Nedjeljni izbori pokazali su da HDZ dominira na velikogoričkoj političkoj sceni, a Krešimir Ačkar je postigao rezultat koji vjerojatno ni najveći optimisti nisu očekivali.

Izlaznost je bila najlošija od 2009. od kada se gradonačelnik prvi put birao izravno. U prvom krugu tih izbora glasalo je 24.768 birača (od 57.478) što je iznosilo 43,09 %. Na izborima koji su slijedili broj birača je padao (2013. 22.552, 2017. 22.715, 2021. 23.162) ali ne tako jako kao što se to dogodilo na ovogodišnjim izborima na kojima je za gradonačelnika glasalo 20.602 birača (od 55.321) ili 37,24%. Vidimo da u zadnjih 16 godina Velika Gorica ima 2157 birača manje.

Unatoč smanjenoj izlaznosti Krešimir Ačkar je dobio uvjerljivo najveći broj glasova u odnosu na sve prijašnje izravne izbore za gradonačelnika - 14.948 ili 72,55 %. Ivana Mlinar (SDP, Možemo!, Glas i DO i SIP) dobila je 3.653 glasova ili 17,73 % dok je Nada Finderle (MOST, HSP, HS, HSS-SR) dobila 1.466 glasova ili 7,11%.

Ova godina nam je donijela uvjerljivo najgori drugoplasirani rezultat. Ivo Jelušić je 2021. dobio 4.919 glasova (21,23 %), Aleksandar Horvat je 2017. dobio 3.891 glasova (17,13 %), Vesna Fabijančić-Križanić je 2013. dobila 7.010 glasova (31,08 %), a Tonino Picula 2009. 9.440 glasova (38,11 %).

Picula je zahvaljujući svojoj ležernosti i nespretnom pokušaju popravljanja štete u zadnjih par mjeseci izgubio od relativno nepoznatog Dražena Barišića. Vesna Fabijančić-Križanić se još nekako držala, ali nakon toga slijedi niz nepripremljenih kandidata koji su u utrku uskakali u zadnji čas.

Jasno, HDZ kandidati su imali tu prednost da su u utrku kretali s pozicije gradonačelnika, ali to mijenja činjenicu da oporba u zadnjih 12 godina nije uspjela ponuditi dobrog kandidata ili kandidatkinju za tu poziciju. Kao da prije izbora u strankama igraju igru "tko se nije skrio kandidat je bio". Ozbiljna oporba bi se već sad krenula pripremati za nove izbore. Imali bi širi krug kandidata za poziciju gradonačelnika. No vjerojatno već sad kasne u polasku.

Najbolji indikator kvalitete pojedinih kandidata je li kandidat dobio više glasova nego lista koja je stala iza njega. Krešimir Ačkar je dobio 14.948 glasova, a njegova lista 11.798. On je privukao veliki broj glasača kojima njegova lista nije politički odabir, pa se taktika "sakrivanja" stranačkih obilježja pokazala kao pun pogodak.

Ivana Mlinar i Nada Finderle su bile loš odabir za kandidatkinje jer su dobile manje glasova nego njihove liste. To znači da im ni svi "njihovi" glasači nisu dali glas.

Krešimir Ačkar je pokazao koliko ih smatra ozbiljnim protivnicama u trenu kad im je došao dati svoj potpis za kandidaturu. Ivani Mlinar su pojedini glasači zamjerili pretjeranu srdačnost kad bi se u kampanji na ulici sretala s Krešimirom Ačkarom.

Gradsko vijeće

Na prošlim izborima HDZ se morao osloniti na Domovinski pokret da bi dobio većinu u vijeću, ali na ovim izborima su uvjerljivo pobijedili. Dobili su 11.798 glasova (59,41%) što je značajni pomak u odnosu na 2021. godinu kada su dobili 9.639 glasova (43,43 %). 2017. dobili su 8.724 glasova (39,47 %), 2013. godine 9.671 glasova (44,56 %), a 2009. 10.844 glasova kad je nositelj liste bio Ivan Šuker, a ne kandidat za gradonačelnika.

