Bilo bi zaista lijepo kad bi se ostvarile želje i nadanja Tonija Štimca, zamjenika primorsko-goranskog župana Ivice Lukanovića, koji je na svečanosti zatvaranja 22. Prvenstva Hrvatske u oranju rekao kako se nada da će taj događaj biti motiv za rast zanimanja za poljoprivredu u Gorskom kotaru, odnosno povratak Gorana poljoprivredi.

Jer, zaista, pred samo pedesetak godina na goranskom se području znatno veći broj ljudi bavio i stočarstvom i poljoprivredom.

Pokošene goranske livade i izorana polja bila su nešto što nikoga nije čudilo, a uz obiteljsko bavljenje poljoprivredom taj se oblik aktivnosti poticao i kroz rad većih državnih sustava poduzeća i institucija kakve su, primjerice, bile Ekonomija Lič ili Zavod za krumpir u Staroj Sušici.

Sve to bilo je, na jedan način, rezultat tradicije vezane uz višestoljetno bavljenje Gorana poljoprivredom i stočarstvom, djelatnostima koje su generacijama goranskih obitelji osiguravale kruh na stolu, ponekad i zaradu.

PUNO SIMBOLIKE

Nažalost, već osamdesetih, a pogotovo od osamostaljenja Hrvatske, stvari su sve gore i gore. Poljoprivredom i stočarstvom bavi se sve manji broj ljudi, a i ti rijetki koji su ostali i održali se, muku muče s činjenicom da su njihovi proizvodi, zbog silnih troškova kojima su izloženi, preskupi za domaće tržište koje znatno jeftinijim proizvodima pune poljoprivrednici i stočari iz drugih država Europske unije.

Opći je i vrlo čest dojam da smo »selo«, a pri tome se misli i na poljoprivredu i na stočarstvo, za »sitne pare« prodali Europskoj uniji čije članice ne žele konkurenciju, a uništiti hrvatsku poljoprivredu i stočarstvo nizom strogih odredbi i traženjima EU birokracije nije bilo, dojam je, nimalo teško.

Vidljivo je to u svim dijelovima Hrvatske vezanim uz poljoprivredu i stočarstvo, a itekako je uočljivo i u Gorskom kotaru pri čemu je na znatno teže stanje u ovom dijelu gorske Hrvatske lijepo i s puno simbolike na ovom natjecanju ukazivala jedna činjenica.

Naime, od trinaest natjecanju nazočnih županija, samo je Primorsko-goranska županija imala jednog predstavnika.

Sve ostale županije imale su po dva natjecatelja. Taj jedan iz PGŽ-a bio je Željko Tomac, za prijatelje Repa, koji se natjecati i nije planirao, ali su ga, kako nam je rekao, uspješno nagovorili i pristao je braniti boje zeleno-plave županije. I učinio je to jako dobro zauzevši pretposljednje mjesto u svojoj kategoriji.

Željko Tomac i njegov Torpedo traktor, veteran iz 1983. godine

Zašto pretposljednje mjesto proglašavmo vrlo dobrim rezultatom? Pa zato jer je Tomac nastupio s daleko najstarijim traktorom cijelog natjecanja i jedino je on nastupio sa plugom s kojim i inače ore.

Predstavnici svih ostalih županija imali su daleko mlađe i modernije traktore te plugove koji služe samo za natjecanja!

Nastupiti u takvoj konkurenciji s traktorom kojeg je riječki Torpedo proizveo davne 1983. godine i ne debelo zaostati za svima pravi je podvig pa pohvale i palac gore zaslužuju i Repa i njegov 43-ogodišnji Torpedo!

PRECIZNOST I BRZINA

No, što je to 25 »viteza orača« na svojim »konjima« trebalo raditi? Temeljne dvije kategorije bile su Plugovi premetnjaci i Plugovi ravnjaci, a uz borbu za što bolji poredak u tim kategorijama bodovao se i nastup predstavnika svake županije kako bi se na kraju vidjelo iz koje županije stižu ponajbolji orači.

Zadatak svakog natjecatelja bio je što bolje, preciznije i ravnomjernije zaorati brazdu te je potom i prekriti.

