Prijava

Vaša prijava

Zdravstvo muči ozbiljan nedostatak liječnika. Provjerili smo kako se lokalne vlasti bore s ovim problemom

[]

Već godinama hrvatski zdravstveni sustav muči nedostatak zdravstvenih radnika, a u posljednje vrijeme sve su češća upozorenja da situacija postaje alarmantna, posebice kad je riječ o ruralnim područjima i otocima. A upravo je teritorijalna distribucija, kao i distribucija zdravstvenih radnika po razinama zdravstvene zaštite, najveći uzrok problema s nedostatkom zdravstvenih radnika u Hrvatskoj.

Naime, s 410 liječnika na 100 tisuća stanovnika, Hrvatska se nalazi u prosjeku Europske unije. Statistike pokazuju manjak medicinskih sestra kojih je 750 na 100 tisuća stanovnika, dok je europski prosjek 850. Da je većina medicinskog kadra koncentrirana u urbanim sredinama i bolničkim centrima, svjedoči statistika po kojoj u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji na 100 tisuća stanovnika dolazi 548 liječnika, u Primorsko-goranskoj županiji taj je prosjek 489, dok je slika sasvim drugačija u Ličko-senjskoj županiji u kojoj na 100 tisuća stanovnika dolazi 230 liječnika, a u Virovitičko-podravskoj 260.

Creski stanovi

Jedan od prijedloga kako motivirati liječnike i medicinske sestre za rad u udaljenim područjima svakako je i materijalna stimulacija njihovog dolaska, bilo da je riječ o plaći ili stambenom zbrinjavanju koje bi trebale osigurati lokalne sredine u koje dolazi medicinski kadar. Prema saznanjima Hrvatske liječničke komore (HLK), modele rješavanja stambenog pitanja liječnika imaju Istarska, Bjelovarsko-bilogorska, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Zagrebačka i Koprivničko-križevačka županija, a na taj potez odlučili su se i Primorsko-goranska županija i Grad Cres koji su kao prvi u Hrvatskoj krenuli u pilot-projekt izgradnje četiriju stanova za zdravstvene radnike. Stanovi čija je ukupna vrijednost 636 tisuća eura trebali bi biti gotovi do kraja iduće godine.

– Problem s nedostatkom zdravstvenog kadra u ustanovama zdravstvene zaštite prisutan je već duže vrijeme kako na području naše županije, isto tako i na području cijele države. Posebno je velika potreba za doktorima za rad u ordinacijama obiteljske medicine, kao i u Zavodu za hitnu medicinu. Naravno da je najteže osigurati kadar u malim sredinama, kao i na otocima. Ipak, na raspisane natječaje Doma zdravlja i Zavoda za hitnu medicinu javili su se doktori iz Makedonije, Osijeka i Kostrene koji su bili spremni doći raditi na otok Cres. Jedan od uvjeta njihovog dolaska bilo je stambeno zbrinjavanje koje je privremeno riješeno unajmljivanjem stanova, iako je i to teško osigurati s obzirom na to da se radi o turističkom mjestu, kaže pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo u PGŽ-u Vesna Čavar. Vođeni tim potrebama, dodaje, tražilo se optimalno rješenje što je dovelo do ideje izgradnje stanova za zdravstvene radnike na Cresu. Plod je to zajedničke ideje i suradnje Primorsko-goranske županije i Grada Cresa.

– Grad Cres je osigurao građevinsko zemljište s dozvolom za gradnju, a za financiranje same gradnje u proračunu Primorsko-goranske županije osigurano je 250.000 eura koliko osigurava i Grad Cres. Radi se o četiri stana, a rok za dovršetak radova je 14 mjeseci, s time što u roku od šest mjeseci izvođač mora podići zgradu s kompletnim instalacijama, fasadom i stolarijom. Nadamo se da je ovim oblikom stambenog zbrinjavanja riješen najvažniji uvjet za ostanak zaposlenih doktora na Cresu. Naravno, tu su i druge potrebe ako se radi o obiteljima koje dolaze na otok kao što je smještaj djece u vrtić, radna mjesta za životne partnere i slično. O tome koje uvjete će kandidati morati ispunjavati za smještaj u nove stanove tek se priprema materijal. Kako bi se osiguralo što bolje funkcioniranje hitne medicine na otoku Cresu, župan je donio i Odluku za zapošljavanje doktora medicine kao nadstandard i time se osiguralo dva tima T1 koji u svom sastavu imaju i doktora iako su Mrežom hitne medicine za Cres predviđeni samo timovi T2. Plaće tih doktora su financirane iz županijskog proračuna. U tijeku su razgovori i s Gradom Krkom o iznalaženju sličnih ili jednakih rješenja što se tiče osiguranja stanova jer je poznato da i na otoku Krku postoji ista problematika vezana uz nedostatak zdravstvenog kadra, objašnjava Čavar načine na koje županija kao osnivač značajnog dijela zdravstvenih ustanova na svojem području pokušava riješiti problem.

