Magnezij je četvrti najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu, odmah nakon kalcija, natrija i kalija. U organizmu odrasle osobe nalazi se oko 25 g magnezija, najvećim dijelom u kostima i mišićima, manji dio u mekim tkivima i krvi. Sudjeluje u više od 300 biokemijskih reakcija, kao što je proizvodnja energije, mišićna funkcija i regulacija živčanog sustava, formiranje kostiju, metabolizam bjelančevina, masti i ugljikohidrata, aktiviranju nekih vitamina, zgrušavanje krvi, održavanje vazomotornog tonusa, krvnog tlaka, imunosnog sustava, koštanog integriteta, razine glukoze u krvi, poticanja apsorpcije kalcija…

Jasno je da su i simptomi nedostatka magnezija mnogobrojni, a to su problemi s nesanicom, anksioznost, spori oporavak nakon tjelovježbe, teško podnošenje stresa, grčevi u mišićima, slabost u mišićima i zglobovima, kronični umor, zatvor, visoki krvni tlak i povišeni puls.

Migrene, visoki krvni tlak, neplodnost i loše pamćenje, te nedovoljna razina vitamina D u krvi unatoč nadomjesnoj terapiji, također mogu biti znakovi da organizmu nedostaje magnezija. Preporučeni dnevni unos magnezija za zdravu odraslu osobu iznosi 375 mg.

Najbogatiji izvor magnezija u hrani su sjemenke (lan, bundeva, konoplja), cjelovite žitarice (zob, pšenica, ječam ili riža), mahunarke (soja, grah, slanutak, leća i grašak) te orašasti plodovi. Od povrća i voća se kao dobri izvori ističu špinat, rajčica, datulje, grožđice i suhe šljive. Magnezija ima i u ribi, ali i u tamnoj čokoladi. Vodom unosimo otprilike 10% ukupne količine magnezija u prehrani. Važno je znati da su minerali relativno stabilni u hrani, pa na njih kuhanje na visokim temperaturama ne utječe.

UZOROCI NEDOSTATKA MAGNEZIJA

Usprkos širokoj zastupljenosti magnezija u hrani, istraživanja pokazuju da prosječno polovica zapadnjačke populacije prehranom unosi manje od 2/3 preporučenih vrijednosti. Glavni uzrok je prehrana s visokim udjelom visokorafinirane hrane, ali i dramatični pad udjela magnezija u namirnicama u posljednjih 50 godina zbog agrotehničkih mjera uzgoja hrane kao i različitih okolišnih čimbenika, uključujući i globalno zatopljenje.

Do nedostatka magnezija u organizmu može doći i zbog smanjene apsorpcije (crijevne bolesti, nedostatak vitamina D, neki lijekovi), gubitaka putem gastrointestinalnog sustava (proljev, upotreba laksativa), povećanih gubitaka putem bubrega (diuretici, dijabetes, alkohol), pretjeranog znojenja, ili povećanih potreba (trudnoća, stres). Oko 10-15% magnezija se izlučuje putem znoja pa i sportaši imaju povećane potrebe za magnezijem. Osobe koje uzimaju lijekove poput antacida, antibiotika, antihipertenziva, glukokortikoida i protuupalnih lijekova, diuretika, hormonske nadomjesne terapije također imaju rizik od deficita magnezija. Hipertireoza, intenzivna tjelesna aktivnost i kronični stres mogu povećati potrebe za magnezijem zbog povećanog rada metabolizma. Tijekom trudnoće potrebe za magnezijem neznatno se povećavaju, ali ima ključnu ulogu jer djeluje kao blagi laksativ, sprječava prijevremene kontrakcije maternice, pomaže kod grčeva u nogama te može koristan i kod migrena i glavobolja.

KOJI OBLIK MAGNEZIJA ODABRATI

Apsorpciju magnezija povećavaju vitamin B6 te se u dodacima prehrani često nalaze zajedno. Cink, ovisno o dozi, djeluje sinergistički i antagonistički. Doze veće od 25 mg smanjuju apsorpciju, a manje povećavaju. Magnezij pomaže u apsorpciji kalcija u organizmu, ali i obrnuto tako da je idealan omjer kalcija i magnezija u organizmu je dva prema jedan, odn. na 600 mg kalcija treba biti 300 mg magnezija kako bi apsorpcija i kalcija i magnezija bila optimalna.

Magnezij je neophodan za metabolizam vitamina D, a osobe koje imaju deficit magnezija ne mogu apsorbirati niti dovoljno vitamina D.

Jasno je stoga da se ravnoteža vitamina i minerala u organizmu najbolje postiže uravnoteženom prehranom. Ipak kada to nije moguće na raspolaganju nam je cijeli niz dodataka prehrani. Oni se međusobno razlikuju po kemijskom obliku (anorganski, organski ili kompleks – kelirani magnezij) te po načinu primjene (kapsule, šumeće tablete, granule, tekući oblici, topikalna primjena).

Magnezij oksid je zbog svoje dostupnosti najzastupljeniji oblik u dodacima prehrani, iako ima vrlo nisku bioraspoloživost, kao i laksativni učinak. I magnezijev sulfat je anorganska sol, poznata kao gorka sol koja se zbog laksativnog djelovanja često koristi za čišćenje crijeva prije operativnih i dijagnostičkih zahvata. Magnezijev karbonat se koristi kao antacid (ublažava žgaravicu).

Organske magnezijeve soli kao što su magnezijev citrat, glukonat, malat, taurat ili aspartat imaju bolju bioraspoloživost. Apsorpcija citratnog oblika iznosi oko 50%, koristan je kod grčeva u mišićima, a ima i laksativni učinak. Magnezijev taurat se koristi za kontrolu visokog krvnog tlaka, kao i za kontrolu šećera u krvi. Zbog visokog postotka prijelaza krvno-moždane barijere dobro djeluje i za ublažavanje anksioznosti.

Magnezijev glicinat ima najveću stopu apsorpcije u crijevima te ne pokazuje laksativno djelovanje. Koristan je u prevenciji migrena i ostalih glavobolja, za ublažavanje simptoma anksioznosti, depresije i nesanice. Može pomoći kod različitih upalnih stanja, dijabetesa i bolesti srca. Za sportaše kao i osobe koje pate od kroničnog umora preporučujemo magnezijev malat jer je malatna kiselina ključna komponenta enzima koji sudjeluju u procesima proizvodnje energije. Za razliku od ostalih oblika magnezija koje je bolje popiti navečer, magnezijev malat zbog energizirajućeg učinka trebalo bi uzeti ujutro.

Za sva pitanja u vezi magnezija i drugih dodataka prehrani obratite nam se u Ljekarnama Zagrebačke županije.

Ova objava Magnezij je učinkovit kod liječenja mnogih bolesti, a pomaže i kod umora i tjeskobe se prvi puta pojavila na cityportal.hr.