Prijava

Vaša prijava

Počela je sezona krpelja: Evo kako se zaštititi i pravilno ih ukloniti

[]

Proljeće je stiglo, vegetacija buja, dani su duži i obasjani suncem, a svi su jedva dočekali povratak omiljenim aktivnostima u prirodi. Međutim na livadama, u prizemnom sloju šuma, parkovima, vrtovima i kućnim dvorištima vrebaju sićušni, ali iznimno opasni nametnici- krpelji. Zbog blage zime ove su se godine počeli pojavljivati i ranije nego inače, a zbog bolesti koje mogu prenijeti potreban je veliki oprez. Samo jedan ugriz zaraženog krpelja dovoljan je da se čovjek ili životinja razboli, zbog čega je iznimno važno zaštiti se i naučiti kako pravilno ukloniti krpelje.

Krpelji su prije svega životinje koje spadaju u paučnjake. Oni su nametnici koji se hrane krvlju domaćina i pritom prenose različite uzročnike bolesti. Domaćin može biti čovjek ili bilo koji sisavac (pas, mačka, govedo) te ptice i gmazovi. Krpelji imaju sezonsku aktivnost- u našim krajevima od travnja do rujna. Ipak, krpelji mogu biti aktivni i za blagih zima zbog čega su i bolesti koje prenose učestalije jer se veći broj osoba uspijeva zaraziti.

Krpelj ne skače, ne leti i ne pada sa stabla. On svoju žrtvu ne traži aktivno kao npr. komarac. Krpelj se popne od tla na vršak grančice grma ili trave te nepomično čeka dok se žrtva ne približi. Kad ga čovjek ili životinja dotaknu on se svojim nožicama zakači te neko vrijeme traži povoljno mjesto na tijelu. Probada kožu pomoću para kliješta. Probadanje kože traje nekoliko minuta, a sam ubod se ne osjeti zbog tvari iz sline krpelja koja djeluje poput anestetika. Zbog toga što ubod krpelja ne boli, nužno je nakon povratka iz prirode dobro pregledati tijelo, a pogotovo dijelove s nježnijom kožom: oko ušiju, kose, iza koljena, prepone, zatiljak, vrat, dojke, oko zglobova. Kod djece će se krpelji često naći na glavi zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi pa lakše “pokupi” krpelja glavom.

Za aktivnosti na otvorenom treba se dobro pripremiti kako bi se zaštitili od krpelja.

  • Pobrinite se da imate prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
  • Izbjegavajte odjeću tamnih boja na kojoj se krpelj teže uočava i materijale poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
  • Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
  • Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite upute o proizvodu!).

Ako uočite krpelja u koži važno je da ga što prije uklonite jer je rizik od infekcije veći što je duže krpelj pričvršćen, a krpelja je lakše i odstraniti prvih nekoliko sati nakon uboda. Kako bismo zaštitili svoje kućne ljubimce koji su zbog bezbrižnog uživanja na otvorenom posebno izloženi krpeljima, potrebno ih je temeljito pregledati i također čim prije odstraniti krpelja. U ljekarni se može kupiti pinceta posebno dizajnirane za uklanjanje krpelja, ali može se upotrijebiti i obična pinceta.

Hrvatski Zavod za javno zdravstvo savjetuje kako odstraniti krpelja:

Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvačajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik.

Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza.

Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz 7 dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom.

U Hrvatskoj se od bolesti koju krpelji prenose najčešće pojavljuje lajmska bolest (Lyme borelioza) i krpeljni meningoencefalitis.

Lajmska bolest je uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi, a prate je simptomi: umor, vrućica, zimica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, povećani limfni čvorovi i karakterističan osip (erythema migrans). U roku od 2 do 30 dana nakon ugriza krpelja se na mjestu ugriza pojavljuje crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, a u sredini postepeno blijedi. Doseže promjer najčešće veći od 5 cm i dugo je prisutno. U slučaju pojave takvih promjena na koži nužno je javiti se liječniku. Lajmska bolest se liječi anitibioticima, a to je iznimno važno jer kasniji stadiji bolesti mogu imati ozbiljne posljedice poput upale zglobova, upale srčanog mišića, upale živaca.

Krpeljni meningoencefalitis (KME) je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Kod većine osoba ova infekcija uzrokuje blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima. Kod manjeg broja se razvije drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom meningitisa. To se očituje jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem, drugim neurološkim simptomima i dovesti do poremećaja svijesti.

Cijepljenjem se može osigurati zaštita od krpeljnog meningoencefalitisa, a cijepljenje je svakako preporučljivo osobama koje su pod povećanim rizikom od ugriza krpelja. Provodi trima dozama cjepiva kojima se postiže zaštita tijekom tri do četiri godine. Nakon tri godine se treba docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite.

Cijepljenje protiv KME se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa. Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji samo povremeno borave u endemskim krajevima.

Naoružajte se dakle znanjem i dostupnim alatima za borbu protiv krpelja, a za sva dodatna pitanja i nedoumice možete se obratiti ljekarnicima Ljekarni Zagrebačke županije.

Ova objava Počela je sezona krpelja: Evo kako se zaštititi i pravilno ih ukloniti se prvi puta pojavila na cityportal.hr.