Ugovor kojim će se omogućiti formiranje Hitne helikopterske medicinske službe dobio je konačno, punih šest mjeseci od raspisivanja natječaja, zeleno svjetlo na ovotjednoj sjednici Vlade. O tome zašto je čitav proces toliko trajao, jesu li tu napravljeni neki propusti i o drugim aktualnostima u sustavu zdravstva razgovarali smo s ministrom zdravstva, Vilijem Berošem. O tome zašto se toliko čekalo na helikoptersku hitnu, Beroš kaže:

– Činjenica je da Hitnu helikoptersku medicinsku službu Hrvatska čeka više desetljeća. S razlogom jer je riječ o projektu koji je izuzetno kompleksan i zahtijeva značajna financijska sredstva. Ponosan sam što upravo ova Vlada i zdravstvena adminstracija uspostavlja Hitnu helikoptersku medicinsku službu ukupne vrijednosti 62,5 milijuna eura, od toga 16 posto iz EU fondova. Uz navedeno, uspjeli smo dobiti i realizirati tehničku pomoć putem Europske komisije. Time ostvarujemo značajan iskorak u pružanju hitne zdravstvene skrbi za naše građane unutar »zlatnog sata« koji povećava šanse za preživljavanje ozlijeđenih od 30 do 50 posto te najbolje šanse za kvalitetan oporavak. Uzimajući sve rečeno u obzir, uspostavljanje Hitne helikopterske medicinske službe zahtijeva niz proceduralnih faza. Jedna od faza jest potpisivanje Ugovora čemu prethodi davanje suglasnosti Vlade Republike Hrvatske. Upravo na posljednjoj sjednici Vlade, ovoga četvrtka, jedna od izglasanih točaka dnevnog reda bila je Odluka o davanju suglasnosti Ministarstvu zdravstva za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2024. do 2030. godine, za sklapanje ugovora o javnoj nabavi usluge helikopterske hitne medicinske službe u Republici Hrvatskoj.

Navedeno dovoljno govori o odlučnosti ove Vlade i zdravstvene administracije u provedbi ovog strateškog projekta, a dobivanjem tehničke i financijske podrške od strane Europske unije dodatno se potvrđuje spremnost za ispunjavanje strateškog cilja ove Vlade koja značajno podiže razinu i kvalitetu pružanja hitne medicinske pomoći za sve građane Hrvatske i njezine posjetitelje u sklopu sveobuhvatne reforme zdravstva s pacijentom u fokusu.

Geografska pokrivenost

Kod HHMS-a ključno je pitanje hoće li Hrvatska biti u dovoljnoj mjeri pokrivena, kako bi se u svim krajevima zemlje ispunilo pravilo zlatnog sata i spasili životi? Područje Zadra i Dubrovnika neće imati jednaku dostupnost HHMS-a kao, na primjer, riječko ili splitsko, pa neki zagovaraju uspostavu više baza, osam umjesto predviđene četiri?

– Potrebno je istaknuti kako je prilikom izrade dokumentacije o nabavi posebna pozornost bila posvećena geografskoj pokrivenosti cijelog teritorija Hrvatske u okviru zlatnog standarda, uspostave Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS) u najkraćim mogućim rokovima, preuzimanju dobrih praksi drugih država članica Europske unije, aspektu sigurnosti i kvalitete usluge. Predloženi model rezultat je analize različitih modela uspostave HHMS-a te je ocijenjen optimalnim od strane struke. Ujedno je važno pojasniti da postojeći model predstavlja prijelazno rješenje na osnovu aktualnih mogućnosti i u okviru postavljenih rokova, a krajnji cilj je uspostava dugoročnog modela provedbe HHMS-a. Drugim riječima, uspostava HHMS-a nije projekt, nego proces koji će se dalje razvijati i nadograđivati sukladno potrebama i trendovima.

Privremena rješenja HHMS baza odabrana su na temelju Studije o uspostavi helikopterske hitne medicinske službe u Republici Hrvatskoj, postojećoj infrastrukturi i raspoloživim resursima za rad baze kojima se omogućava brza uspostava HHMS operacija sukladno EU regulativi.

