Hrvatska je prošle godine ostvarila pozitivan migracijski saldo jer se iz inozemstva doselila 70.391 oosba, a u isto vrijeme iz Hrvatske se iselilo 38.997 ljudi pa je saldo migracije stanovništva s inozemstvom bio u plusu za 31.394 osobe, najnoviji su podaci Državnog zavoda za statistiku.

Od gotovo 39 tisuća ljudi koji su se lani iselili iz Hrvatske, više od polovice, tj. 51,7 posto, su bili hrvatski državljani, odnosno lani se iz zemlje iselilo više od 20 tisuća Hrvata, od kojih se najviše, njih 21,1 posto, iselilo u Njemačku, zatim u Austriju i ostale zemlje.

Najviše Nepalaca

S druge strane, od 70 tisuća osoba koje su se prošle godine doselile u Hrvatsku, više od 80 posto čine stranci, odnosno njih više od 57 tisuća, dok se u Hrvatsku iz inozemstva vratilo 13.290 Hrvata, što čini manje od petine svih doseljenih u prošloj godini (18,9 posto), pokazuju podaci DZS-a iz kojeg napominju da je u ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak, kao i to da ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje i raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj.

Od ukupnog broja doseljenih u Hrvatsku u prošloj godini, najviše ih je došlo iz Nepala, njih više od 10 tisuća, slijede ih državljani Bosne i Hercegovine kojih se lani doselilo 6.315, iz Indije se doselila 5.251 osoba, iz Srbije nešto više od pet tisuća, iz Filipina gotovo četiri i pol tisuće, iz Ukrajine je došlo 3448 osoba, a iz Sjeverne Makedonije nešto više od dvije tisuće ljudi.

Činjenicu da je Hrvatska lani ostvarila pozitivan migracijski saldo, demograf i akademik Anđelko Akrap ne smatra velikim uspjehom s obzirom na to da je za pozitivan saldo zaslužan ponajprije dolazak velikog broja stranih državljana, dok se Hrvati i dalje iseljavaju iz domovine.

– Treba vidjeti kakva je struktura doseljenih u Hrvatsku, a to Državni zavod za statistiku ne objavljuje. Uzmemo li u obzir da nam se zadnjih godina iz zemlje iselilo nekoliko stotina tisuća hrvatskih državljana, ovaj saldo od tridesetak tisuća osoba je mizeran i gotovo zanemariv, upozorava Akrap, dodavši da i dalje imamo negativnu stopu nataliteta jer nam se zadnjih deset do 12 godina rađa između 12 i 15 tisuća manje djece godišnje.

Od 13 tisuća Hrvata koji su se prošle godine odlučili vratiti u domovinu, najviše ih je došlo iz Njemačke (6.336), Bosne i Hercegovine (1.625) i Austrije (1.116), dok se iz Sjeverne i Srednje Amerike, primjerice, doselilo 540 Hrvata, a iz zemalja Latinske Amerike 62.

Slab povratak iz Latinske Amerike

Za poticanje povratka u domovinu osnovano je Ministarstvo demografije, no akademik Akrap ističe da bez koordinacije uglavnom svih ministarstava »od toga neće biti ništa« jer se iz Hrvatske i dalje iseljavaju mladi, a prema podacima DZS-a, najveći broj osoba odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina, na koje otpada gotovo polovica svih iseljenih u prošloj godini (48,6 posto). Istodobno, broj Hrvata koji generacijama žive u Južnoj Americi, a lani su se deselili u Hrvatsku, je minoran.

Od ukupnog broja doseljenih osoba iz inozemstva u prošloj godini, najviše ih se doselilo u Zagreb (21,7 posto), Splitsko-dalmatinsku (11,3 posto) i Istarsku županiju (10 posto).

Prema ukupnom broju osoba odseljenih iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio Grad Zagreb (20,1 posto), a slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (8,3 posto) i Zagrebačka županija (7,9 posto), navode u DZS-u.

Kada je riječ o migracijama unutar Hrvatske, u 2024. godini mjesto stanovanja promijenilo je 71.575 osoba, pri čemu je najveći broj preseljenog stanovništva unutar zemlje bio u dobi od 20 do 39 godina (44,6 posto). Migracije stanovništva između gradova i općina unutar iste županije u 2024. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, dok su najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Pritom su najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2024. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imali Grad Zagreb (7.010 osoba), Zagrebačka županija (4.814 osoba) i Istarska županija (4.783 osobe).

Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (-374 osobe), Požeško-slavonska (-314 osoba) i Osječko-baranjska županija (-314 osoba).

Zemlja s 3,866 milijuna stanovnika

Prema najnovijim procjenama Državnog zavoda za statisku, Hrvatska je u prošloj godini imala 3,866 milijuna stanovnika, što je više nego 2023. godine, kada nas je prema procjenama bilo nešto više o 3,859 milijuna.

Pritom se u Hrvatskoj povećala prosječna starost stanovništva s 44,4 godine života u 2023. na 44 i pol godine u prošloj godini, ali i očekivano trajanje života sa 78,6 godina u 2023. na 79 godina u 2024.

Objava Razmjena stanovništva: Oko 20.000 Hrvata lani iselilo iz Hrvatske, stiglo je daleko više stranaca pojavila se prvi puta na Novi list.