Ako se neko područje može nazvati rajem za outdoor aktivnosti, onda su to kvarnerski otoci, dakako slično se može ustvrditi za sve veća jadranska kopna okružena morem, no Kvarner je zbog kompaktnosti prostora i mogućnosti brzog i jednostavnog prelaska s otoka na otok dodatno atraktivan. Kad govorimo o raznolikosti, konfiguraciji, pa i prilici da se vlastite mogućnosti na nekom dobrom brdskom biciklu isproba za kratko vrijeme na više otoka, nema ga do Kvarnera. S Cresa je do Krka svega 20 minuta plovidbe, a iako duže, ni putovanje od Valbiske do Lopara nije ni najmanje zamorno. Dolazak u Novalju, a može se ne samo direktnom trajektnom linijom nego i brodicom iz Raba do Luna što je dodatno zanimljivo iskustvo, prava je senzacija jer krajolik koji pruža Pag jedinstven je i neponovljiv. Nije loša ni katamaranska kombinacija iz Rijeke do Malog Lošinja, ili Novalje, pa po otocima na dva kotača, u tom slučaju treba provjeriti prima li katamaran bicikle. Zahvaljujući predanom radu i istinskoj posvećenosti svojoj Bogom danoj prirodi, turistički su radnici otoke Kvarnera premrežili stotinama kilometara staza koje su prilagođene biciklistima. Ima ih jednostavnije konfiguracije, Krk je u tome najdalje otišao, kao i ponekih ekstrema, kako po napornim usponima, tako i po skoro downhill strminama, ali generalno jako dobru priču može si složiti kako biciklistički početnik, obitelj s malom djecom, tako i oni žestoki iskusnici kojima je svako brdo lako savladivo. Baš kao što nemaju strah pred bilo kakvom se nizbrdicom našli.

Koliko lijepi bili Cres i Lošinj, svakako i njihov cjelokupni arhipelag, nije baš jednostavno biti biciklistom na njima. Posebno ne na Cresu koji se na predjelima iznad Belog, točnije nedaleko Križića, na impresivnom Sisu, uzdiže do 639 metara iznad mora. S devet metara višom Goricom stigao je čak i do druge pozicije kad govorimo o visovima svih jadranskih otoka – nedostižna je dakako bračka Vidova gora koja se protegnula skoro do 800 metara iznad mora. Lošinj je pitomiji, uvjetno rečeno jer pravi otočni planinski masiv tu je Osoršćica, čiji je najviši vrh Televrin stigao do 588 metra nad morem. Kad govorimo o Osoršćici, govorimo i o vjerojatno našoj najstarijoj turističkoj outdoor destinaciji budući da je prva staza uređena prije skoro 140 godina u povodu posjeta Rudolfa Habsburga.

