O dobrobitima sunca, kao i važnosti racionalnog boravka na suncu puno se zna. Manje je poznato da UV zračenje stupa u interakciju s nekim lijekovima što može dovesti do povećane osjetljivosti tzv. reakcija fotoosjetljivosti ili fotosenzibilnosti te posljedičnog crvenila, plikova čak i mjehura na koži.

Do fotoosjetljivosti može doći pri izlaganju sunčevim UVB zrakama, ali većina je uzrokovana izlaganjem UVA zrakama koje prodiru dublje u kožu. Dok su UVA zrake gotovo jednake tijekom cijele godine, intenzitet UVB zraka se mijenja te su najjače u ljetnim mjesecima i oko podneva.

Fotosenzitivnost se neće pojaviti kod svih osoba nego samo kod nekih, no ipak je neznatno češća kod osoba svijetle puti. Takva reakcija može po svom uzroku biti fototoksična ili fotoalergijska.

Mehanizam fototoksičnih reakcija vrlo je složen. Pod utjecajem UV zračenja molekula lijeka se mijenja pri čemu mogu nastati slobodni radikali koji dovode do staničnih oštećenja. Fototoksična reakcija javlja se nekoliko minuta do nekoliko sati nakon izlaganja suncu. Simptomi dosežu svoj vrhunac 24 do 48 sati od izloženosti, a povlačenje počinje 48 do 96 sati od pojave prvih simptoma. Jačina upalne reakcije i nastale promjene proporcionalne su količini fotosenzibilizirajuće tvari i intenzitetu djelovanja UV zraka na izloženu kožu.

Fotoalergijske reakcije manje su česte u odnosu na fototoksične reakcije, ali je za njihovu pojavu potrebna znatno manja doza kritičnog lijeka i UV zračenja. Budući da su rezultat odgovora imunološkog sustava, za njihov nastup potrebno je određeno vrijeme, tzv. senzibilizacijsko razdoblje, 24 do 72 sata. Dok su fototoksične reakcije ograničene samo na dijelove kože koji su izloženi suncu, fotoalergijska reakcija se može širiti na kožu koja nije izložena suncu. Simptomi su crvenilo, svrbež te ponekad mjehurići. Promjene su prolazne i nestaju ubrzo nakon prestanka uzimanja lijeka ili nekog drugog sredstva koje sadrži fotoalergen. Međutim, ako se bolest ne prepozna i lijek nastavi uzimati, promjene će se ponovno javiti pri svakoj sljedećoj primjeni te može doći do razvoja kronične hiperpigmentacije i zadebljanja kože.

Fototoksične i fotoalergijske nuspojave lijekova najčešće se očituju kožnom reakcijom, no može se javiti i oštećenje noktiju i osjetljivost očiju.
Za brojne lijekove postoje podaci o riziku od fotosenzitivnosti ako se uzmu oralno ili primijene lokalno. Izdvojit ćemo samo samo neke:

Antimikrobni lijekovi (ciprofloksacin, levofloksacin, doksiciklin, kombinacija sulfometoksazola i trimetoprima)
Lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti (5-fluorouracil)
Lijekovi za bolesti srca (amiodaron, nifedipin, diltiazem, enalapril, ramipril)
Lijekovi s protuupalnim i antireumatskim djelovanjem (naproksen, piroksikam, celekoksib)
Antidepresivi (amitriptilin)
Neki kontraceptivi
Lijekovi za lječenje akni (izotretinoin)…

I neki dodaci prehrani kao i biljni lijekovi također mogu djelovati fotosenzitivno. Npr. eterična ulja citrusa bogata kumarinima (bergamot, limun, naranča, mandarina, limeta) mogu izazvati fototoksične reakcije i ostaviti hiperpigmentacijske mrlje pa ih je preporučljivo izbjegavati barem 12 sati prije izlaganja suncu. Pripravci gospine trave, bilo da se radi o oralnom preparatu ili o uljnom maceratu (kantarionovo ulje) također su fototoksični, te se ne preporučuju upotrebljavati prije sunčanja.

Trave sadrže furanokumarine koji također mogu uzrokovati reakcije fotoosjetljivosti, što se često očituje crvenilom i plikovima kod djece koja se igraju na travi ili osoba koje kose travnjake. U većini slučajeva zaostaju smeđe mrlje na koži.

Čak i određena hrana bogata psoralenima (celer, mrkva, limeta, smokva, peršin) u dodiru s kožom može izazvati pojačanu fotoosjetljivost.

Prestanak uzimanja ovih lijekova može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica pa u slučaju pojave fotosenzitivnosti, nije preporučljivo prekinuti terapiju bez prethodnog razgovora s liječnikom.

Važno je napomenuti da mnogi lijekovi koji ne uzrokuju fotosenzitivne reakcije mogu imati neželjeni učinak ako je bolesnik dulje izložen jakom suncu. Naime, jako sunce iscrpljuje organizam, pregrijava ga i dehidrira, što može dovesti do promijenjenog metabolizma lijeka i njegova jačeg ili slabijeg učinka. Stoga, ako ste bolesni te uzimate bilo koji lijek, izbjegavajte dulje izlaganje suncu.

U pravilu, ako se uzima lijek koji uzrokuje fotosenzitivnu reakciju, trebalo bi izbjegavati izlaganje suncu pogotovo između 10 i 16 sati, nositi laganu odjeću dugih rukava i nogavica, štititi glavu šeširima širokog oboda te koristiti sredstva za sunčanje s visokim zaštitnim faktorima. S obzirom na to da i zaštitne kreme za sunce mogu imati neke štetne sastojke, treba birati one medicinske, s oznakom hipoalergenosti te ih redovito nanositi na izložene dijelove tijela. Za savjet oko odabira pravog proizvoda za Vas pitajte svog ljekarnika ili potražite na webshopu Ljekarni Zagrebačke županije.

https://shop.ljekarne-zz.hr/kategorija-proizvoda/kozmetika/zastita-od-sunca/?swoof=1&product_cat=uv-zastita&pa_brend=avene&really_curr_tax=26-product_cat

https://shop.ljekarne-zz.hr/kategorija-proizvoda/kozmetika/zastita-od-sunca/?swoof=1&product_cat=uv-zastita&pa_brend=eucerin&really_curr_tax=26-product_cat

https://shop.ljekarne-zz.hr/kategorija-proizvoda/kozmetika/zastita-od-sunca/?swoof=1&product_cat=uv-zastita&pa_brend=vichy&really_curr_tax=26-product_cat

Ova objava Neki lijekovi i sunce nisu dobar spoj, kod nekih ljudi mogu izazvati alergijske reakcije se prvi puta pojavila na cityportal.hr.