Nastavlja se projekt gradnje e-punionica na prostoru Zagrebačke županije. Dosad su one sagrađene u svih devet gradova i tri općine, a do kraja ove godine bit će sagrađene u preostale 22 općine – po jedna u svakoj od njih.

Obveza općina bit će osigurati i financirati sve prostorno-tehničke uvjete za gradnju e-punionica, dok će Županija u 100%-tnom iznosu snositi troškove njihove nabave i postavljanja. Sredstva za ovu namjenu osigurana su u proračunu za 2017. godinu. Ovakav prijedlog prihvaćen je za radnoga sastanka gradonačelnika i općinskih načelnika, odnosno predstavnika gradova i općina sa županom Stjepanom Kožićem i njegovim suradnicima. Dosad je na prostoru županije postavljeno 16 punionica za električna vozila, od čega su Zagrebačka županija i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirali njih 12, a preostale četiri su postavljene u aranžmanu Grada Velike Gorice. Sve su povezane u nacionalni sustav za upravljanje punionicama Puni.hr. Dosad je na njima isporučeno 13.400 kWh električne energije, čime je omogućeno 100.000 zelenih kilometara.

Punionice se grade u sklopu programa e-mobilnosti Zagrebačke županije, s ciljem smanjenja emisije CO2 i drugih štetnih plinova, uvođenja obnovljivih izvora energije u promet kao i stvaranja preduvjeta razvoja budućih digitalnih usluga koje čine temelj pametne županije (smart county). Za punionice koje će tijekom ove godine biti postavljene u općinama Zagrebačke županije, rečeno je za sastanka, treba osigurati minimalnu snagu po jednoj punionici od 7,4 kW po parkirnom mjestu, optimalno bi bilo 11 kW, a idealno 22kW. Natječaj za sufinanciranje gradnje e-punionica, na kojega će moći aplicirati 22 općine, bit će raspisan početkom veljače.

Županija će u ovoj godini, u suradnji s Hrvatskim telekomom, sufinancirati, također u 100%-tnom iznosu, i postavljanje po jedne pametne klupe u svim gradovima i općinama. Radi se o 100% hrvatskom proizvodu – klupi Steora, koja energiju crpi iz vlastitih solarnih panela ugrađenih ispod površine za sjedenje, ima ugrađeni sustav koji osigurava da temperatura njezine površine bude ugodna za sjedenje u svim vremenskim uvjetima, neprestano je povezana na internet te automatski ažurira svoj softver (bez potrebe za fizičkom intervencijom) te omogućuje punjenje mobitela i besplatni pristup WiFi mreži.

Predstavnici tvrtke Urban mobility prisutnima su izložili i prijedlog car sharing sustava Zagrebačke županije – najma automobila za kraće gradske vožnje putem mobilne aplikacije. Županija, rečeno je, prihvaća ovakvu inicijativu te predlaže moguću implementaciju u suradnji s tvrtkom Integrirani promet Zagrebačkog područja d.o.o., kojemu je, uz Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju, jedan od osnivača.

Za sastanka je bilo riječi i o projektu „Modernizacija meteorološke motriteljske mreže u RH“, kojega je predstavila ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Nataša Strelec Mahović, zajedno sa svojim suradnicima. Radi se o projektu koji se planira realizirati sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“. Cilj projekta je modernizirati i automatizirati meteorološku mrežu, odnosno poboljšati kvalitetu i dostupnost podataka, povezati motriteljske postaje te unaprijediti modeliranje, analizu i predviđanje informacija vezanih za vrijeme i klimu.

„Problem u ostvarenju ovoga projekta predstavlja činjenica da je većina postojećih klimatoloških i kišomjernih postaja na privatnome zemljištu. Nove postaje (na području cijele RH planira ih se postaviti ukupno 450; op.a.), koje se sastoje od automatskih mjernih instrumenata zahtijevaju veću površinu za njihovu gradnju, odnosno postavljanje te ih u većini slučajeva nije moguće postaviti na privatnom zemljištu. Stoga moramo pronaći alternativne lokacije“, rekla je Strelec Mahović, dodavši da se projekt ne može prijaviti za europska sredstva dok se ne definiraju potrebne lokacije. Stoga je predstavnike gradova i općina zamolila da pomognu u pronalaženju alternativnih lokacija, odnosno DHMZ-u dostave prijedlog mogućih lokacija za klimatološke i kišomjerne postaje na njihovu području. Potrebno zemljište, za koje DHMZ traži služnost, površine je 36 (6x6), odnosno 255 (15x17) četvornih metara. Dogovoreno je da će gradovi i općine o mogućim lokacijama obavijestiti DHMZ u roku naredna dva tjedna.

Tema sastanka bila je i provedba Plana gospodarenja otpadom u RH.

„Vlada je konačno donijela ovaj plan, kroz kojega su definirane obveze općina i gradova te županija. Čini se da je veći dio obveza na općinama i gradovima, no kako točno ne znamo koje sve aktivnosti trebamo učiniti inzistirat ćemo da se u što kraćem vremenu nađemo s ministrom zaštite okoliša i dobijemo konkretne odgovore kako operativno provesti odredbe plana“, rekao je župan Kožić. 

Okosnicu Plana gospodarenja otpadom čine reciklažna dvorišta, reciklažni centri sa sortirnicama i kompostanama, u kojima će se za recikliranje pripremati odvojeno prikupljeni otpad. Za neizgrađene centre za gospodarenje otpadom potrebno je prilagoditi kapacitet otpada te je za svaki od njih potrebno izraditi studiju izvedivosti. U studiji trebaju biti prikazane sve mjere koje je potrebno provesti na području obuhvata projekta da bi se dosegli ciljevi i opravdao kapacitet. Prilikom planiranja ovih građevina, stoji u Planu, potrebno je sagledati mogućnost da se u sklopu iste građevine nalaze postrojenja za obradu građevinskog otpada, otpada koji sadrži azbest, glomaznog otpada i biootpada te postrojenje za razvrstavanje odvojeno prikupljenog papira, stakla, metala i plastike.