Od Šuleka do Schengena naziv je sinoćnjeg predavanja kojeg je održala doktorantica Ivana Brač na 168. Matičinom četvrtku u Muzeju Turopolja. Ona je suatorica knjige ”Od Šuleka do Schengena” – Terminološki, terminografski i prijevodni aspekti jezika struke (autori: Maja Bratanić, Ivana Brač i Boris Pritchard; predstavljena u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, 01.07.2015.). U dinamičnom tridesetminutnom izlaganju Ivana Brač je zapravo dala sažetak knjige, koja je zamišljena kao presjek rada na programu Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja u okviru kojega se stvara terminološka baza Struna (strukovno nazivlje) po kojoj je kolokvijalno nazvan i cijeli program.

”Hrvatsko strukovno nazivlje i terminološka djelatnost tijekom druge polovice dvadesetoga stoljeća nisu se razvijali planski i sustavno, što je pretpostavka ujednačena i dogovorena normiranja nazivlja kao nezaobilazne sastavnice svakoga standardnog jezika, pa je to područje hrvatskoga jezikoslovlja dugo ostalo potisnuto u drugi plan. Ni u samostalnoj hrvatskoj državi jezična politika tim se lako uočljivim problemom nije sve donedavno ozbiljnije bavila.”

Dr. Bogoslav Šulek (Sobotište, Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.) je hrvatski jezikoslovac, povjesničar, publicist, leksikograf i utemeljitelj hrvatskoga znanstvenog nazivlja. Jedno od najvažnijih djela dr. Bogoslava Šuleka je “Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja”, I. – II. (Zagreb, 1874./75.; pretisak: Zagreb, 1995.). Dr. Šulek svakako spada u najuži krug najutjecajnijih hrvatskih jezikoslovaca u povijesti.