Ravnateljica Doma zdravlja PGŽ-a dr. Emina Grgurević Dujmić pozdravlja potez i suradnju regionalne uprave i lokalne samouprave u slučaju Cresa.

– Izgradnja stanova, odnosno rješavanje stambenog pitanja, osnovni je preduvjet za privlačenje medicinskog kadra. Nama kao najvećoj javnozdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač PGŽ, lakše je motivirati djelatnike za rad na spomenutim područjima kada im ponudimo tu beneficiju. Prema njezinim riječima, Dom zdravlja PGŽ-a raspolaže stanovima u Cambierijevoj ulici u Rijeci te s dva stana u Fužinama. Na ostalim lokalitetima zainteresiranim medicinskim djelatnicima nudi se mogućnost sufinanciranja smještaja u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, gradovima i općinama.

– Primjenu modela kao što je creski vidimo i na ostalim otocima Primorsko-goranske županije te na području Gorskog kotara gdje su nadležne jedinice lokalne samouprave ili Primorsko-goranska županija voljne ustupiti stanove u njihovom vlasništvu ili izgraditi nove objekte za smještaj zdravstvenih djelatnika. Kao što je prethodno navedeno, suradnja već postoji, ali će se morati intenzivirati. S odlaskom u mirovinu liječnika i medicinskih sestara koji rade u depriviranim područjima ta će potreba biti sve veća, posebice kada govorimo o činjenici da na našem tržištu rada nedostaje traženog kadra te smo primorani kadar pronalaziti i u ostalim zemljama, kaže Grgurević Dujmić.

Istarski model

Kako bi zadržala i privukla prijeko potreban medicinski kadar, Istarska županija početkom godine pokrenula je ambiciozan program mjera koji obuhvaća devet županijskih ustanova te uključuje i Opću bolnicu Pula, koja je početkom ove godine ponovo postala državna institucija. One se odnose na stambeno zbrinjavanje, odnosno sufinanciranje troškova stanovanja, jednokratnu naknadu za kupnju prvog stana ili kupnju/izgradnju kuće, no tu su i financijski bonus vjernosti poslodavcu, financijski bonus dobrodošlice i financijska naknada za pojačan rad u turističkoj sezoni.

– Istarska županija je jedina koja se sveobuhvatno uhvatila u koštac s gorućim problemom nedostatka kadrova u zdravstvu i sustavu socijalne skrbi. Početkom godine predstavljen je Program mjera za zadržavanje i privlačenje ljudskih resursa u javnim zdravstvenim i socijalnim ustanovama Istarske županije, a rezultati se već polako naziru. Jedna od mjera je isplata bonusa dobrodošlice, a do sada ih je isplaćeno 49, dok ih do kraja godine očekujemo ukupno oko 65 jer je u planu još nekoliko zapošljavanja. Za potonje, planirani iznos od 100.000 eura povećan je na 190.000 eura, jer smo zaposlili više deficitarnih radnika. Nadalje, Programom se daje naglasak na zadržavanju postojećeg kadra pa je isplaćen financijski bonus vjernosti za one koji rade duže od 5 odnosno 10 godina, za što smo izdvojili nešto više od 736.000 eura, ističu iz Ureda istarskog župana.

Napominju i da putem županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo i programa ISTRAMEDIC sufinanciraju kamatu na stambene kredite za deficitarni zdravstveni kadar, a trenutno ih je u otplati 41, za što je u proračunu za 2024. osigurano 36 tisuća eura. Navode da su za istu namjenu 2022. i 2023. godine isplatili 100 tisuća eura. Odgovaraju da će, vezano za mjeru koja se odnosi na sufinanciranje stanarina u iznosu od 300 eura mjesečno, a za što je najavljeno 1.100 takvih potpora, do kraja godine biti isplaćene sve subvencije za stanarine – cjelokupni iznos od 30.000 eura.

