Zbog visokih računa za grijanje koji su i ove zime dočekali građane Velike Gorice danas je Gradska organizacija SDP-a sazvala konferenciju za medije.

Podsjetili su na kronologiju problema s grijanjem koji su počeli još 2003. godine kada je Ivan Šuker podigao kredit od 22,5 milijuna kuna za razvoj plinske mreže u Gorici. Nakon toga, Tonino Picula osniva trgovačko društvo ‘VG Plin’.

“Plan je bio da Grad Velika Gorica ima vlastitog distributera plina koji bi razvio plinsku mrežu za cijelu Veliku Goricu i Turopolje. Dolaskom gradonačelnika Dražena Barišića na vlast, gasi se ‘VG Plin’ te se njegovim odlukama distribucija plina prepušta Gradskoj plinari Zagreb. Prošle godine županija je raspisala natječaj za distribuciju plina na području Velike Gorice koju dobiva Gradska plinara Zagreb na 20 godina. Problem koncesijskog ugovora je što ne sadrži razvojnu komponentu plinske mreže. No mi smo pronašli u tom dokumentu jednu veliku neistinu, a to je da se plinoficira područje Plesa koje je plinoficirano još 2010. godine”, objasnio je Aleksandar Horvat, SDP-ov kandidat za gradonačelnika Velike Gorice.

Najvažniji problem u Velikoj Gorici što se tiče centralnog toplovodnog sustava i grijanja građana koji su priključeni na taj sustav jest, tvrdi Horvat, što se oni griju na 13 izdvojenih mini toplana koje kao energent koriste skupo loživo ulje.

“Gradonačelnik Barišić je još 2010. godine obećao plinofikaciju toplana. Dakle punih sedam godina gradonačelnik obećava smanjenje računa grijanja. I do sada, od toga ništa. 2012. je izjavio da će od HEP-a tražiti i smanjenje tzv. instalirane snage i da će tražiti sudjelovanje u financiranju razdjelnika topline“, ističe Horvat.

S druge strane, svoj odgovor su dali i iz HDZ-a.

“I ove zime HEP Toplinarstvo šokiralo je Velikogoričane iznimno visokim računima za grijanje. Nažalost, posljedica je to sramotne i nepravedne odluke SDP-ove Vlade Zorana Milanovića koja je gradovima, pa tako i Velikoj Gorici, oduzela pravo odlučivanja o cijeni grijanja, prepustivši građane samovolji HEP Toplinarstva. Sada se gorički SDP probudio i počeo ‘pametovati’ o visokim računima, za koje krivicu snose upravo oni. Dokaz tome je da do sada s niti jednim direktorom HEP-a nismo uspjeli postići dogovor i pomak na bolje”, kažu iz goričkog HDZ-a.

No, Horvat smatra kako Dražen Barišić nije digao glas protiv porezne reforme Vlade Zorana Milanovića, a ista se provodi i danas te gradonačelnik, kao saborski zastupnik, može predložiti njenu promjenu.

Na pitanje novinara o rješenju problema preskupog grijanja, odgovor je dao SDP-ov kanididat za gradonačelnika Velike Gorice Aleksandar Horvat.

“Rješenja ima nekoliko. Može se nastaviti s modernizacijom toplinskih stanica i njihovim prebacivanjem na plin ili ulaganjem u infrastrukturu zastarjelih toplovodnih instalacija. Također, mogu se napraviti dvije kongeneracijske elektrane koje će proizvoditi toplinsku energiju na koju bi se mogla priključiti i ostala kućanstva. Nadalje, cijene se mogu smanjiti i korištenjem obnovljivih izvora energije“, ističe Horvat.

Nastavak svoje borbe za niže cijene grijanja i manje račune iz HEP Toplinarstva najavili su i iz HDZ-a.

“Sigurni smo da ćemo s novim direktorom HEP-a i novom Vladom pronaći rješenje za naše Velikogoričane. Borit ćemo se za to, kao što smo se izborili i za energetsku obnovu zgrada, u kojima je sada smanjenja cijena grijanja, a ne kao SDP doći pred izbore i baviti se populizmom, poluistinama i obmanama. Žao mi je da nikada nemaju konkretna rješenja niti projekte za ovaj grad, već se od izbora do izbora bave kritiziranjem onih koji rade”, istaknuo je predsjednik goričkog HDZ-a Krešimir Ačkar dodajući kako će se zalagati za centralizaciju sustava grijanja.

“Nažalost, dosadašnji direktori HEP-a nisu se pokrenuli s mrtve točke. Od nove hrvatske Vlade pod vodstvom Andreja Plenkovića očekujemo što žurnije zakonske izmjene i povratak prava gradovima da odlučuju, odnosno odobravaju promjene cijene toplinske energije, a od HEP-a očekujemo pravedne izračune i formiranje cijene koja će odgovarati realnim potrošnjama, a ne plaćanjima gubitaka te početak realizacije projekta centralizacije sustava”, zaključuje Ačkar.