Ekstrem nad ekstremima

Cres i Lošinj sa završetkom na Iloviku karakterizira još jedna velika zanimljivost i privlačnost za ljude koji obožavaju provoditi fizičke aktivnosti u jedinstvenoj prirodi, u ovom slučaju s fantastičnim vidicima na čitav Kvarner. Primjerice već spominjani Sis je oduvijek kota, svjedoče tome i arheološki nalazi, s koje se jednostavno kontrolirao čitav zaljev. Zanimljivost koju najavljujemo je u osnovi pješačka staza Apsyrtides ukupne dužine 149 kilometara koju hikeri dijele u desetak etapa. Iako se prema nekim iskustvima dugotrajna, višednevna pješačenja mogu izvesti i u etapama od po 20 i više kilometara, konfiguracija Apsyrtides staze to ne dozvoljava te se sugerira hodati ne više od 10 do 12 kilometra na dan. Apsyrtides kreće s najsjevernije točke Cresa, punte Jablanac, mada nemali broj njezinih gostiju počinje usponom s Porozine, dok joj je cilj na rtu Radovan, najjužnijem dijelu Ilovika. I tu ima izuzeća – dio outdoraša staje na jugu Lošinja te se vraća prema Porozini. Priča je u osnovi postavljena za pješake koji se nakon povratka danima ne mogu oporaviti od upijene ljepote, ali nemali je broj onih najsnažnijih i najiskusnijih biciklista koji su je također prošli. Dakako, često u varijanti kad bicikl ide na rame, a i oni sami postaju pješacima. Spust sa Sisa se teško izvodi i pješice, dok je na dva kotača ekstrem nad ekstremima. Velik je broj gostiju koji automobil ostavljaju u Porozini, da bi se – posebno u slučaju biciklista – vratili autobusom, onom jednom jedinom linijom koja jednom tjedno ne skreće prema Mergu, nego prolazi nepravedno zapostavljenim sjeverom Cresa, fantastičnom Tramontanom. Ono što doživljavaju ljudi koji prolaze Apsyrtides – put je ustanovljen još u antička vremena – uistinu je nestvarno u svakom smislu. Vrijedna je tu arheologija, pa labirinti, nevjerojatne promjene flore i faune koja obiluje silno namnoženim divljim svinjama i jelenima lopatarima kao i prilično pitomim njihovim potomcima. Poznato je da na Cresu i Lošinju nema zmija otrovnica, kako je krenulo sve je manje i divljači jer se ona, posebno ako kod sebe imate nešto hrane, tvrdog kruha primjerice, ponaša sasvim pitomo. Kad je riječ o flori nema čega nema, predjela koji mirišu po smilju i kušu, bjelogorice koja će vam stvoriti ugođaj kao da ste na Učki, ali i tipično mediteranske makije i ostalog bilja koje simbolizira Mediteran. Bajkerske ture na Cresu i Lošinju moraju prolaziti i klasičnim cestovnim pravcima koji na nekim predjelima, Dragozetići – Križić – Beli, ili predio oko Predošćice koji istina uskoro kreće u rekonstrukciju, predstavljaju pravu, nemalu opasnost po sve sudionike u prometu. Svakako istaknuli bismo i klasične bicikliste, nerijetko i s prikolicama u kojima prevoze djecu, koji idu na putovanja Europom, pa tako i kvarnerskim otocima. Koji, ma koliko izazivali divljenje, unose i nemalo panike među vozače. Da, i za njih su vidici koji se prostiru s Cresa jedinstveni i neponovljivi, ali dolazak do njih je jako opasan.

Daleko od asfalta – biciklist na Cresu / Foto: TZG Cresa

Ono što dodatno veseli bicikliste, predjeli su oko Lubenica kao i pravac prema Valunu da bi se makadamskom prometnicom, također iznimnih impresija okolinom stiglo di Cresa, konkretno do njegove marine. Moguća je i ekstenzija prema Pernatu, što ukupno čini 15 kilometra čistog zadovoljstva.

Kako ulogu outdoora u ukupnosti turizma vide u Cresu pojasnila nam je Željka Stašić, direktorica TZG-a Cresa.

– Uz pješačenje i planinarenje, biciklizam je izvrstan način za istraživanje otoka Cresa. Od staza uz more, kroz stoljetne maslinike ili čarobnu šumu Tramuntanu, biciklizam na otoku Cresu nije samo oblik rekreacije već i način istraživanja bogate kulturno-povijesne baštine i jedinstvene flore i faune otoka. Najveći broj cikloturista dolazi u pred i posezoni, u proljeće i jesen, kad temperature nisu previsoke, a vrijeme je idealno za istraživanje otoka. Staze na otoku Cresu su različitih težina, čime zadovoljavaju potrebe i rekreativaca i iskusnijih biciklista, a kontinuirano se radi na uređenju, označavanju i promociji biciklističkih ruta. Razvojem infrastrukture i ponudom usluga prilagođenih biciklistima, uključujući najam opreme, vođene ture i smještajne kapacitete prilagođene cikloturistima, Cres se pozicionira kao atraktivna destinacija za aktivni odmor tijekom čitave godine, istaknula je Stašić.

Jedna od biciklističkih staza na Cresu vodi kroz maslinike / Foto: TZG Cresa

Krčka ulaganja u infrastrukturu za outdoor

Lošinj je pak markirao dvadesetak staza, pješačko-biciklističkih, zanimljivih naziva – Staza lošinjskih kapetana, Staza pastirskih stanova, U carstvu maslina i aromatičnog bilja – no riječ je o kratkim dionicama od po nekoliko kilometara. Što odlično funkcioniraju u pješačkom smislu, dok su biciklistima zanimljive kad ih se nekoliko poveže. U svakom slučaju outdoor na Cresu i Lošinju je fantastičan, pa i po tome što kod nemalog dijela od korisnika traži i osobnu kreativnost i snalažljivost.