– Dodijelili smo sedam jednokratnih naknada u pojedinačnom iznosu od 20 tisuća eura neto za kupnju prvog stana ili kupnju, odnosno izgradnju kuće. Uskoro će biti odobrene još dodatne dvije zamolbe, tako da govorimo o ukupno devet jednokratnih bonusa. Svi koji su tražili i ispunjavaju uvjete su i dobili ovaj bonus, ističu iz Ureda župana. Iz Istarske županije otkrivaju i da se u idućoj godini nastavlja s navedenim programom koji će biti dodatno proširen nekim novim mjerama, a nakon provedenog e-Savjetovanja, bit će predstavljen i na sjednici Skupštine Istarske županije.

– Župan Boris Miletić je osnovao županijski Tim za ljudske resurse u javnim zdravstvenim ustanovama i domovima za starije, u kojem su predstavnici ustanova i Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije, koji će osluškujući potrebe zaposlenika predlagati nove mjere i pratiti njihovu realizaciju, te proaktivno raditi na zadržavanju postojećeg i pronalasku novog kadra. Kako bismo pacijentu/korisniku osigurali najbolju uslugu kada je treba, moramo imati i zadovoljne zaposlenike i kontinuirano radimo na tome, objašnjavaju iz Ureda župana. Istarska županija, pak, nema stanova u svome vlasništvu. Međutim, navode da je u tijeku projekt prenamjene zgrade u sklopu nekadašnje Mornaričke bolnice u stambenu zgradu s 22 stana za smještaj deficitarnih medicinskih kadrova u javnom zdravstvu. U ovogodišnjem županijskom proračunu, u tu je svrhu osigurano 3 milijuna eura. Riječ je o zgradi spojenoj sa sjevernim krilom bivše bolnice, gdje su bile smještene bolnička uprava te odjeli onkologije i dijabetologije.
Stambeno zbrinjavanje liječnika i medicinskog osoblja aktivno podržava i Grad Pula. Do sada je, saznajemo iz pulske gradske uprave, Grad dodijelio 6 stanova zdravstvenim djelatnicima, od čega su 3 stana dodijeljena direktno djelatnicima u oblasti zdravstva, dok su tri stana dodijeljena na korištenje Općoj bolnici Pula. Kako pojašnjavaju iz gradske uprave, Grad Pula, na osnovi odluke gradonačelnika, stan može dati u najam osobama koje su zaposlene u području zdravstva, kulture, sporta, visokog školstva, pravosuđa i policije, ako su rezultati njihova rada značajni za grad, ako svojim radom pridonose njegovu razvoju te ako se radi o osobama od izuzetnog značaja za funkcioniranje djelatnosti u kojoj su zaposleni. Osim toga, Grad osigurava sredstva za privremeno stambeno zbrinjavanje zdravstvenih radnika kako bi se osigurali uvjeti za kontinuirano pružanje i unapređenje sveobuhvatne zdravstvene zaštite. Za mjeru sufinanciranja najma stanova liječnicima obiteljske i hitne medicine, u proračunu za 2024. godinu osigurana su sredstva od 30.000 eura. Kako navode, u ovoj godini, do sada se najamnina sufinancira za 6 liječnika obiteljske medicine te za 2 liječnika hitne medicine.

