Prijava

Vaša prijava

Vijećnici GČ Vladimir Nazor protiv preimenovanja Trga maršala Tita

['domovinski pokret', 'gradska četvrt', 'preimenovanje', 'sukob interesa', 'trg maršala tita', 'Vukovar']

Dana 4. listopada 2021. godine Vijećnicima gradske četvrti „Vladimir Nazor“ upućen je e-mail od strane Službe gradskog Vijeća grada Velike Gorice (u daljnjem tekstu Služba) sa zahtjevom za očitovanje na inicijativu promjene imena Trga maršala Tita upućenog od strane ogranka političke stranke „Domovinski pokret“ u Velikoj Gorici. Služba u navedenom e-mailu traži da se Vijeće GČ žurno očituje najkasnije do 12. listopada 2021. godine s prethodno sazvanom sjednicom i oformljenim zapisnikom sa iste.

Dana 11. listopada 2021. saziva se sjednica Vijeća GČ „Vladimir Nazor“ u prostorijama Gradske uprave te donosi sljedeći Zaključak: Odbija se zahtjev za promjenom imena Trga maršala Tita, uz Obrazloženje:

Vijeće gradske četvrti „Vladimir Nazor“ nakon priložene relevantne dokumentacije vezane za predmet sastanka po 2. točki Dnevnog reda: „ Prijedlog promjene imena Trga maršala Tita na inicijativu ogranka političke stranke Domovinskog pokreta u Velikoj Gorici“ te održane rasprave i javnog izjašnjavanja i glasanja, većinom glasova izjasnilo kako odbija zahtjev za promjenom imena Trga maršala Tita u predloženi Trg grada Vukovara.

Očitovanje Gradske četvrti je dostavljeno radnom tijelu Gradskog Vijeća i to  Odboru za imenovanje naselja ulica i trgova koje bi zatim trebalo sprovesti raspravu i dati svoje mišljenje Gradskom Vijeću. Svoj osvrt i analizu dokumentacije koja je dostavljena Vijeću GČ „Vladimir Nazor” od popratnih službi gradske Uprave Velike Gorice, uz napomenu kako se radi isključivo o vlastitom stavu i ne prezentira stav Vijeća GČ “Vladimir Nazor” niti bilo koje političke stranke, dao je vijećnik spomenute gradske četvrti Luka Tarle te ga prenocimo u cijelosti:

PREDMET: Očitovanje na inicijativu: „Prijedlog preimenovanja Trga maršala Tita“

Kao član Vijeća gradske četvrti „Vladimir Nazor“ i sugrađanin grada Velike Gorice, očitujem se na inicijativu pod nazivom: „Prijedlog preimenovanja Trga maršala Tita“. Tajnica Službe Gradskog Vijeća, Mirjana Pontoni, uputila je službeni dopis članovima Vijeća gradske četvrti „Vladimir Nazor“, (ur.br.:  238-31-11-2021-02, klasa: 015-08/21-01/05) sa nepotpunim prilogom prijedloga ogranka političke stranke „Domovinski pokret“ u Velikoj Gorici potpisanog od strane „Dr. Zvonimira Lovrića“(ur. br. 366-21-1, klasa: 015-08/21-01/5).

Napominjem kako je proslijeđen dokument o inicijativi nepotpun jer ne sadrži prilog koji ogranak političke stranke u Velikog Gorici, Domovinski pokret, prilaže Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova.

ZAKLJUČAK

Smatram da Trg maršala Tita nije potrebno preimenovati, a svoje mišljenje iznijeti ću analizom dokumenta inicijative ogranka političke stranke „Domovinski pokret“ u Velikoj Gorici i prikupljenoj relevantnoj dokumentaciji vezanoj za spomenuti Trg.

OBRAZLOŽENJE

Ogranak političke stranke Domovinskog pokreta (u daljnjem tekstu ogranak DP-a), obrazlaže svoj zahtjev o pokretanju inicijative „Preimenovanje Trga maršala Tita“, citiram:

S obzirom da Ustav RH člankom 1. stavkom 1. definira Hrvatsku kao demokratsku državu, smatramo nedopustivim da javne površine nose ime koje simbolizira jugoslavenstvo i totalitarizam kao ideologiju koja je negacija demokracije. Na to nas, kao kulturan europski narod, obavezuje i Rezolucija Vijeća Europe 1481 o potrebi međunarodne osude totalitarnih komunističkih režima iz 2006. godine.