Lokacije privremenih HHMS baza jesu HHMS baza Split odnosno Zračna luka Brač za koju je predviđeno izmještanje na kopno do kraja 2024. godine. Lokacija HHMS baze Rijeka nalazit će se u Zračnoj luci Rijeka. Vezano uz kontinentalni dio Hrvatske HHMS baza Zagreb bit će pozicionirana u sklopu Zrakoplovno-tehničkog centra Velika Gorica dok će HHMS baza Osijek biti smještena u Zračnoj luci Osijek. Uz spomenute četiri baze, postoji dugogodišnja uspješna međuresorna suradnja u pružanju usluga hitnog zračnog medicinskog prijevoza helikopterom Ministarstva unutarnjih poslova iz baze u Dubrovniku, koja se i dalje nastavlja.

Iz navedenog se može zaključiti da HHMS bazama pokrivamo otoke i ruralna udaljena područja, najgušće naseljena područja i područja u kojima boravi najveći broj posjetitelja tijekom turističke sezone, vodeći se standardom »zlatnog sata«. Nadalje, HHMS baze predviđene su na lokacijama povezanima s postojećom zrakoplovnom infrastrukturom, pratećim službama i uslugama. Ujedno je planirano samostalno funkcioniranje HHMS baza neovisno o drugim zrakoplovnim aktivnostima te će u dogovoru s aerodromima HHMS imati prioritet pri uzlijetanju.

Planirana su 4 helidroma – u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu. Što je s ostalim bolnicama, pulskom, na primjer? Koje bi još bolnice trebale dobiti helidrom?

– Kao što je javnost već upoznata, projekt uspostave HHMS usluge u Hrvatskoj podrazumijeva uspostavu HHMS baza sukladno regulativi Europske unije i pravilima struke te uspostavu helidroma odnosno sletnih površina u blizini bolnica.

Ministarstvo zdravstva omogućilo je dodatna sredstva za dogradnju i certificiranje postojećeg helidroma Kliničkog bolničkog centra Split, a u planu je i izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Osijek i III. faza Kliničkog bolničkog centra Rijeka koja predviđa preseljenje riječke bolnice na jedan lokalitet – Sušak. Idejna rješenja za izgradnju oba Klinička bolnička centra predviđaju izgradnju helidroma. Za područje Primorsko-goranske i Istarske županije pacijenti će se primarno zbrinjavati u Kliničkom bolničkom centru Rijeka. Ako Opća bolnica Pula bude dio mreže helidroma, koja je u izradi, svakako će se planirati ulaganja u helidrom. Imamo i postojeće helidrome u Kliničkoj bolnici Dubrava i u Općoj bolnici Karlovac te se još jedan gradi i u Općoj bolnici Slavonski brod.

Za zaključiti je da ova Vlada i Ministarstvo zdravstva kroz intenzivnu suradnju s Europskom komisijom i svim mjerodavnim dionicima u zdravstvenom sustavu razvija održivi plan mreže bolničkih helidroma koji uključuje postojeće helidrome, smjernice za uspostavu helidroma kod većih bolničkih centara za primarne letove te ostale odabrane bolnice vezano uz sekundarne letove, a sve sukladno dobroj međunarodnoj praksi. Primarni letovi bit će namijenjeni zbrinjavaju najugroženijih pacijenata s mjesta hitne intervencije u kliničke bolničke centre, a pacijenti manje hitnoće prevozit će se sekundarnim letom iz ostalih odabranih bolnica radi daljnje obrade ili proširenja dijagnostike.

Raspoloživi resursi

Helikopterska baza s Brača selit će do kraja 2024. godine na kopno. Što je s ostalim bazama HHMS-a, izloženi ste kritikama da one nisu najsretnije pozicionirane, zbog čega će se nepotrebno rasipati novac na letove bez pacijenata?

– Na temelju Studije o uspostavi helikopterske hitne medicinske službe u Republici Hrvatskoj, postojećoj infrastrukturi i raspoloživim resursima za rad baze kojima se omogućava brza uspostava HHMS operacija, sukladno EU regulativi odabrane su baze odnosno privremena i optimalna rješenja.

Morska služba spašavanja rado bi surađivala s HHMS-om. Hoće li helikopteri imati vitlo kako bi uskočili ako se nesreća dogodi u pomorskom prometu?

– Prije svega, podržavam i zahvaljujem se na svakoj inicijativi za suradnju između služba. Međutim, u ovom slučaju korištenje vitla ne spada pod HHMS, nego je u službi zaštite i spašavanja što je u nadležnosti civilne zašite i Hrvatske gorske službe spašavanja. Također, u postupku javne nabave nije traženo vitlo s obzirom na EU regulative te bi isto zahtijevalo drugačiju konfiguraciju helikoptera i dodatne, za tu svrhu posebno obučene članove posade.

