Već dvadeset godina diljem Europe slavi se Europski dan jezika.

Ekonomska škola Velika Gorica nastoji svake godine obilježiti datum proslave – 26. rujna, ne samo prigodnim plakatima u školskim hodnicima ili razredu, nego i u neposrednoj nastavi stranih jezika. Koliko je bitno učenje stranih jezika, odavno je prepoznato u našoj školi jer se učenicima pruža prilika da osim engleskog jezika uče i njemački jezik.

Učenici završnih razreda otkrili su nam zanimljive i zabavne činjenice o jeziku: najduža riječ nije njemačka, kako su mnogi mislili, ona od 67 slova – Grundstücksverkehrsgenehmigungszuständigkeitsübertragungsverordnun, nego ona koja potječe iz antike. Smislio ju je Aristofan, a ima čak 187 slova!

Učenici su također imali priliku čitati i izgovarati teško izgovorljive riječi ili Zungenbrecher – tongue twisters, kao npr: „Zwei schwarze schleimige Schlangen sitzen zwischen zwei spitzen Steinen und zischen“ ili  „How much wood would a woodchuck chuck if a woodchuck could chuck wood? A woodchuck would chuck all the wood that he could if a woodchuck could chuck wood“.

Naučili su prevoditi neke palindrome ili idiome na više jezika kao što je poznati engleski idiom Like father like son  (Kakav otac, takav sin.) odnosno  Der Apfel fällt nicht weit vom Stamm (Jabuka ne pada daleko od stabla.)

Upoznali su se s činjenicom da postoje jedinstvene riječi u mnogim jezicima, karakteristične samo za dotičnu zemlju, kao što su: dilly-dally (presporo se kretati) ili njemačka Zechpreller (netko tko odlazi ne plaćajući račun). Učenici su slušali dijaloge na mnogim stranim jezicima i pokušavali prepoznati o kojem se jeziku radi.

Saznali su i činjenice o jezicima koje bi mogle pripadati rubrici u novinama Jeste li znali? Npr.: „Postoji oko 225 autohtonih jezika u Europi - oko 3% od ukupnog svjetskog broja, a 6000 i 7000 jezika u svijetu – koje govori 7 milijardi ljudi, podijeljenih u 189 samostalnih država, a većina svjetskih jezika govori se u Aziji i Africi.

Na plakatima u školi mogu se pročitati i druge zanimljivosti o jezicima.

Međutim, najzanimljiviji je bio učenički odabir jezika koji će predstavljati na nastavi. Tako smo imali prilike čuti kako se broji na kineskom jer u razredu imamo učenicu koja ga uči već duže vrijeme, zatim na turskom, mađarskom, švedskom ili ruskom. Vidjeli smo kako se kaže Kako si? na znakovnom jeziku, a naučili smo i puno turskih i ruskih riječi jer imamo u razredu dobre poznavateljice i tih jezika.

Učenje stranih jezika nosi sa sobom mnoge prednosti. To čini učenje dodatnih jezika lakšim, proširuje proces razmišljanja i njeguje kontakte s drugim ljudima i njihovim kulturama. Sve više naših učenika dokazuje svojim primjerom da je to, ne samo u teoriji, nego i u praksi - baš tako!

Pripremila: Anita Bilić, prof.