Najoštrije osuđujem sve totalitarne režime, ali želim spomenuti kako je Josip Broz Tito međunarodno najprepoznatljiviji politički brend s ovih prostora i da se baš  pojam “titoizam” u literaturi ovako objašnjava: “Jugoslavenski posebni oblik socijalizma koji je uz radničko samoupravljanje dopuštao elemente tržišnog gospodarstva, a različitim nacionalnim skupinama davao dalekosežna autonomna prava.”, a pojam “vanblokovski” (odnosno: nesvrstani, op.a.) što je Jugoslavija bila pod vodstvom Josipa Broza Tita kada je napustila sovjetski blok i postala jednim od najvažnijih predstavnika pokreta vanblokovskih zemalja opisuje se ovako: “Države koje se nisu htjele priključiti nijednome od dvaju blokova. O takvoj politici što je najavljena već 1955. Konferencijom u Bandungu, složili su se Tito, Nehru i Naser. Njihov je Pokret osnovan godine 1961. na konferenciji u Beogradu.” Možda je ovaj podatak navelo spomenutu „Skupštinu“ da prizna u spomenutoj Rezoluciji, 25. siječnja 2006. na svojem 5. zasjedanju da su neke europske komunističke partije, usprkos zločinima totalitarnih komunističkih režima, radile na ostvarenju demokracije što u svom izlaganju ogranak DP-a zaboravlja nadam se ne namjerno spomenuti. Te činjenice govore o mjestu i ulozi Josipa Broza Tita u prošlosti kako svijeta, tako i južnoslavenskih naroda, uključujući i hrvatski.

Na dio izlaganja u kojem ogranak DP-a kaže, citiram: Imena iz naše povijesti koja predstavljaju prijepor i izvor moguće nesloge među narodom ne treba javno isticati i slaviti. Tu pripada i ime Josipa Broza. Unatoč tome što se Josip Broz Tito deklarirao kao antifašist, nije naš narod poveo putem zapadnog demokratskog svijeta, nego je jedan strašan totalitarni sustav samo zamijenjen drugim… Imena iz naše povijesti koja predstavljaju prijepor i izvor moguće nesloge među narodom ne treba javno isticati i slaviti…. Naši se trgovi trebaju imenovati nespornim i najsvjetlijim točkama naše povijesti i kulture te stoga predlažem da se današnji Trg maršala Tita preimenuje kako slijedi: – Trg grada Vukovara., mogu komentirati kako Josip Broz Tito stvarno jest na ovim prostorima simbol antifašizma za koji se odlučila i Republika Hrvatska i to ugradila u preambulu Ustava RH, te da se u Titovom životopisu ništa od dr. Franje Tuđmana do danas nije promijenilo, pa ni to da je dr. Franjo Tuđman bio „Titov“ general, zato nema potrebe ni za promjenom imena trga. Što se tiče djela u kojem  izjavljuju, citiram: zbog čega njegovo ime i danas u našem društvu izaziva kontroverze, svađa nas i dijeli.. mogu samo reći da jedine podjele i svađe zazivaju oni koji se bave nerelevantnim temama za sugrađane Velike Gorice i to gradu koji je pun komunalnih problema koje hitno treba rješenja, a ne dodatne podjele. Vodim se Člankom 13. Statuta Grada Velike Gorice koji definira poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana.

I konačno u zadnjem dijelu izlaganja ogranak DP-a kaže, citiram:

Republika Hrvatska je nastala na temelju Domovinskog rata i bez pobjede ne bi bilo niti ovog Vijeća, niti ove gradske uprave. Zbog toga je odluka o promjeni imena naš moralni imperativ, a njezina provedba ispit naše nacionalne i ljudske zrelosti. Rekao bi zanimljiva emocionalna ucjena. Izokretanje povijesne činjenice nikako ne spada u vrline koje su potrebne da bi se netko nazvao nacionalno i ljudski zrelim. Pa bi razjasnio na kojim je temeljima nastala suverena Republika Hrvatska. Na prvim demokratskim izborima 1990. godine premoćnu pobjedu ostvaruje HDZ predvođen dr. Franjom Tuđmanom, te se 30. svibnja konstituira višestranački Sabor. Novi Ustav Republike Hrvatske od 22. prosinca 1990. godine više nije ustav jedne komunističke države, a iz naziva se izbacuje naznaka “Socijalistička”: od sada ime države glasi: Republika Hrvatska. Na Referendumu o hrvatskoj samostalnosti održanom 19. svibnja 1991. godine većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor RH je 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinje Domovinski rat.

Pa je za zaključiti da je Republika Hrvatska nastala na temeljima prvih demokratskih izbora, a Domovinski rat je posljedica neuspješnog rješavanja jugoslavenske krize 8. listopada 1991. godine koju je suvremena i Samostalna Republika Hrvatska odlučila riješiti na način da raskine sve državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ.

Ogranak DP-a traži od gradskog Vijeća da se na propisan način razmotri njihov prijedlog pozivajući se na članak 94. Statuta grada Velike Gorice i to sazivanjem radnog tijela Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova.