Zagrebačke mjere

Zagrebačka županija nema u vlasništvu stanove koji bi se mogli dati na korištenje doktorima ili drugim zdravstvenim radnicima, ali zato imaju program mjera za osiguranje ljudskih resursa u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač županija. Program se odnosi na razdoblje od 2020. do 2025., a cilj mu je osigurati kadrove za županijske zdravstvene ustanove i uvjete za pružanje zdravstvene zaštite. Primarno su im u fokusu liječnici specijalisti deficitarnih struka, prvenstveno radi osiguravanja dostupnosti zdravstvenih usluga iz primarne zdravstvene zaštite građanima Zagrebačke županije, ali i radi osiguranja nesmetanog rada zdravstvenih ustanova čiji je županija osnivač. Zagrebačka županija uvela je tako mjere potpora za zapošljavanje i ostanak zdravstvenih radnika, doktora medicine i ostalih zdravstvenih radnika na svom području. Motivira ih se različitim subvencijama, a prve su dodijeljene krajem 2020. godine. Osim subvencija na stambene kredite, dodjeljuju se i subvencije troškova stručnog usavršavanja i doškolovanja, subvencije za popunjavanje deficitarnih mjesta u Mreži javne zdravstvene službe te financiraju specijalizacije. Županija za to godišnje izdvaja 340.000 eura. Dosad je 11 liječnika realiziralo županijsku subvenciju kamate na kredit. Ta je subvencija namijenjena doktorima medicine pod uvjetom da su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u zdravstvenoj ustanovi kojoj je osnivač Zagrebačka županija, da se stan ili kuća na koju se odnosi kredit nalazi na području te županije te da se radi o prvoj nekretnini za stanovanje. Zagrebačka županija subvencionira kamate na stambene kredite po korisniku u visini 50 posto iznosa ugovorene kamate na kredit, ali ne u iznosu većem od 132,72 eura mjesečno.

Zagrebačka županija uz subvencioniranje kamata doktorima pomaže i u financiranju podstanarstva. Ta se mjera primjenjuje kod deficitarnih liječničkih struka, no u županiji svjedoče da sve povlastice koje se nude ne mogu privući kadar koji im nedostaje. Tako je Dom zdravlja Zagrebačke županije obavio nekoliko javnih natječaja za popunjavanje četiri deficitarna radna mjesta – za po jednog specijalista pedijatra u Samoboru i Vrbovcu te po jednog specijalista ginekologije i opstetricije u Dugom Selu i Ivanić-Gradu. Za popunu ovih radnih mjesta ponudili su pravo na korištenje subvencije kamate na stambeni kredit, subvencije troškova podstanarstva do 50 posto visine najamnine, a najviše do 200 eura mjesečno, subvencije troškova dječjeg vrtića za svu djecu, do 50 posto cijene vrtića, a najviše 200 eura mjesečno po djetetu, i subvenciju korištenja službenog automobila 24 sata. Prema podacima Županije, do sada je popunjeno samo jedno deficitarno mjesto, i to ginekologa u Dugom Selu, uz subvenciju korištenja automobila 24 sata.

Zadarski program

Zadarska županija donijela je početkom ove godine Program poticajnih mjera za zdravstvene djelatnike za 2024., ne bi li osigurali dodatnu radnu snagu i popunili mrežu javnozdravstvenog sustava na otocima i ruralnom području. Iz županijskog proračuna rebalansom je za to osigurano 35 tisuća eura.

Programom, čiji su nositelji Dom zdravlja Zadarske županije i Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije, predviđene su dvije poticajne mjere. Kroz prvu se sufinancira smještaj doktorima medicine (osim specijalizantima) u iznosu do 500 eura mjesečno i najdulje pet godina, zaposlenima u Domu zdravlja Zadarske županije. Kroz drugu mjeru sufinancira se smještaj doktorima medicine za vrijeme turističke sezone, u najvišem iznosu do 500 eura mjesečno.

Uvjeti za ostvarenje prava na poticajne mjere su ugovor o radu s Domom zdravlja ili Zavodom za hitnu medicinu i ugovor o najmu stana ili kuće, pri čemu prijavitelj i njegov (izvan)bračni partner ne smije u svom vlasništvu imati stambenu nekretninu u Zadarskoj županiji.

Općine i gradovi u Zadarskoj županiji najčešće osiguravaju sredstva u svojim proračunima za sufinanciranje smještaja zdravstvenim djelatnicima, a neki, poput Benkovca i Biograda, imaju vlastite stanove za smještaj zdravstvenih djelatnika. Grad Biograd na Moru prije dvije godine uspješno je privukao šestero specijalista u tamošnju Specijalnu bolnicu za ortopediju, čiji nisu osnivač i nisu zaduženi za sudjelovanje u popunjavanju potrebnih kadrova. Liječnicima su dali stanove na korištenje po povlaštenim cijenama – za stan od 65 kvadrata, liječnici plaćaju 65 eura mjesečno, a ugovori se izdaju na najviše pet godina. Liječnike privlače i drugim mjerama, pa primjerice u Općini Pašman isplaćuju 500 eura poticajne naknade usmjerene na zapošljavanje i zadržavanje u radnom odnosu liječnika na puno radno vrijeme.

