“Hrvatska je ove godine dosegnula dva posto, što je bio i dogovor NATO članica, a što nisu dosegnule sve članice. Hrvatska je spremna dosegnuti tri posto, ima plan, strategiju, ciljeve i način kako uspjeti dosegnuti taj iznos”, rekao je Anušić odgovarajući na pitanja novinara na AIRVG-u – Zrakoplovnom danu u Velikoj Gorice.

Dodao je da će uskoro na samitu NATO-a u Hagu biti donesen zaključak o povećavanju iznosa za obranu na pet posto s time da bi tri i pol posto trebalo biti za modernizaciju, opremanje i naoružavanje, a jedan posto za sigurnosnu infrastrukturu.

Upitan je li Hrvatska spremna za povećanje izdvajanja za obranu, Anušić je odgovorio da Hrvatska tu dinamiku može pratiti bez ikakvih problema jer su vizije i strategije i Vlade i ministarstva i Oružanih snaga usklađene.

Ministar ne smatra da u tom smislu Amerika vrši prevelik pritisak na NATO. “Donald Trump je kao predsjednik, iz moje perspektive, imao pravo kada je rekao da EU, zemlje Europe i NATO-a, moraju više izdvajati za obranu ako žele biti sigurne i ravnopravne članice. Ne možemo očekivati, ako smo članica NATO-a, da su nam oči uvijek uprte samo u SAD”, rekao je.

Na pitanje kada će se sastati Vijeće za obranu i nacionalnu sigurnost, Anušić je odgovorio da datum dogovaraju premijer Andrej Plenković i predsjednik države Zoran Milanović, ali pretpostavlja da će se “održati vrlo brzo”.

Anušić: Dva mjeseca više su nego dovoljna za temeljnu vojnu sposobnost

Govoreći o uvođenju vojnog roka u trajanju dva mjeseca, što neki brigadiri ocjenjuju smiješnim, Anušić je ustvrdio da je to “i više nego dovoljno” da se svaki pojedinac obuči za temeljne vojne sposobnosti.

“U ovom trenutku traje dragovoljno služenje vojnog roka upravo od dva mjeseca tijekom kojih se stječe temeljna vojna izobrazba pješaka-strijelca. Želi li tko nakon toga ostati i biti nešto drugo u HV-u, to mu se omogućuje, ali onda dolazimo do trenutka kada osoba potpisuje ugovor s Oružanim snagama”, rekao je i dodao da ima različitih mišljenja o dužini vojnog roka ponovivši da se mnogo može naučiti za dva mjeseca.

Na zrakoplovnoj manifestaciji AIRVG na starom terminalu Zračne luke Franjo Tuđman predstavljeno je svih 12 borbenih zrakoplova Rafalea, MiG-ovi 21, helikopteri Mi-171Sh, Black Hawkovi, Kiowa Warrior, Bell-206B, avioni Pilatus PC-9, Zlin 242L te kanaderi i Air Tractori. Uz hrvatske, tu je i Rafale iz sastava Francuskih zračnih i svemirskih snaga, kao i borbeni avioni iz sastava talijanskog i mađarskog ratnog zrakoplovstva te zrakoplovi iz Austrije i Slovenije.

Za brojne posjetitelje organiziran je i bogat letački program, a ministar Anušić je pojasnio zašto u njemu neće sudjelovati svih 12, nego samo dva naša Rafalea. “Nikada kompletna eskadrila ne leti, ta pravila su poznata ratnom zrakoplovstvu cijelog svijeta”, dodao je.

Pokazujemo jedinstvo u NATO-u, zajedno smo jači, kako susjedi nama pomažu, tako i mi drugima, dodao je zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane Michael Križanec te napomenuo da je AIRVG značajan događaj za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.

Rafalei do kraja godine

Anušić je najavio kako će Rafalei do kraja godine preuzeti ulogu čuvanja hrvatskog zračnog prostora. Do tada ‘Air Policing’ obavljaju savezničke zemlje unutar NATO-a.

“Rafalei i sada čuvaju hrvatsko nebo, ali ‘Air Policing’ je jedan odnos koji smo počeli s našim saveznicima i koji bi trebao završiti do kraja godine, kada je planiramo u potpunosti preuzeti čuvanje našeg neba od strane naših Rafalea”, rekao je.

Naglasio je da je Hrvatska bila na rubu gubljenja sposobnosti ratnog zrakoplovstva, ali da je je ta sposobnost sada neupitna. Sada smo, istaknuo je, puno snažniji, jači i spremniji za sve izazove.

“Što se tiče dronova, besposadnih letjelica i svega što se u ovom trenutku spominje kao moderno ratovanje, Hrvatska radi na tome. Posjedujemo besposadne letjelice Bayraktar koje će biti u 9. mjesecu već u službi u Oružanim snagama. Tu su i naši sustavi koji mi sami razvijamo i koji se u ovom trenutku testiraju ili su već date na korištenje Oružanim snagama”, dodao je.

Uskoro se, kazao je, očekuje isporuka još osam Black Hawkova iz SAD-a, a što se tiče nabave još borbenih zrakoplova, Anušić je istaknuo kako to u ovom trenutku nije u planu.