Osmi sastanak Vlade Republike Hrvatske sa županima, predstavnicima Udruge gradova u RH i Hrvatske zajednice općina održan je u petak 18. rujna u Gospiću. U fokusu sastanka bila je predstojeća porezna reforma, reforma lokalne samouprave te korištenje europskih fondova i Plan gospodarskog oporavka. U ime Zagrebačke županije sastanku je prisustvovao župan Stjepan Kožić.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković istaknuo je kako je nužno nastaviti rad na funkcionalnoj decentralizaciji, ali i da Vlada konstantno ulaže napore u fiskalnu decentralizaciju, a upravo je višerazinsko upravljanje poboljšalo kvalitetu života građana. S obzirom na to da se nalazimo u fazi početka novih vladinih projekata, potrebno je pronaći ravnotežu između novih uvjeta i fiskalne stabilnosti. Govoreći o novim uvjetima, premijer Plenković zahvalio je županijskim stožerima za civilnu zaštitu na odličnoj suradnji.

Na sastanku se raspravljalo o predstojećim reformama pa je tako potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Zdravko Marić prezentirao najznačajnije predložene mjere od 2021. godine. Radi se o snižavanju poreznih stopa poreza na dohodak - s 24% na 20% odnosno s 36% na 30%, te s 12% na 10% koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti, poreznom tretmanu nacionalne naknade za starije osobe – pri čemu se ona ne bi smatrala primitkom na koji se plaća porez na dohodak i ne bi se uzimala u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove. Uz te mjere, predlaže se i povećanje postotka uvećanja obračunatog poreza na dohodak s 50% na 100% pri utvrđivanju poreza na dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena obzirom na smanjenje porezne stope po toj osnovi s 36% na 30%. Što se tiče izmjena Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, najznačajnija promjena je to što će se udio od 17% poreza na dohodak koji se koristi za fiskalno izravnanje izdvojiti iz poreza na dohodak, a ta će se sredstva osigurati u državnom proračunu.  Time će se povećati udjeli raspodjele u porezu na dohodak županijama, općinama i gradovima, uz zadržavanje postojećeg udjela za decentralizirane funkcije od 6%.

U tijeku je i provođenje odgovarajućih zakonodavnih aktivnosti određenim Programom Vlade 2020.-2024. s ciljem učinkovite, transparentne i otporne države. Mijenjat će se tri zakona – onaj o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, o lokalnim izborima te o Gradu Zagrebu. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je da je cilj ovih zakonodavnih aktivnosti smanjenje broja lokalnih dužnosnika do lokalnih izbora. Tako će se zamjenici birati samo u velikim gradovima s preko 35 000 stanovnika i županijama, čime će se broj zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana smanjiti za 634, a broj članova predstavničkih tijela svesti na oko 6 600. Procijenjena ušteda je oko 100 milijuna kuna u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a one će se sve obvezati na javnu objavu potrošenog novca.

Do 15. rujna 2020. ovjereno je 27,4 milijarde kuna, plaćeno 33,1 milijarde kuna, a ugovoreno 83,5 milijardi kuna iz EU fondova, čime je Republika Hrvatska peta na razini EU, istaknula je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak. S obzirom na to da u trenutnom financijskom razdoblju ne postoji program koji ciljano rješava specifične probleme na lokalnoj i regionalnoj razini, predstavljen je integrirani teritorijalni program koji integrira razvojne prioritete općina, gradova, županija, zajednicu više županija ili funkcionalnih regija s pripadajućim nacionalnim prioritetima, pritom uzimajući u obzir  njihove specifičnosti. Unutar tog programa će se programirati zasebni prioriteti za svaku od NUTS 2 regija kao i njima pripadajuća sredstva.