Naravno, sve to treba učiniti ne samo što kvalitetnije, već i što brže, a za svaku se grešku mogu dobiti i kazneni bodovi koji bitno otežavaju kvalitetan plasman. Koliko je riječ o zahtjevnom natjecanju vidi se i iz činjenice da su borbu 25 natjecatelja pratila 24 suca, drugim riječima gotovo pa sudac po natjecatelju, koja su još dobra dva sata po završetku natjecanja analizirala rezultate i bodovala svakog natjecatelja.

Na kraju je pravorijek bio ovaj: u kategoriji Plugovi premetnjaci prvak je Zrinko Miličić iz Osječko-baranjske županije, drugi je Domagoj Vuk iz Krapinsko-zagorske županije, a treći Zoran Radiček iz Koprivničko-križevačke županije.

U kategoriji Plugovi ravnjaci prvakom Hrvatske postao je Fran Andrej Jalušić iz Međimurske županije, drugi je David Aleksa iz Vukovarsko-srijemske županije, a treći Željko Goldašić iz Karlovačke županije.

U ekipnoj konkurenciji od 13 županija naslov pobjednika osvojila je Osječko-baranjska županija, druga je Međimurska županija, a treća Koprivničko-križevačka županija. Spomenuti pobjednici uz naslov prvaka Hrvatske svakako su zadovoljni i time što su zaslužili i plasman na Svjetsko prvenstvo koje će naredne godine biti održano u Keniji.

ZAHTJEVAN TEREN

No, što su, tko su i kako su se osjećali nakon pobjede, upitali smo prvake Hrvatske. Zrinko Miličić, pobjednik u kategoriji Plugovi premetnjaci, treći je put osvojio naslov prvaka Hrvatske i to ga je učinilo sretnim, zadovoljnim i ponosnim.

– Trud se isplatio i zaista sam presretan i zbog pobjede i zbog činjenice da ću naredne godine biti predstavnik Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u Keniji gdje ću, naravno, dati sve od sebe. Natjecanje je bilo odlično.

Na vrućinu i visoke temperature mi smo Slavonci navikli i to nije bio problem, ali je bilo pomalo neobično orati po ovoj tvrdoj planinskoj livadi i na to se trebalo što bolje priviknuti i prilagoditi, rekao nam je Miličić čiji OPG proizvodi žitarice i uljarice na 120 hektara u mjestašcu Radikovci, nedaleko od Osijeka.

Fran Andrej Jalušić, prvak Hrvatske u kategoriji Plugovi ravnjaci, također ima iza sebe osvojen naslov prvaka Hrvatske, ali i deset naslova prvaka Međimuske županije.

Novi uspjeh još je jedna potvrda njegove kvalitete.

– Presretan sam. Bio sam na županijskim, državnim i svjetskim prvenstvima, ali ovo mi je jedna od najdražih pobjeda jer je konkurencija bila vrlo jaka, a uvjeti prilično teški zbog visoke temperature i zemlje koja me podsjetila na moj nastup na Svjetskom prvenstvu u Irskoj gdje je također bilo šljunka, kamenja i teren je bio vrlo tvrd i težak za oranje.

No, dobro sam se pripremio, bio sam koncentriran i eto sam opet postao prvak Hrvatske, rekao nam je Jalušić čija se obitelj bavi ratarstvom i ima farmu pilića u Ivanovcu, nedaleko od Čakovca. Tako zbore pobjednici koji su, uz ostale sudionike, jako žestoko izorali oveće polje u Dedinu, mjestašcu između Zalesine i Kupjaka.

Svi sudionici Prvenstva Hrvatske u oranju

Na toj će površini, najavio je na početku teksta spomenutu dožupan Štimac, Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, ove sezone zasaditi krumpir. Može li to biti najava bar nekog vida oporavka goranske poljoprivrede?

Teško. Naime, za pokretanje na goranskim prostorima gotovo zamrle poljoprivrede nužna je stručna i financijska pomoć državnih i županijskih institucija. I baš zato, dojam je, teško da će biti nešto od ozbiljnijeg razvoja.

Objava Goranska poljoprivreda ne može se razvijati na traktoru iz 1983. pojavila se prvi puta na Novi list.