Poduzetnici Zagrebačke županije prema ostvarenim godišnjim ukupnim prihodima u 2015. godini, prema izvoru FINA-e, nalaze se odmah iza grada Zagreba, čulo se na današnjem 15. Susretu gospodarstvenika Zagrebačke županije.

Uz povećanje prihoda za 12,5% i povećanje rashoda za 11% poduzetnici Zagrebačke županije ostvarili su dobit prije oporezivanja od 1,85 milijardi kuna ili veću za 19,5% u odnosu na prethodnu godinu. U 2015. godini 72% poduzetnika županije  poslovalo je s dobiti.

„Iako želim ravnomjeran razvoj cijeloj Hrvatskoj – ipak moram s ponosom istaknuti rezultate naših poduzetnika i njihovih zaposlenika jer je Zagrebačka županija prema ostvarenim godišnjim ukupnim prihodima u zadnje tri godine pretekla prvo Istarsku, zatim Primorsko goransku i konačno Splitsko-dalmatinsku županiju i po tom se kriteriju svrstala odmah iza grada Zagreba“ – izjavio je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.

Investicije poduzetnika u dugotrajnu imovinu u 2015. godini na razini Zagrebačke županije povećane su za 18,2% što je više od rasta RH koji je bio 14,3%. Pozitivan trend u gospodarstvu Zagrebačke županije očituje se i kroz rezultate ostvarene u izvozu u 2015. godini. Broj poduzetnika koji izvoze porastao je za 12,5%. Istovremeno, vrijednost izvoza povećana je za 21,7% i dosegla je 7 milijardi kuna na godišnjoj razini. U istom periodu izvoz poduzetnika na razini naše države porastao je za 10,2%.

O gospodarskim aktivnostima, ali i očekivanjima u 2017. godini na razini Hrvatske govorio je ekonomski stručnjak prof. dr. Mladen Vedriš.

„Istinski je dobra vijest da je u Hrvatskoj počeo proces gospodarskog oporavka i da se konačno bilježe pozitivne stope rasta BDP-a. No, isto je tako činjenica da su temeljni faktori tog oporavka vezani  uz dominantan utjecaj vanjskih čimbenika: niže cijene energije i kapitala, nešto uspješnija turistička sezona i kao posljedica opće nesigurnosti u dijelu konkurentskih turističkih destinacija“, kazao je Vedriš.

„Efekt porezne reforme pozitivno je utjecao na potrošnju i rast BDP-a, no bojim se da ta stopa uskoro neće biti održiva što bi nas vrlo vjerojatno moglo dovesti u skupinu slabijih zemalja prema novom Junckerovom planu“, pojasnio je, dodavši da će se takav scenarij negativno odraziti i na distribuciju EU sredstava. U svojem izlaganju prioritetnima je nazvao one reforme koje ohrabruju investicije i zapošljavanje, a poseban je naglasak stavio i na izvoz proizvoda visoke tehnologije, prema čemu je Hrvatska gotovo pa na začelju Europe.

Građevinska dozvola u 24 sata

Na skupu je rečeno kako Zagrebačka županija pomaže razvoj gospodarstva na svom području kroz više segmenata. Osim kao učinkovita javan uprava koja poduzetnicima stoji na raspolaganju i u stanju je građevinsku dozvolu izdati u roku od 24 sata, Zagrebačka županija u 2017. godini osigurala je 78 milijuna kuna bespovratnih potpora za razvoj gospodarstva, obrtništva, poljoprivrede, razvoja civilnog društva itd.

„Zagrebačka županija i sama je pokretač mnogobrojnih investicija ukupne vrijednosti preko milijardu kuna koje financiramo što sami, što novcima iz europskih fondova što uz pomoć države, gradova i općina“, dodao je Kožić. Među njima su navedeni: projekt proširenja SB Naftalan vrijedan oko 43 milijuna kuna koji je u tijeku, kapitalna izgradnja u školstvu za koju je u ovoj godini osigurano 47,5 milijuna kuna, 70 milijuna kuna za sanacije cesta, gradnja prve ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće vrijedne 27 milijuna kuna kreće krajem mjeseca, a rujnu radovi na 700 milijuna kuna vrijednom projektu Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-Istok.