– Mi smo županija koja ima jednu od najbolje popunjenih mreža obiteljske medicine u cijeloj Hrvatskoj. Možemo imati 101 ambulantu, a imamo ih 98. Dakle samo tri ambulante nemamo otvorene – to je konkretno ambulanta na Istu, odnosno Molatu, to je ambulanta u Jasenicama, ali tu imamo jednog kandidata i nadam se da ćemo to do Nove godine riješiti, i još jedna ambulanta u Biogradu – sve druge rade, kazao je gradski pročelnik za zdravstvo i v.d. ravnatelja Doma zdravlja Marko Kolega, najavivši pritom da će se od iduće godine uvesti bonusi na plaće za deficitarna zanimanja.

– Iznos bonusa razlikovat će se ovisno o tome radi li se o zamjeni, te zamjeni na određeno ili neodređeno, ali uz subvenciju stanovanja u iznosu od 500 eura, bonus na plaću iznosit će od 500 do 1000 eura mjesečno i to u periodu od jedne do pet godina, kazao je Kolega.

Virovitičko-podravska županija nudi subvencije i stipendije

Virovitičko-podravska županija ulaže velike napore kako bi na svom prostoru imala što više liječnika stručnjaka te stalne liječnike u svakom mjestu gdje postoji dom zdravlja.
– S obzirom na deficit liječnika, s čim se bore mnoge županije, svaki liječnik može u svakom trenutku zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme i nakon toga dogovoriti specijalizaciju koja ga zanima, jer su javni pozivi za zapošljavanje stalno otvoreni zbog fluktuacije zdravstvenih kadrova iz ustanove u ustanovu, rekao je župan Igor Andrović.

Županija nudi mogućnost korištenja subvencije za stanovanje u visini od 200 eura mjesečno, sufinancira kamate na stambene kredite za kupnju ili izgradnju prve nekretnine za stanovanje zdravstvenim radnicima, dodjeljuje stipendije za mlade liječnike te osigurava određena sredstva za poticanje zapošljavanja liječnika.

Od stipendija za mlade do kadrovskih stanova

KBC Rijeka

Klinički bolnički centar Rijeka ustanova je tercijarnog tipa, čiji je osnivač Republika Hrvatska te je jedan od ukupno pet kliničkih bolničkih centara u zemlji, koji naziv se stječe ispunjenjem točno propisanih strukturalnih i organizacijskih uvjeta. Kao takve, ove ustanove predstavljaju jedne od najvećih u zdravstvenom sustavu, s najkompleksnijim portfeljem zdravstvenih usluga koje pružaju.

– Samim time, potpuno su drugačiji organizacijski tipovi zdravstvenih subjekata unutar sustava u odnosu na druge sastavnice, poput domova zdravlja ili općih tj. županijskih bolnica i ustanova. KBC Rijeka posjeduje u svom vlasničkom portfelju određeni broj stambenih prostora, koji se temeljem kriterija propisanih Odlukom Upravnog vijeća iz 2018. godine dodjeljuju djelatnicima, a pravo na aplikaciju imaju svi djelatnici koji tako formiraju listu čekanja. Pojedini stanovi koriste se za kratkoročni privremeni smještaj stručnjaka koji dolaze kao ispomoć ili mentoriraju naše djelatnike, odnosno onih koji pomažu u kvalitativnim iskoracima djelatnika na našim radilištima u medicinskoj djelatnosti.

U smislu deficitarnosti kadrova tako KBC Rijeka nema identične izazove poput domova zdravlja, pa su tako i načini privlačenja potrebnih kadrova drugačiji. U KBC-ima su liječnički kadrovi brojčano suficijentno koncentrirani jer osiguravaju uvjete za napredovanje u znanstveno-istraživačkom radu te su nužni pri napredovanju u stjecanju akademskih zvanja. Stoga možemo reći da KBC Rijeka nema problem s kadrovskom kapacitiranosti u pogledu broja liječnika specijalista ili specijalizanata u svojoj ustanovi, ali se KBC Rijeka suočava s nedostatkom drugog medicinskog kadra, primarno medicinskih sestara i tehničara, kao i drugih stručnih nemedicinskih profila. Nedostatak medicinskih sestara i tehničara KBC Rijeka pokušava riješiti uvođenjem stipendija namijenjenih srednjoškolcima i studentima ovih profila, po čemu je prema našim saznanjima KBC Rijeka među prvima u zemlji koji je uveo stipendiranje kao mjeru osiguranja privlačenja nedostatnog kadra u ustanovi, i to lanjske akademske godine. Prvi efekti ove mjere već su mjerljivi, s obzirom na to da je po okončanju akademske godine, samo u lipnju 2024. čak osam prvih stipendista pristiglo na radilišta u KBC-u Rijeka kao novo kadrovsko pojačanje u deficitarnim zanimanjima, dok devetu kolegicu upravo očekujemo da se pridruži kolektivu. Za druga deficitarna zanimanja u nemedicinskim strukama kao što su njegovateljice, pomoćni kuhinjski radnici i slično trenutno koristimo mjere u manjem opsegu i kao probni model outsourcea, poput drugih ustanova i privrednih subjekata, poručuju iz KBC-a Rijeka.