Kada se maknu sa šetnice, Lošinjem biciklisti voze kroz šumu / iStock

Prelazak na otok Krk, spustom u Merag pa trajektom do Valbiske, znači bitno drugačiju priču. Krk je naime poput pravog malog kontinenta koji je istina jako strm na predjelu Baške, odnosno na putu do nje iz pravca Krka, odnosno Vrbnika, no u osnovi ipak predstavlja znatno manje »divlju« konfiguraciju u odnosu na susjedni Cres. Ono što i u biciklističkom smislu ističemo kao veliki forte Krka je – Camino. Iako je u njegovom slučaju riječ o pješačkoj stazi, itekako je prigodna i za biciklističke ture. Camino obgrljuje čitav otok, dok mu je duljina 150 kilometra. Nećemo k tome pogriješiti kako smo sigurni da će Krk u dogledno vrijeme dosegnuti nevjerojatnih, posebno kad govorimo o otocima, tisuću kilometara markiranih biciklističkih pravaca, a svi oni koji uživaju u bicikliranju tim našim otokom, sačinili su i top listu najdinamičnijih pravca. Mada, tko jednom dođe na Krk s ciljem njegovog obilaska biciklom, vraćat će se još »sto puta« jer mogućnosti su neslućene. Majda Šale, direktorica TZ-a otoka Krka, kao uostalom i svi drugi čelni ljudi gradskih i općinskih TZ-a, su itekako svjesni značaja Outdoora za sveukupnost turizma na otoku tako da se staze pažljivo održavaju i uvijek šire svoju ponudu. Krk je privlačan i zbog blizine kopna te povezanosti s mostom, što biciklističke izlete čini privlačnima i za turiste koji se odmaraju u obližnjim kopnenim destinacijama.

Jedna od krčkih biciklističkih staza / TZG Krka

– Na otoku Krku se već više godina ulaže u infrastrukturu za outdoor, prije svega biciklističke i pješačke staze tako da nismo stigli baš do tisuću kilometara, ali jesmo do uistinu velikih 705 kilometara biciklističkih staza na 31 definiranom pravcu, od Omišlja do Baške. Umreženi smo s TZ-om Kvarnera za bike i hike staze po njihovim visokim standardima. Ono što je također jako dobro, zahvaljujući uređenim stazama domaćini smo nekoliko međunarodnih utrka koja se odvijaju u pred ili posezoni te tako obogaćuju turističku ponudu kao što i punimo sve smještajne kapacitete u tom dijelu godine. Primjerice u travnju imamo međunarodne utrke 4 Island i Granfondo, dok nam Cro Race dolazi krajem rujna i početak listopada. Osim zajedničkih projekata na razini čitavog otoka, svaka lokalna turistička zajednica ima još i svoje bike i outdoor programe kao što su Adria Spring Trail u Omišlju, Baška outdoor Festival, Malinska Trail ili Epic Rides Krk. Da, zahvaljujući programima i razvijenom outdooru imamo dobru pred i pod sezonu, što podiže i kvalitetan smještaj na otoku Krku, pojasnila nam je ulogu outdoora na Krku Majda Šale, direktorica TZ-a otoka Krka.

Šotovento Epic Ride Krk donosi organiziranu biciklističku vožnju Krkom / Foto: TZ Krk

Zajednički projekt TZ-a Lopara i TZG-a Raba

Vraćamo se u Valbisku i trajektom putujemo u Lopar. Iako je otok Rab manji od do sada analiziranih biciklističkih destinacija, i on ima svoje jako zanimljive adute. Upravo je čudesno razvedeno područje Lopara, odmah dakle nakon izlaska iz trajekta, jedno od onih koja se pamte i prepričavaju. Prva staza se kreće prema Supetarskoj Dragi, naziv joj je Frux, gdje je na samom je početku veliki uspon, ali na njegovom kraju i velika nagrada – odmorište Zlatni zalaz! Još jedno s kojeg se pružaju pogledi za pamćenje. Istina put koji ide prema Rabu nema do kraja definirane outdoor pravce, no može se glavnom prometnicom koja je na ovoj dionici ipak manje opterećena automobilima.

