Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, koji se u našoj zemlji obilježava 16. ožujka, na dan kad je Hrvatski sabor prije šest godina donio odluku o potrebi formalnog progovaranja o debljini, važno je dodatnu pažnju posvetiti debljini, njenoj prevenciji, dijagnozi i liječenju. Prema postojećim statistikama Eurostata, Hrvati su jedna od najdebljih europskih nacija – čak 65 % odraslih Hrvata ima prekomjernu tjelesnu masu, a probleme s debljinom ima i 35 % djece u dobi od 8 do 9 godina.

Posebno osjetljiva skupina su buduće majke, ističu stručnjaci, jer je period trudnoće i onaj koji slijedi nakon nje, kritično vrijeme za dobitak na tjelesnoj masi žena. Taj je period, naglasili su, bitan i radi budućih rizičnih faktora za zdravlje žene, ali i vrijeme kad pravovremenim promišljanjem svaka buduća majka može utjecati na kvalitetu svog života, svoje zdravlje i zdravlje svog djeteta.

Liječničke preporuke su za trudnice normalne tjelesne mase da tijekom trudnoće dobiju 11.5 do 16 kg, a one koje imaju prekomjernu masu, preporuke su od 6,8 do 11,3 kg, dok kod trudnica koje se već bore s pretilošću ta preporuka ide od 5 do 9 kg. No, procjenjuje se da čak 20 do 40 % trudnica dobije više kilograma od navedenih preporuka.

– U zdrave trudnoće, očekivani dobitak na tjelesnoj masi u manjem dijelu čine majčine zalihe masti,  manje od trećine, dok se većina mase odnosi na čedo, posteljicu, plodnu tekućinu i maternicu te povećan volumen krvi. Npr., buduća majka koja je do kraja trudnoće dobila 11 kg zapravo ima oko 3 kg viška vlastitog masnog tkiva koje se nakuplja u području bokova, gornjeg dijela bedara i gornjeg dijela trupa. To masno tkivo fiziološki radi kalorijsku rezervu i očekivano je u trudnoći – kaže doc. dr. sc. Maja  Baretić, specijalistica interne medicine sa subspecijalizacijom iz endokrinologije i dijabetologije Zavoda za endokrinologiju i dijabetes, KBC Zagreb, a ujedno je i voditeljica Referalnog centra za debljinu Republike Hrvatske.

Foto: dr.sc. Maja Baterić, voditeljica Referalnog centra za debljinu RH/privatni album

Povećan dobitak na tjelesnoj masi tijekom trudnoće nosi i određene rizike.

– Sama trudnoća je u povećanom riziku da završi prerano s lošim ishodima – djeca se rađaju prevelike ili paradoksalno premale mase, češće postoje ozljede tijekom poroda, npr. ozljeda ramena, djeca bivaju češće u jedinici intenzivne skrbi, češće imaju manjak kisika kod poroda, a nekada trudnoća, nažalost, završi i fatalno za dijete. Majke češće rađaju carskim rezom, češće im je dijagnosticiran povišen krvni tlak u trudnoći i eklampsija- ističe dr. Baretić.

Također, u žena koje dobivaju previše na tjelesnoj masi tijekom trudnoće, podsjeća Baretić, javlja se i gestacijski dijabetes, koji nestaje nakon trudnoće, no te žene će kasnije u životu imati veći rizik od pojave šećerne bolesti tipa 2, ali i ostalih elemenata metaboličkog sindroma (povišenog krvnog tlaka i masnoća u krvi).

– Zanimljivo je da debljina majke utječe i na budućnost čeda. Noseći ga 9 mjeseci, ona svojim zdravstvenim stanjem dijelom određuje i budućnost zdravlja djeteta. Stanice djeteta tijekom trudnoće programiraju se za budućnost. Poznato je da djeca majki koje su tijekom trudnoće dobile višak kilograma, kasnije u životu imaju veću šansu za probleme s viškom kilograma i drugim poremećajima metabolizma – ističe Maja  Baretić.

Stoga za sve buduće majke voditeljica Referalnog centra za debljinu RH ima i niz korisnih savjeta i preporuka.

–  Tijekom trudnoće nema potrebe izrazito povećavati unos hrane, jer se doista ne jede za dvoje, a dnevni menu potrebno je planirati u 5 do 6 manje obilnih obroka. Tijekom prvog tromjesečja radi mučnina ili povraćanja namirnice treba posebno prilagoditi, no u svakom slučaju izbjegavati gladovanje. Nikako ne preskakati doručak! Ne isključivati pojedine skupine namirnica s ciljem regulacije tjelesne mase, već dati prednosti onima koje su niske energetske vrijednosti, a bogate vitaminima i mineralima (voće, povrće, integralne žitarice, nemasno meso, riba, mliječni proizvodi) – navodi.

Foto: ilustrativna/pixabay.com

– Ako je trudnica zdrava, preporučuje se svakodnevna tjelesna aktivnost od 30 minuta ili više, a nakon prvog tromjesečja se ne preporučuju vježbe koje se izvode ležanjem na leđima, radi pritiska povećane maternice na vene u trbuhu. Kako trudnoća napreduje ne preporučuje se dulje stajanje bez ikakvih pokreta jer otežava pravilnu cirkulaciju – poručuje.

Tu su i preporuke majkama kako održavati tjelesnu masu nakon trudnoće.

–  Žena koja doji prosječno proizvede oko 850 ml mlijeka svaki dan, a kako bi se zadovoljile povećane potrebe tijekom dojenja potrebno je prosječno unositi dodatnih 500 kcal. Ako se ne poveća unos kalorija dolazi do postupnog gubitak mase te se kilogrami nakupljeni u trudnoći brzo i lako gube – objasnila je i dodala kako sve prehrambene preporuke za trudnoću i ovdje vrijede uz napomenu da je potrebno konzumirati hranu koja kod djeteta ne izaziva kolike i ne zaboraviti uzimati dovoljne količine tekućine.

– Tjelesna aktivnost ovisi o tijeku oporavka nakon poroda – prvih tjedana započinje se s laganim šetnjama, s trčanjem nakon 3 mjeseca, aktivnosti u vodi kada prestane krvarenje. Aerobne vježbe se uvode postepeno u komadu 10 do 20 minuta, no uz zagrijavanje i istezanje, a intenzitet tjelovježbe je smanjen na 60 do 80 % – završno poručuje Maja  Baretić.

Ova objava Dan osviještenosti o debljini – važna poruka budućim majkama se prvi puta pojavila na cityportal.hr.