OB Zadar

– Opća bolnica Zadar nema »kadrovske stanove« u svom vlasništvu, te stoga nismo u mogućnosti pomoći našim djelatnicima u rješavanju stambenog pitanja na način da im ustanova dodijeli stan. Ukoliko se pokaže potreba za zapošljavanjem kadra koji je deficitaran i to u smislu da je na pojedinom odjelu i neophodan kako bi se neometano odvijala organizacija rada i što je najbitnije pružila zdravstvena usluga našim pacijentima, ustanova u kraćem vremenskom razdoblju i to u ograničenim mogućnostima sufinancira najam stana. Iznos sufinanciranja iznosi 500 eura i zapravo predstavlja kratkotrajnu pomoć zaposleniku dok isti ne pronađe adekvatan smještaj. Za naglasiti je da se navedeni iznos osigurava iz vlastitih prihoda ustanove, govori ravnatelj Opće bolnice Zadar Željko Čulina.

– Za sada Opća bolnica Zadar nema financijsku mogućnost izgradnje jedne ili više stambenih zgrada za svoje djelatnike. Pitanje je to, možemo slobodno reći, koje traži širi konsenzus nadležnih tijela Zadarske županije i Grada Zadra te Opće bolnice Zadar. Ideja o mogućnosti izgradnje takve zgrade je i više nego dobrodošla, te smatramo da bi time dijelu naših djelatnika kao i budućih djelatnika, zaista pripomogli u njihovom rješavanju egzistencijalnog pitanja i samim tim podigli razinu kvalitete života njihovih obitelji, što je za nas kao poslodavca od izuzetne važnosti, kaže Čulina o eventualnoj gradnji zgrade namijenjene isključivo medicinskom kadru.

Liječnici Opće bolnice Zadar, međutim, na raspolaganju imaju kadrovske stanove Grada Zadra – od ukupno 13 kadrovskih stanova, koliko ih je u lanjskoj evidenciji, sedam stanova trenutno koriste djelatnici OB-a Zadar, a ostale stanove koriste djelatnici Sveučilišta i MUP-a.

OB Pula

Iz Opće bolnice Pula navode da su im za potrebe smještaja djelatnika, ugovorom o davanju na korištenje stanova za službene potrebe, sklopljenog između Grada i OB-a Pula 2019. godine, dodijeljena na korištenje dva stana u Puli, Liburnijska ulica 38 i stan u Kochovoj ulici 3. Također, Grad Pula dodijelio je OB-u Pula na korištenje još jedan stan u Puli, u ulici Sergijevaca 26 i Prolazu kod kazališta 2 na rok od dvije godine. Stanovi koje je dodijelio Grad Pula za službeno korištenje veće su kvadrature te je moguće smjestiti više osoba. Bolnica ima u vlasništvu i jednu garsonijeru za smještaj jedne ili maksimalno dvije osobe.

– Bolnica dodjeljuje stan na službeno korištenje najčešće novozaposlenim radnicima koji nisu iz područja Istarske županije te im se privremeno dodijeli stan (na 6 mjeseci, ovisno o potrebi), dok trajno ne riješe stambeno pitanje, ističu. Također, navedeni stanovi, u slučaju da nisu popunjeni deficitarnim kadrovima, služili su i za privremeni smještaj kadrova u turističkoj sezoni.

 

Objava Zdravstvo muči ozbiljan nedostatak liječnika. Provjerili smo kako se lokalne vlasti bore s ovim problemom pojavila se prvi puta na Novi list.