– Projekt biciklističkog trasiranja otoka Raba nastao je zahvaljujući Turističkim zajednicama grada Raba i općine Lopara, hotelske kuće Valamar, te Adria Bikea, koje su prepoznale interes u razvijanju turizma specifičnih potreba, u ovom slučaju cikloturizma. Važnost takvom vidu bavljenja turizma dana je prije svega jer nudi okosnicu razvoja predsezone i postsezone kao jednog od najvažnijih razvojnih interesa otoka Raba kao turističke destinacije. Ovaj zajednički projekt je rezultirao u kreiranju 10 biciklističkih ruta ukupne dužine preko 300 kilometara, koje su podijeljene u 3 različite cjeline ovisno o tipu biciklizma, kreirani su opisni tekstivi za svaku rutu. U 2024. godini nakon dužeg procesa odabira izvođača za terenske radove iskopa i postave stupića za oznake na gotovo 300 pozicija, od kojih su dvije trećine na području TZG-a Raba, jedna na području TTO-a Lopar, krenulo se u završnu fazu odnosno u samo označavanje staza i to standardiziranim za regiju Kvarnera oznakama bike staza. Kako je riječ o zaista velikom broju lokacija i samih oznaka, završni dio tog posla odrađen je u 2025. godini, a u istoj godini postavljene su udaljene servisne stanice na četiri različite lokacije na stazama, a u suradnji sa hotelskom kućom Valamar na području Kalifronta su postavljene nove infoploče s kartama bike staza, nasloni za bicikle, zanimljive infoploče o flori i fauni, isto tako u sklopu Valamarovog Arba resorta otvoren je bike centar i atraktivna pump track staza koja je na raspolaganju svima zainteresiranima za vježbanje i usavršavanje tehnike vožnje, ističu u TZG-u Raba.

Rab i Lopar zajedno su radili na projektu biciklističkih staza / Foto: : HARALD VOGLHUBER

Kao zanimljivu ističemo i stazu Epario. Proteže se duž obale Lopara i pogodna je za rekreativce i obitelji s djecom. Uz niz arheoloških lokaliteta koji ukazuju na intenzivno korištenje prostora u prošlosti, napose u prapovijesnim razdobljima i antici, na stazi ćete naići na geološke strukture koje oduzimaju dah. Upravo zbog geološkog značaja i iznimne raznolikosti taj je dio Lopara proglašen značajnim krajobrazom, ističu u TZ-u Lopara na čijem je čelu Mladen Mušćo. Trasiranje Raba biciklističkim stazama učinili su inače zajednički TZ-a Lopara i TZG-a Raba kako bi se objedinilo sve prednosti koje u tom smislu otok pruža. Došlo se tako do stotina kilometara definiranih staza, pet ih je jako dobrih, a vrlo je izazovan pravac dužine 43 kilometra s ukupnim usponom od 714 metara što kreće iz starog grada Raba.

– Vožnja počinje poluotokom Frkanj kroz gustu crnogoričnu šumu do lanterne na samom jugozapadu otoka. Slijedi kratak, ali vrlo atraktivan »single-trail« i vožnja uz obalu do park šume Dundo. Divlja vegetacija, šumski puteljci i južna Premužićeva staza, zadovoljit će kako početnike, tako i ozbiljnije vozače. Potom prelazak na Kalifront, poluotok na sjeverozapadu otoka, bogat raznolikom vegetacijom, netaknutom šumom u kojoj je zabranjena vožnja motornim vozilima. U Kalifrontu vas očekuje malo gravela, malo pravog MTB-a, te mnogo skrivenih prirodnih uvala, kao i plaža Mel na putu natrag. MTB užitak na najjače, ističu u TZG-u Raba čija je direktorica Ivana Matušan.

Oprez na prvom mjestu, detalj s Raba / Foto: HARALD VOGLHUBER

Snažna promocija Novalje

I na kraju našeg putovanja na dva kotača Kvarnerom – Novalja na otoku Pagu. Koji je to tek biciklistički raj! Čuđenju nema kraja kad se krene u istraživanje. Ono može početi u Žigljenu stigne li se trajektom s Raba, iz Mišnjaka, ili iz Luna koristi li se brodsku liniju što povezuje ta dva otoka. Svjesna svojih biciklističkih aduta, Novalja se posljednjih godina profilirala kao jedna od vodećih hrvatskih destinacija za aktivni turizam, a novi promotivni projekt u suradnji s platformom Hiking Croatia i poznatim influencerima dodatno potvrđuje taj status.