Noćni su letovi posebno zahtjevni i traže bolju pripremu ljudi i terena. Može li otezanje s početkom projekta ugroziti taj dio usluge u narednoj turističkoj sezoni?

– Projekt uspostave HHMS-a ide svojim planiranim tijekom. Ponovio bih kako projekt Hitne helikopterske medicinske službe predstavlja veliku važnost za građane i posjetitelje Hrvatske, ne samo u segmentu zdravstva već i u području turističkog osnaživanja, stoga nema govora o otezanju. Uspostava HHMS-a složen je projekt u kojem se više aktivnosti provodi paralelno. U dokumentaciji o javnoj nabavi određeno je da će baze Rijeka i Split bit operativne 24/7, a puna operativnost ostvarit će se u roku šest mjeseci od dana sklapanja ugovora za dnevne operacije, a za noćne letove za maksimalno dodatnih devet mjeseci, što je u skladu s uspješnom EU praksom i osiguranjem uvjeta za sigurnost i upoznavanje područja operacija. Dakle, sve je u skladu sa zadanim normama i bilo kakvo požurivanje roka za noćne letove potencijalno bi ugrozilo kvalitetu provedbe HHMS-a.

Posljednjih dana na udaru ste kritike kolega liječnika zbog vremensko-kadrovskih normativa. Negativno se o njima očitovala i Hrvatska liječnička komora, tvrdi da će ugroziti kvalitetu zdravstvene zaštite. Jeste li spremni na ustupke?

– Prije svega, želim podsjetiti i Vas i hrvatsku javnost, da smo pokrenuli reformske promjene u našem zdravstvenom sustavu s ciljem povećanja učinkovitosti u pružanju zdravstvene skrbi našim građanima. S pacijentom u središtu i pod sloganom Zdravlje je prvo, ova Vlada i zdravstvena administracija vodi se jasnim putokazom – strukom. Nacrt Plana i programa mjera zdravstvene zaštite nije iznimka. Predložen je od strane stručnih društava u sklopu Hrvatskog liječničkog zbora, a u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, nastavno na usvojene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Predložen Nacrt Plana i programa mjera zdravstvene zaštite prošao je svu potrebnu zakonsku proceduru koja uključuje medicinsku struku, slanje na mišljenje komorama uključujući Hrvatsku liječničku komoru, javno savjetovanje i analizu 226 stranica komentara, koja je u tijeku. Dodatno će se realizirati i interdisciplinarno usuglašavanje zatraženo u javnom savjetovanju od strane pojedinih stručnih društava. U dosadašnjoj analizi komentara iz javnog savjetovanja, medicinska struka okupljena u stručnim društvima nije protiv prijedloga iskazivanja vremenskih raspona u pružanju zdravstvene skrbi pacijentima. Imamo s jedne strane medicinsku struku sa znanstvenim utemeljenjima, a s druge strane su pojedine grupacije s paušalnim kritikama. Prevaga je jasna.

Jesu li ti normativi temelj za bolju kontrolu rada liječnika? Hoće li oni biti osnova ugovaranja s HZZO-om, kako priželjkuju u HLK-u?

– Vjerujem medicinskoj struci. Radna skupina me informirala da niti jedno od brojnih liječničkih društava u sklopu Hrvatskog liječničkog zbora nisu problematizirali vremenski raspon za medicinske zahvate i zdravstvene usluge. Medicinska struka je mišljenja da Plan i program mjera zdravstvene zaštite ne smije biti sam sebi svrha već treba predstavljati »živo tkivo« koje kao dokument obuhvaća sve što hrvatska medicina danas pruža i daje na raspolaganje svojim građanima i pacijentima. Dakle, predstavlja popis odnosno katalog svih medicinskih zahvata i usluga iskazanima kroz vremenski raspon prilagođen aktualnim, dinamičnim procesima i zdravstvenim specifičnostima koje se razlikuju od pacijenta do pacijenta. Nitko od medicinske struke nikada nije izjavio da će navedeni dokument služiti za osnovu ugovaranja s HZZO-om. Stoga nema potrebe za paušalnim zaključima i »dizanjem prašine« radi nečega čega nema.

Koliko je takvih kontrola liječničkog učinka dosad provedeno? Opći je dojam da se rad i nerad u sustavu i dalje slabo kontroliraju, nauštrb pacijenata.