U političkim kuloarima se šuškalo kako su članovi HDZ-a nezadovoljni zbog previše nestranačkih kandidata na listi za Gradsko vijeće i kako će zbog toga dati protestni glas drugim listama. Ali to se nije dogodilo. Osvojili su 17 mandata što im i više nego dovoljno za mirne 4 godine potpune kontrole. Na prošlim izborima imali su 12 mandata.

SDP je nakon predsjedničkih izbora bio bezrazložno optimističan nadajući se kako će se rezultat koji je ostvario Milanović preliti i na lokalne izbore. Pridružio im se i Možemo! koji je na parlamentarnim i predsjedničkim izborima dobivao dosta glasove u Gorici iako nisu imali osnovanu podružnicu. Činilo se kako će njihova lista polučiti dobar rezultat. Procjene su se uglavnom kretale oko toga da HDZ neće uspjeti dobiti većinu. No SDP lista je podbacila i osvojila samo 4.488 glasova (22,60 %) što im je donijelo 6 mandata. U odnosu na prošle izbore kad je njihova lista osvojila 7 mandata to se i ne čini preveliki pad. 2021. za to im je bilo potrebno 5.428 glasova (24,45 %). Najgori rezultat su ostvarili 2017. godine kada su dobili 4.341 glas (19,64 %), 2013. dobili su 6.500 glasova (29,95 %), a 2009. 9.701 glasova. Ima li snage u velikogoričkom SDP-u da preokrene taj trend ili će se nadati da im neki glasači daju glas po navici što im je to dovoljno za par mandata? Samo sa se njihovi glasači ne povedu za primjerom nekih starih članova SDP-a koji su završili na HDZ-ovim listama.

Možemo! je uspio po tome jer je ušao u Gradsko vijeće, ali možda bi bilo bolje da su umjesto te male pobjede sami izašli na izbore i tako počeli graditi svoj politički identitet u gradu.

MOST i HSP su podbacili u odnosu na prošle izbore. Na ovim izborima osvojili su 2 mandata s 1.544 glasova (7,77 %) što je dosta manje od 4.198 glasova (18,91 %) u odnosu na 2021. godinu i tadašnjih 5 mandata. 2017. godine dobili su 2.264 glasova (10,24 %) i osvojili 3 mandata. MOST je u koaliciji sa SDP-om do sada bio na vlasti u gradskoj četvrti Kurilovec, no izgubili su po jedan mandat pa HDZ sad ima većinu.

Nova/stara lica na političkoj sceni su iz Platforme nezavisnih koju su podržale nezavisne liste objedinjene pod imenom Zajedno za županiju, a najistaknutije osobe koje su im dale podršku su saborski zastupnici i kandidati u svojim jedinicama Marija Selak Raspudić i Dario Zurovec. Pojavili su se u zadnjim tjednima kampanje i dobili su 1.439 glasova (7,24 %) što im je osiguralo 2 mandata. 2 mandata osvojili su i u gradskoj četvrti Hrvatski velikani gdje bi mogli odlučivati tko će doći na vlast - HDZ ili SDP. No moguće da njihov pristup neće odgovarati SDP-u pa bi u toj četvrti opet mogli dobiti "pragmatičnu koaliciju" SDP-a i HDZ-a.

Male stranke koje HDZ uhvati pod svoje skute obično propadaju na idućim izborima. Domovinski pokret je 2021. na izborima dobio 2.928 glasova (13,19 %) i sa svoja 3 mandata omogućio HDZ-u većinu u Gradskom vijeću. U međuvremenu su se podijelili na dvije stranke, a većina velikogoričkih članova osnovala je podružnicu DOMINO stranke. Na ovim izborima osvojili su 588 glasova (2,95 %) i pitanje je hoće li uspjeti opstati do idućih izbora.

Niska izlaznost

Već tradicionalno se govori kako niska izlaznost ide na ruku HDZ-u budući da imaju organiziranu vojsku glasača. No ovaj put su imali dovoljnu zalihu glasova pa im ni veća izlaznost ne bi ugrozila pobjedu.

Politička scena u Velikoj Gorici polako klizi u jednostranačje, valjda je ljudima taj mentalitet prošlog sistema još previše ukorijenjen u njihovom genetskom kodu. Mladi ljudi nisu zainteresirani za politiku, a i stari političari se teško miču sa svojih pozicija pa nema ni prostora za njih.