– Kampanja, koju su osmislili i proveli Mario Jurina i Daria Bedeniković – strastveni planinari i outdoor entuzijasti – u suradnji s renomiranim putopiscem Hrvojem Jurićem i Tinom Borovčekom, donosi autentične priče, vrhunske fotografije i sadržaje koji snažno odjekuju među outdoor publikom. Osim kvalitetne infrastrukture, smatramo da je izuzetno važna i snažna promocija kroz moderne komunikacijske kanale. Influenceri danas okupljaju velike zajednice koje ne samo da prate, nego i aktivno sudjeluju i konzumiraju takve proizvode, pojašnjava nam Marina Šćiran, direktorica Turističke zajednice grada Novalje, koja već godinama strateški ulaže u razvoj outdoor segmenta, osobito kroz projekt Pag Outdoor.

Ključna prekretnica, kako nam pojašnjavaju u Novalji, dogodila se 2017. godine s pokretanjem utrke Life on Mars, koja je postala simbol njezinog outdoor identiteta. Utrka je potaknula razvoj mreže pješačkih i biciklističkih staza, a danas se staza Life on Mars može istraživati u više verzija, duljine od 4 do čak 30 kilometara – uključujući i novu dionicu od Žigljena do Metajne, dužine 10 km. Važan aspekt razvoja bila je i suradnja s lokalnim stanovništvom te uključivanje malih obrta koji se bave održavanjem i servisiranjem staza te postojeće infrastrukture. Takav pristup omogućio je stvaranje funkcionalne, održive i čiste infrastrukture, što je ključan element pozitivnog korisničkog iskustva.

– Danas imamo tri najposjećenije biciklističke staze koje se koriste i za pješačenje, dok sve rute povezujemo kroz jedinstvenu signalizaciju, karte, brošure i ažurirani web sadržaj. Cilj je jasan – autentičan, kvalitetan i dostupan aktivni turizam koji je ujedno i održiv. Sve potrebne informacije o infrastrukturi, servisnim stanicama, kartama, aplikacijama, brošurama, mogu pronaći na web stranicama i društvenim mrežama koje je pokrenula Zajednica, zaključila je našu priču Marina Šćiran.

Pogled koji oduzima dah – Pag / Foto: MARIO JURINA/HRVOJE JURIĆ

Krstarenje i biciklizam

Dodajmo još da je razvijen i dodatni program koji povezuje krstarenje i biciklizam. Autor projekta Krstarenje s biciklom, koji obuhvaća sve velike kvarnerske otoke uključujući i Ilovik, traje po osam dana, a organizira se od travnja do lipnja, te u rujnu i listopadu, je Katarina line. Tu je pak riječ o višestrukom događanju koji inače pomalo asketskom biciklizmu daje – luksuznu notu. Pa tako i po pitanju gastronomije. Zanimanje je veliko i za takav vid outdoora što ukazuje na uistinu silno veliku mogućnost disperzije biciklizma.

Vjerujemo da će u vremenima koja dolaze, outdoor, koji u sebi sadržava sve ono što u svojim misijama i vizijama želi i cjelokupnost hrvatskog turizma, imati sve veći udio u našem »turističkom kolaču« jer ono što nudi priroda kvarnerskih otoka ide u sam vrhunac ne samo Mediterana, nego i mnogo širih prostora.

 Danas imamo tri najposjećenije biciklističke staze koje se koriste i za pješačenje, dok sve rute povezujemo kroz jedinstvenu signalizaciju, karte, brošure i ažurirani web sadržaj

Marina Šćiran, direktorica TZO-a Novalje

705

kilometara biciklističkih staza nalazi se na Krku

 Umreženi smo s TZ-om Kvarnera za bike i hike staze po njihovim visokim standardima. Ono što je također jako dobro, zahvaljujući uređenim stazama domaćini smo nekoliko međunarodnih utrka

Majda Šale, direktorica TZ-a otoka Krka

Objava Ulaganje u biciklističke staze, nova vrijednost turizma. Živi suživot biciklista i vozača na Cresu, Krku, Lošinju, Pagu i Rabu pojavila se prvi puta na Novi list.