Učinkovitijim korištenjem energije, a time i manjom potrošnjom, ostvaruju se manji troškovi i niži računi, bio je jedan od naglasaka pri donošenju novih pravila.

“Ovo je Zakon koji, bez imalo pretjerivanja, ulazi u srž naših računa za energiju, konkurentnosti i naše sigurnosti. Energetska učinkovitost nam nije luksuz nego najbrže isplativija investicija, ona se isplaćuje sama za sebe iz ušteda”, poručuje državni tajnik Ministarstva gospodarstva Vedran Špehar.

Cilj Europske unije je povećati sigurnost opskrbe energijom, smanjiti te u potpunosti odustati od korištenja fosilnih goriva, pomoći energetski siromašnim građanima te poticati poduzeća na provođenje mjera energetske učinkovitosti.

Revidiranom EU Direktivom, usvojenom u Europskom parlamentu 2023. godine, od država članica zahtijeva se da zajednički dodatno smanje potrošnju energije do 2030. u odnosu na predviđanja iz 2020. Dok je postavljeni okvirni cilj o smanjenju potrošnje energije za 20 posto do 2020. godine postignut, EU sada definira ambiciozniji cilj, više ne na razini preporuke nego obveze, o povećanju energetske učinkovitosti, odnosno smanjenju krajnje potrošnje energije od 11,7 posto do 2030. godine.

Državama članicama je određena maksimalna potrošnja energije – za Hrvatsku 5,88 milijuna tona ekvivalenta nafte do 2030. godine. Zgrade čine oko 40 posto ukupne potrošnje energije, promet dodatnih 30 posto i u tim sektorima nužno je ostvariti najveće uštede.

“Hrvatska je u posljednjem desetljeću poboljšala energetsku učinkovitost za 20 posto, ali još uvijek trošimo više energije po jedinci BDP-a od prosjeka EU, što znači da naši poduzetnici plaćaju energiju više nego njihovi konkurentni i gube konkurentnost svojih proizvoda”, ističe Špehar.

Cilj je do 2030. smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990. te obvezujuće povećanje udjela obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji energije od 42,5 posto, ali uz poticanje ostvarenja cilja od 45 posto postavljenog u planu REPowerEU.

Direktiva je revidirana u skladu s novim geopolitičkim momentima u kojima i dalje idemo prema energetskoj tranziciji s većom stopom korištenja obnovljivih izvora u borbi protiv klimatskih promjena, ali i postizanju naše strateške autonomije, kaže hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za industriju, promet i energetiku Davor Ivo Stier (HDZ).

“Bila je jedna ambicioznija pozicija, međutim, kao što vidite, i Parlament u zadnje vrijeme s novom većinom pokušava postavljati realnije, pragmatičnije ciljeve. To ne znači odustati od smjera, nego ga ipak prilagoditi onome što naša ekonomija može podnijeti“, pojašnjava govoreći o ambicioznosti postavljenih ciljeva i traženju većih ušteda od strane Parlamenta prije postignutog dogovora s Europskom komisijom i Vijećem.

Javni sektor kao predvodnik 

Prvi puta se propisuje obvezna primjena načela “energetska učinkovitost na prvom mjestu” u osmišljavanju politika na nacionalnoj, regionalnoj, ali i lokalnoj razini, pri ulaganjima u strateške i velike investicijske projekte čija vrijednost prelazi 100 milijuna eura.

Države članice moraju osigurati nove godišnje uštede od 1,5 posto u iduće dvije godine, dvostruko više nego do sada, s postupnim rastom do 1,9 posto do 2030. godine, a javni sektor u tome mora biti predvodnik. Gradovi s više od 45.000 stanovnika morat će primjenjivati mjere energetske učinkovitosti. Prema tome, akcijski planovi energetske učinkovitosti velikih gradova i županija morat će sadržavati planove za smanjivanje krajnje potrošnje energije svake godine od 1,9 posto, planove korištenja obnovljivih izvora energije te planove za razvoj centraliziranog nisko temperaturnog grijanja i hlađenja.

Na regionalnu i lokalnu razinu se proširuje i godišnja obveza energetske obnove tri posto javnih zgrada, zbog čega se uspostavlja i registar javnih zgrada u sklopu informacijskog sustava za gospodarenje energijom. Zakonom se također pretpostavlja da će se do 2035. energetski obnoviti sva javna rasvjeta u Republici Hrvatskoj.

To za Hrvatsku znači da mora ubrzati korištenje onih potencijala koje ima, na primjer, u geotermalnoj energiji, ističe Stier koji smatra da je ovaj vid obnovljivog izvora energije do sada bio „diskriminiran“. Stoga je, dodaje, Europski parlament od Europske komisije tražio da upravo geotermalnu energiju ugradi u svoje politike, a posebice u izradu Akcijskog plana o grijanju i hlađenju kojeg bi EK trebala objaviti uskoro.