– U cjelini hrvatski zdravstveni sustav, opterećen mnogim dugogodišnjim naslijeđenim problemima, od organizacijskih, kadrovskih i financijskih dobro skrbi o potrebama naših građana i pacijenata. Pokazalo se to najbolje tijekom epidemije COVID-19. Mišljenja sam da se ocjene o radu i neradu uglavnom donose odokativno, posebno na pojedinačnim primjerima kojima se želi pokazati da je to ukupna slika zdravstvenog sustava. Zato bi mi bilo drago da svi, ili barem veći dio zdravstvenog sustava prihvati i počne primjenjivati, među ostalim, i ova mjerila kao kriterije mjerljivosti pojedinačnog i kolektivnog rada i rezultata, jer samo objektivnim mjerilima će se pokazati kolika je stvarna učinkovitost našeg zdravstvenog sustava. Svima onima koji i danas rade svoj posao kako treba ova mjerila bit će samo od pomoći. Na čelnim ljudima – ravnateljima svih ustanova je da organizaciju i sve potencijale usklade s potrebama pacijenata, pa će priče o neradu biti iznimke. To je, uostalom, njihova zakonska odgovornost i obveza.

Opterećenje ordinacija

Zadar je ostao bez pedijatra, a to bi se moglo dogoditi i u drugim dijelovima Hrvatske. Ima li dovoljno specijalizanata, i kako će se premostiti to vrijeme, s obzirom na to da specijalizacija traje po pet godina?

– Ponavljam se, ali volio bih osvijestiti i doprijeti do naših građana jer problemi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja uključuje liječnike obiteljske medicine, pa tako i pedijatre, akumulirani su desetljećima. Uz naslijeđene, rješavamo i aktualne probleme, poput neravnomjerne raspodjele liječnika, prosječne starije dobi obiteljskih liječnika te odljeva mladih liječnika u inozemstvo. Stanje popunjenosti Mreže javne zdravstvene službe na primarnoj razini zdravstvene zaštite prati se kontinuirano, iz čega se vidi neravnomjerna raspoređenost i veći nedostatak liječnika u ruralnim krajevima. Također su vidljiva veća opterećenja ordinacija u urbanim sredinama, posebice u velikim gradovima i smanjenje pacijenata u skrbi po ordinacijama u ruralnim područjima. Uzimajući u obzir navedeno, i da je važeća Mreža temeljena na broju stanovnika prema popisu iz 2011. godine, Ministarstvo u sklopu sveobuhvatne reforme zdravstva kreće u izmjenu Mreže javne zdravstvene službe koja će odgovoriti na sadašnje zdravstvene potrebe cjelokupnog stanovništva. Upravo će se uspostavom nove Mreže javne zdravstvene službe definirati potreban broj timova prema ukupnom broju stanovnika i osiguranim osobama HZZO-a, demografskim karakteristikama, zdravstvenom stanju stanovništva, gravitirajućem broju stanovnika i karakteristikama pojedinog područja.

Na dobrom smo putu ostvarivanja ravnomjerne popunjenosti Mreže javne zdravstvene službe, kao i dostupnosti zdravstvene zaštite svim hrvatskim građanima. Krajem srpnja, predstavnicima domova zdravlja i nastavnih zavoda za javno zdravstvo, koji su se uspješno prijavili na Poziv za dostavu projektnih prijedloga »Centralno financiranje specijalizacija, uručeni su ugovori o dodjeli 147 specijalizacija na primarnoj razini zdravstvene zaštite, ukupne vrijednosti 20,3 milijuna eura. Ukupno je za primarnu zdravstvenu zaštitu iz EU fondova osigurano financiranje 922 specijalizacija i to za 5 deficitarnih specijalizacija – obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju i opstetriciju, kliničku radiologiju i hitnu medicinu ukupne vrijednosti 130 milijuna eura.

Istaknuo bih kako ova Vlada i zdravstvena administracija kontinuirano čine reformske iskorake kako bi građanima omogućili zadovoljnog i motiviranog obiteljskog liječnika, međutim ključnu kariku u tom procesu čini i lokalna zajednica. U posljednje vrijeme svjedočimo brojnim primjerima lokalnih zajednica koje su poticajima osigurale djelatnike u ordinacijama obiteljske medicine. Znači, može se, a nadodao bih i da se mora. Ministarstvo zdravstva je spomenutim aktivnostima pružilo sve alate, ali to samo po sebi u budućnosti neće riješiti probleme slične zadarskom slučaju. Lokalna, odnosno regionalna samouprava mora stvarati uvjete za privlačenje zdravstvenih kadrova u svoje sredine ili poticati ostanak onih koji i sada tamo rade.

Kad će biti objavljena nova mreža javne zdravstvene službe?