Građani temeljem članka 38. Ustava demokratske Republike Hrvatske, imaju pravo odrediti kako će se zvati ulica u njihovom gradu, a tvrditi kako je ime Trga „nedopustivo“ sugerira kako je dio građana zaostao u totalitarnom režimu, te da je nekulturan, zaključujem prema izrečenom, citiram:smatramo nedopustivim da javne površine nose ime koje simbolizira jugoslavenstvo i totalitarizam kao ideologiju koja je negacija demokracije. Na to nas, kao kulturan europski narod, obavezuje i Rezolucija Vijeća Europe 1481 o potrebi međunarodne osude totalitarnih komunističkih režima iz 2006. godine. Budući da postoje svjetski državnici koji pozitivno interpretiraju politički i povijesni značaj Josipa Broza, nije neobično da dio građana Republike Hrvatske, samim time i dio sugrađana grada Velike Gorice dijeli slične emocije prema nedavnoj političkoj povijesti i doživljava lik maršala Tita kao dio svoj kulturno-povijesnog identiteta.

O povijesti i povijesnim istinama trebaju raspravljati povjesničari, a budući da je ovdje riječ o mogućem preimenovanju gradskog trga, smatram da je neophodno o tome uzeti u obzir mišljenje i želje stanovnika gradske četvrti u kojoj je Trg nalazi.

U svijetlu domoljublja te nacionalne i ljudske odgovornosti na koje se ogranak DP-a poziva, čvrsto ću vjerovati da su razmotrili provođenje referenduma i osvrnuli se na članak 15. Statuta Grada Velike Gorice, a  po pitanju promjene imena ovog, pa i drugih trgova grada Velike Gorice, jer je to jedini i najispravniji demokratski način.

Nadalje želim naglasiti nekoliko detalja proizašlih iz službeno proslijeđene dokumentacije od strane Službe gradskog Vijeća GVG i dostupnih informacija on-line zbog kojih vjerujem da je inicijativa o promjeni imena Trga maršala Tita iscenirana predstava trenutno vladajuće strukture Grada Velike Gorice i nema ama baš nikakve veze sa domoljubljem i svime onime što ogranak DP-a spominje u pravopisno i stilski loše „sklepanom“ dopisu. U nastavku obrazlažem svoje mišljenje.

U medijima se počinje još krajem 2020. godine spominjati postavljanje skulpture vodotornja akademskog kipara Vida Vučaka u sklopu projekta „Trga grada Vukovara“ sada već bivšeg gradonačelnika Dražena Barišića u velikoj Gorici i to:

  1. 05. kolovoz 2020. godine pod naslovom: Objavljeno je, ovako će izgledati Trg Grada Vukovara u Velikoj Gorici, Izvor: http://www.kronikevg.com/objavljeno-je-ovako-ce-izgledati-trg-grada-vukovara-u-velikoj-gorici/
  2. 11. kolovoz 2020. godine pod naslovom: Mali vukovarski vodotoranj niče u centru Velike Gorice, izvor: https://www.vecernji.hr/zagreb/mali-vukovarski-vodotoranj-nice-u-centru-velike-gorice-1423293
  3. 15. kolovoz 2020. pod naslovom: FOTO Spomenik vukovarskog vodotornja izrađuje Vid Vučak, ispričao nam je kako će izgledati, izvor: https://velikagorica.com/vijesti/kronikevg-86845
  4. 13. rujna 2020. godine pod naslovom: U ateljeu u Starom Čiču “niknuo” vukovarski vodotoranj koji će krasiti Goricu, izvor: https://www.vgdanas.hr/grad/u-ateljeu-u-starom-cicu-niknuo-vukovarski-vodotoranj-koji-ce-krasiti-goricu/

Dana 06. listopada 2021. godine zatražena je i dostavljena dokumentacija od Službe gradskog Vijeća o naručenom idejnom projektu za katastarsku česticu 1649, k.o. Velika Gorica na kojoj se nalazi Trg maršala Tita. Idejni projekt pod nazivom: IDEJNI PROJEKT ZA POSTAVLJANJE SPOMENIKA, TD: 42/20-IP, naručen od strane Grada Velike Gorice (INVESTITOR) prema tvrtki „GRAPRO“ d.o.o., a naplaćen  u iznosu od 10 000,00 kn (izvor: e-mail korespondencija sa kristina.vucak@gorica.hr.). U dostavljenoj dokumentaciji je zanimljiv detalj sa prve stranice pod stavkom „AUTORI:“ u kojoj se navode dva imena: akademski slikar Vid VUČAK i Kristina VUČAK, mag. ing. prosp. arh.. Moram napomenuti kako se jedno od ta dva imena, Kristina VUČAK nalazi kao kontakt osoba pod stavkom „INVESTITOR:“, a ujedno je i djelatnica Gradske uprave što mogu zaključiti iz napisane e-mail adrese: kristina.vucak@gorica.hr. Možda griješim što bi i moglo proizaći iz moje nestručnosti o temi sukoba interesa, ali smatram da je tome tako i da bi se time trebalo pozabaviti Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Nadalje, datum dokumenta je izrađen u listopadu 2020. godine, dok su se spomenuti medijski natpisi počeli pojavljivati u kolovozu iste godine.

Luka Tarle

Objava Vijećnici GČ Vladimir Nazor protiv preimenovanja Trga maršala Tita pojavila se prvi puta na V'Gradu.