“Grad Velika Gorica pozdravlja zakonske promjene, posebno snažan naglasak na energetsku učinkovitost i zelenu tranziciju, poticanje energetske obnove zgrada, uvođenje viših standarda gradnje te veće korištenje obnovljivih izvora energije”, poručuje velikogorički gradonačelnik Krešimir Ačkar (HDZ).

Dodaje kako se u njegovu gradu posljednjih godina već radi na energetskoj obnovi zgrada te da su na gotovo sve zgrade javne namjene postavili i sunčane elektrane. Proveli su i modernizaciju sustava javne rasvjete te više od 9500 rasvjetnih tijela na gradskim prometnicima zamijenili LED svjetiljkama, čime su, kaže, prošle godine ostvarili uštedu od 60 posto. “Vjerujem da će ove promjene rezultirati konkretnom koristi za sve naše sugrađane, doprinijeti nižim troškovima za građane, smanjenju emisija i dugoročno održivom razvoju”, kaže.

Gradonačelnica Supetra Ivana Marković (SDP), također, podržava cilj poboljšanja energetske učinkovitosti, no ističe i izazove koji su pred lokalnim jedinicama, posebno onih manjih. Velike su obveze prebačene na lokalne jedinice bez sigurnosti da se to može realizirati, kaže, te kao primjer navodi kako su u Supetru već energetski obnovili dječji vrtić i zamijenili javnu rasvjetu, a za što su se morali zadužiti kod HBOR-a.

“Trebamo obnavljati tri posto javnih zgrada godišnje, no pitanje je s kojim ćemo to sredstvima raditi. Treba voditi računa da za svaki europski projekt ili veliku investiciju koju provodimo, a koji su dijelom sufinancirani, mi za ostatak moramo dignuti kredit, a postoji određeni postotak po kojem se možemo zadužiti. Mislim da smo svi već do tih rubova došli”, napominje.

Bez pomoći s europske razine ovi ciljevi bi mogli biti dovedeni u pitanje, kaže i Stier. “Zato smo inzistirali na korigiranju diskriminacije geotermalne energije kako bi financijske institucije i za te projekte bile otvorene financirati ih, kao što se svojedobno korigiralo za nuklearnu energiju”, dodaje.

Obveze i za poduzeća, fokus na energetskom siromaštvu

Za poduzeća s prosječnom potrošnjom iznad 23,6 GWh godišnje se propisuje obveza uvođenja sustava gospodarenja energijom, dok će ona s potrošnjom većom od 2,7 GWh biti obveznici energetskog pregleda i izrade akcijskog plana s preporučenim mjerama uštede energije.

Značajan fokus je i na energetskom siromaštvu, a računa se da je kod nas 12 posto takvih kućanstava. Hrvatska je već za razdoblje do 2025. godine izradila Nacionalni program fokusiran na energetsku obnovu stambenih zgrada na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi.

“Digitaliziramo poslovanja, sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije postaje jedinstvena platforma koja omogućuje da imamo točne podatke koliko trošimo i štedimo, tu su i poticaji za građane i poduzetnike za ulaganje u obnovljive izvore i energetski učinkovite tehnologije, uvođenje energetskih certifikata kao standarda u svim segmentima gospodarstva”, navode iz Ministarstva gospodarstva.

Uštede je moguće ostvariti kroz sustave optimizacije i upravljanja, instalacijom fotonaponskih elektrana, sustavima za povrat otpadne topline, korištenjem energetski učinkovitijih uređaja i opreme, energetski učinkovite LED rasvjete, ugradnjom dizalica topline…

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je dužan sufinancirati provedbu mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti uspostavom financijskih mehanizama te kreditnih proizvoda, kao i za dekarbonizaciju sustava grijanja i hlađenja. “Energetska obnova danas je postala standard, a zahvaljujući novom zakonu njen benefit bit će još konkretniji i mjerljiviji”, poručuju iz Fonda.

Ističu kako Hrvatska posljednjih 10-ak godina provodi razne programe energetske obnove, s fokusom na poboljšanje toplinske izolacije, zamjenu stolarije te primjenu energetski učinkovitijih sustava grijanja, uz korištenje obnovljivih izvora. Do sada su sufinancirali energetsku obnovu preko 35.000 obiteljskih kuća, za što je samo prošle godine dodijeljeno 120 milijuna eura, a najavljuju i sufinanciranje preko 15.000 fotonaponskih elektrana.

Obnovljeno je, navode, i preko 1100 višestambenih te preko 1000 zgrada javne namjene, za koje je u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine iz EU fondova ukupno povučeno preko 670 milijuna eura. Dodaju kako su tu, u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, i programi za poduzeća, koja su protekle dvije godine povukla 87 milijuna eura iz Modernizacijskog fonda.

“Posebnu pozornost u nadolazećem razdoblju posvetit ćemo najranjivijim skupinama građana, odnosno onima izloženima riziku od energetskog siromaštva. Za ovaj ćemo program osigurati stopostotno financiranje kako bismo tim građanima omogućili, ne samo niže troškove energije, već i kvalitetnije, zdravije i dostojanstvenije stanovanje”, poručuju iz Fonda.