Babaroga je stara pogrbljena bezuba spodoba s rogom posred čela. Rog joj raste tek u pubertetu, a bezuba je od rođenja. Živi u tami, mraku, špilji, brlogu, jazbini, u dnu šume gdje dane provodi pripremajući razne napitke u koje dodaje razne trave, ali i zmijsku kožu, zmajevu krv i naravno, dječje meso.
Izlazi noću. Otima djecu i sprema ih u vreću, odvlači ih u špilju ili brlog gdje ih proždire. Ponekad dolazi po djecu kroz pukotine u stropu, odvuče ih u svoju jazbinu i proždire.
Babarogu se često miješa s vješticom i to najčešće s ljudoždernom vješticom iz bajke o Ivici i Marici, ali je bliža nekim drugim ženskim likovima iz bajki i narodnih predaja – Babi Jagi, Huta vili ili pak babi Poludnici iz priče Jagor, Ivane Brlić Mažuranić.
Huta vila lebdi među krošnjama drveća, s povijesmom u rukama i pazi da vjetrovi čuvaju mir i tajanstvenost šume. Druguje s pticama jer može skakutati kao kos ili drozd na kokošjim nogama. Ako prolaznik šumom radi buku i ona to protumači kao zlonamjerno, može ga začarati i zaplesti tankim nitima kudjelje.
Baba Poludnica, pak, iz priče Ivane Brlić Mažuranić, živi u kolibi na osami i izlazi samo u podne te vreba koga će opeći svojom koprivom. Kad koga opeče, odvlači ga u svoju jazbinu, duboko ispod zemlje, gdje je vruće i gdje se u dvanaest velikih peći priprema hrana. Dolje je toliko vruće da nitko to ne bi mogao preživjeti. Osim toga, tu je i veliko polje na kojem pasu ogromne ovce velike vruće listove. To je očito vizija pakla, a baba Poludnica je utjelovljene vraga.
Svi ti ženski likovi imaju par poveznica – to su sve starice, koje žive odvojene od svijeta, na osami, vrebaju svoje žrtve, odvode ih u svoju jazbinu, kolibu, duboku šumu. Žrtve su najčešće djeca, što zbog neopreza, što zbog neposluha, ona završavaju u zatočeništvu ljudoždernih starica. Tu dolazi do izražaja njihova domišljatost i priče završavaju sretno za djecu, nesretno i uglavnom fatalno za babu/vješticu/vilu.
Babaroga, Baba Jaga, Huta vila, baba Poludnica...u konačnici služe kao odgojni element i poanta priče koja će djecu čuvati dalje od nepodopština i neopreznosti/sigurnima. Kroz pričanje priče ili upozorenja roditelja djeca se uče biti poslušna, oprezna, domišljata, ali ih se uči i strahu od posljedica ako se učini nešto nepromišljeno, opasno ili neprimjereno.
Ove godine, 25. i 26. svibnja na PERUNFESTU u starom gradu Lukavcu.