– Prijedlog Mreže javne zdravstvene službe izrađuje radna skupina u kojoj sudjeluju predstavnici medicinske struke i Hrvatske zajednice županija. Mreža javne zdravstvene službe u fazi je izrade te je planirana objava iste do kraja ove godine prema definiranom hodogramu provođenja reformskih mjera.

Donošenje nove Mreže javno zdravstvene službe je značajna reformska poluga jer odgovara na aktualne zdravstvene potrebe stanovništva na temelju podataka ukupnog broja stanovnika Hrvatske, ukupnog broja osiguranih osoba HZZO-a, demografske karakteristike, socijalne strukture i gravitirajućeg broja stanovnika, zdravstvenog stanja stanovništva, karakteristika pojedinih područja, raspoloživosti zdravstvenih resursa, utjecaja okoliša na zdravlje stanovništva i gospodarskih mogućnosti. Uz navedene podatke, usvojene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranje, koje predstavljaju pravni temelj za provedbu reformskih mjera, usmjerene su i na definiranje potrebnog broja zdravstvenih ustanova po županiji, domove zdravlja kao i na vrstu djelatnosti pri zdravstvenim ustanovama te uvođenje novih djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Sve navedeno će doprinijeti ostvarenju cilja reformskih mjera, a to je postizanje održivog zdravstvenog sustava s pacijentom u fokusu.

Najavili ste kažnjavanje liječnika koji i dalje budu ignorirali e-karton, a narudžbe upisivali u tekice. Je li dosad netko kažnjen zbog toga?

– Kažnjavanje bilo koga nije cilj, već odgovorno korištenje svih raspoloživih sustava koje naš zdravstveni sustav ima. Unošenje podataka u e-Karton, kao i na sve druge platforme koje imamo i razvijamo iz godine u godinu, doprinosi većoj učinkovitosti, preglednosti svih aktivnosti koje se poduzimaju u javnom zdravstvenom sustavu i mogućnosti kvalitetnijeg upravljanja svim resursima, od organizacijskih, kadrovskih do financijskih. »Kazne« za one koji ne ispunjavaju svoje obveze unošenjem podataka su zadnja mjera, a najveća odgovornost na čelnim je ljudima ustanova i pojedinih organizacijskih jedinica u zdravstvenim ustanovama. Oni moraju upravljati svim aktivnostima i organizirati posao tako da svaki zaposlenik, od liječnika, medicinske sestre i pomoćnog osoblja ispunjava svoje redovite zadatke.

Kao ministar neću kažnjavati liječnike, ali moram pozivati na odgovornost sve čelne ljude koji neće biti u stanju odgovorno voditi svoje ustanove. Mi svi zajedno odgovaramo našim građanima za odgovorno upravljanje sustavom koji su nam povjerili.

U tijeku pregled zaprimljenih ponuda za linearne akceleratore

Što je s javnom nabavom za linearne akceleratore, trebala je biti dovršena prije više mjeseci. Hoće li se probiti zacrtane rokove, strahuje se da bi realizacija mogla doći u pitanje?

– Javna nabava radioterapijske opreme ide planiranim tijekom i u skladu je s planom realizacije te nema bojazni od probijanja rokova definiranih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. U ključnom postupku nabave, a to je nabava linearnih akceleratora i CT simulatora, u tijeku je pregled i ocjena zaprimljenih ponuda koje su bile javno otvorene do 14. kolovoza ove godine.

Jedan od ciljeva reforme jačanje je javnog zdravstvenog sustava

Pacijenti danas 10 posto dijagnostičkih pretraga plaćaju kod privatnika. Je li to prevelik postotak?

– Privatni zdravstveni sustav je dio ukupnog zdravstvenog sustava. Svaki građanin može samostalno odlučiti gdje će koristiti zdravstvenu uslugu. Na građanima i pacijentima je odabrati hoće li i u kojoj mjeri koristiti usluge privatnog sustava. Ono što je istina i kod nas i u svijetu je da privatne zdravstvene ustanove biraju uglavnom obavljanje unosnijih zahvata, za njih isplativijih, a na javnom sustavu je da pruži sve usluge koje su potrebne svakom pacijentu. Zato je upravo jedan od specifičnih ciljeva reforme jačanje javnog zdravstvenog sustava, što upravo i činimo.

Objava Beroš: ‘Kao ministar neću kažnjavati liječnike, ali moram pozivati na odgovornost čelnike ustanova’ pojavila se prvi puta na Novi list.