Hrvatskim se jezikom kao materinskim jezikom služi više od 5,5 milijuna ljudi i njemu u čast svake se godine od 21. veljače do 17. ožujka obilježava Mjesec hrvatskoga jezika. Ovom se manifestacijom želi istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom poviješću.

U našoj se školi, sad već tradicionalno, 15. godinu zaredom ti dani obilježavaju priredbama u oba turnusa pod nazivom Hrvatski ja volim.

Priredba je započela budnicom Još Hrvatska ni propala čije je stihove napisao Ljudevit Gaj, a glazbu Ferdo Livadić i koja je prvi put javno izvedena u ožujku 1833. godine, a otpjevala ju je prva hrvatska koncertna pjevačica, Sidonija Erdödi-Rubido što je bilo prvo koncertno izvođenje neke pjesme na hrvatskom jeziku. Ljudevit Gaj postavio je i temelje hrvatskoga standardnoga jezika u 19. stoljeću, a naše latinično pismo i danas nazivamo po njemu – gajica.

Ove smo se godine podsjetili i na presudnu ulogu narječja u povijesnom razvitku i očuvanju hrvatskog jezika.

Čakavskim narječjem započinje i  hrvatska pismenost kao i pisana književnost. Zatim sve važniju ulogu preuzima i kajkavsko narječje. Juraj Habdelić, po kojem je naša škola dobila ime, smatra se ocem kajkavske književnosti, a napisao je i prvi kajkavsko-latinski rječnik. Za štokavsko narječje vezana je pak cjelokupna baština dubrovačke književnosti od 16. stoljeća kao i mnoga stara djela iz 18. stoljeća.

I danas su živa sva tri hrvatska narječja. Njima se i govori i piše i pjeva. Takva živa narječja danas su iznimka i posebnost u Europi i zato su zaštićeni dio svjetske nematerijalne baštine. 

Ove godine na priredbi su sudjelovali i članovi Literarne skupine, svo troje iz 7. b razreda koji su nam približili svoje stvaralaštvo na kajkavskom narječju:

• Anamarija Matković s pjesmom Kajkavka sem – nagrađenom ove godine na Zboru malih pjesnika u Zlataru
• Amellie Kirin s pjesmom Am je to za ponoreti – nagrađenom na natječaju Poj riči materinske u Primoštenu
• Matija Svekrić s pjesmom Naš dragi kraj i kaj – nagrađenom na natječaju Kaj je naša duša i naša popiefka u Varaždinskim Toplicama.                             

Na ovogodišnjem gradskom LiDraNu predstavljali su nas ovi literarni radovi: Dan kada je Jesen zaspala, učenice Pamele Marjanović iz 5. b kojoj je mentorica profesorica Iva Anić, a pjesma Život Jasminke Zećiri iz 7. a te dva rada učenice Marijane Čepuran iz 7. a Odnosi danas i Stari cucek predstavljali su školu i na županijskoj smotri. Tekst Stari cucek stručno je povjerenstvo predložilo za državnu razinu. Mentorica ovim učenicama je profesorica Ksenija Lažeta.

Priredba je završila nastupom naših predstavnika u dramskom izrazu:

• Jasna Iman Pličanić iz 4. c nastupila je s molologom Zub mudrosti, autora Mladena Kopljara, a pod mentorstvom učiteljice mentorice Sandrice Pišković Gojak
• Luka Vuksanović s pjesmom Luke Paljetka Na Divljem Zapadu i Leon Trbuščić s monologom Dramski prvak Tita Bilopavlovića, obojici učenika 6. d razreda mentorica je profesorica Ema Berger.