Prijava

Vaša prijava

  • Rubrika
  • Kolumne

Jêzik na poprečke

Jêzik na poprečke

Kajkavski, z têrem mi govorimu v našem kraju, jê špôrni jêzik. Volimu odseči neka slova têra nam nêtrebaju. Jêzik ne voli da sê popikôvla z reči, če morê na poprečke prêjti, da mu ležê idê, on zagladi nekê réči.

Tak drugi kajkavci govoriju hiža, tak se pišê v knigami, a mi velimu iža. V standardnom jeziku veli sê hrast, a pri nômi jê to rôst. Zapraf sad kad ovo pogledam mi sê čini kak mi kajkavci z ovoga kraja ne volimu baš taj glôs h. Ko da nam ga né ničemu tréba.

Mesto hoblati mi velimu ǒblati. Če nêznatê kaj to znôči ǒblati poiščetê tišlera da vam rastumôči. Nésem još čul, al nekak si mislim da bi mesto haker mi mogli govoriti aker. Našê žênske nésu héklalê, onê su éklalê. Kad sopreš bertiju, a nêsmeš zôto kaj jê korona budeš otišel v aps. Ili kak bi još po domôči rekli v rêšt. I dok si ti v rêštu tvoja čêr bi ti morti obed v aps nosila? I pripovédala kak su ti nuki žalǒsni kaj dedeka nêvidê. Sused Franc jê bil v Švabije i tam sê za ercegovku ožênil. Bilo jê to vrémê decê cvéča, sam kaj nêznam jêsu jih zvôli hipiji ili morti ipiji. Ono za kaj sem siguren da sê za standardnu hiljadu pri nômi rêklo ilada. Po letu jê nôjlepšê v lôdu, lêgneš si i odmôraš, de buš još i jêzik tiral da veli hlad? I zaspiješ tak čvrsto da bi negdo mogel misliti da si mrl i da si v taj lôd došel mréti, a nê hmreti. A ti zapraf i ne spiješ, žmigaš z jeném okom da vidiš jêl bu suseda nalêtela i da ju počneš ofirati. Naš dečec ofira deklê, neki drugi jih hofiraju. I još imaš pod glavum denešnjê novinê kak bi je prečital oroskop da vidi kak sê važi znôki slôžeju. Susedê né pa né i vêč ti v želucu kruli i misliš si kak bi bilo dobro da imaš malo kuvanê šunke pa da ju z renom pojéš. Da ti ren malo sinusê prêčisti. O tém moreš sam senjati pod tum ruškum pod têru si zalegel.

Takvi jê taj kajkavski tu pri nômi, takvi su ti naši jeziki têri sê nêbuju igrali gimnastikê vêč šparno zgovôraju réči.

Da nêbi mislili da imamu nekaj protif samo glôsa h - mi volimu sê kratiti. Na Plêsu jê erodrom. Uz put, a i v goricami rôstê gôcija. Ili kak bi drugi napisali agacija. Jô, dok sem bil dečec, dugo nésem znal da jê drévo za kojê mi velimu gôcija ono isto drévo kojê drugi zoveju bagrem.

Ne dirajtê mi gôciju, tak lépo diši... Moglo bi sê na tu fêlu nekaj spevati. Nêznam kaj bi moglo bolê od gôcijê dišati, morti jorgovan?!

Ne krôtimu sam mi domôči. Znôju kratiti i dotepênci. Čitam Lipljinov réčnik i tam pišê...

galženica, f. obješena žena, obješenica...Dvorana v koji se vu Veliki Gorici prectave igraju, zove se Galženica, ali debelovuhi štokafci, koji su se masovno vu Veliku Goricu naselili, zoveju ju Galženca...