Muzej Turopolja osnovan je 1960. godine, a njegova kulturno-povijesna zbirka sadrži obrtničke predmete i alate, kao i hladno i vatreno oružje. Među eksponatima se ističu grbovnice turopoljskih plemenitaša, listine o dodjeljivanju plemstva, razni dokumenti te stare fotografije. Jedna od najvažnijih zadaća ovog zavičajnog muzeja je očuvanje turopoljske kulturne baštine na koju su domaći ljudi izuzetno ponosni.

Povijest i tradicija igraju važnu ulogu u životu Turopoljaca

– Turopoljcima je jako bitna njihova tradicija. Drže do nje, cijene je i vole. Vi osjetite tu energiju kada ljudi dolaze u Muzej, respektiraju ga, bez obzira jesu li ili nisu obrazovani. Osjećaju respekt prema svojoj kulturi, tradiciji, precima i prošlosti. Najviše su zainteresirani za povijest Plemenite opčine turopoljske, a onda kroz to i za etnologiju. To se najbolje vidi upravo kroz djelovanje ove Udruge – rekla nam je ravnateljica Margareta Biškupić Čurla.

Iako je Turopolje imalo svoje plemstvo, nisu svi Turopoljci bili plemeniti. No, Plemenita opčina turopoljska bila je i ostala važan faktor društvenog života na ovom području.

– Istina nisu svi Turopoljci bili plemeniti. Nisu ni sva mjesta u Turopolju imala plemenitaše. Bez obzira na to dolaze li iz plemenitaških obitelji ili ne, svi Turopoljci imaju respekt prema Plemenitoj opčini kao pravnom subjektu koji je sagradio Veliku Goricu. Većina zgrada u centru grada izgrađena je novcem i angažmanom Plemenite opčine. Povijesno gledajući bili su vrlo sposobna organizacija – objasnila je ravnateljica.

01.08.2017. Velika Gorica foto: Sanjin Vrbanus

Velikogorička smotra folklora jača od županijske

Ljubav prema svojoj etnološkoj baštini Turopoljci pokazuju velikim brojem kvalitetnih kulturno-umjetničkih društava, koja čuvaju pjesme, plesove i običaje ovog kraja.

-Velikogorička smotra folklora jača je od smotre zagrebačke županije, što je malo apsurdno, ali je tako. Gorica može dati samo jednog najboljeg sa smotre, koji dalje odlazi na županijsku smotru. Velikogorička smotra folklora bolja je i kvalitetnija od županijske – tvrdi Biškupić Čurla.

Staroslavenska mitologija, kao i antička, također su dio identiteta Turopolja. Neki od običaja koji se i danas održavaju u sebi sadrže elemente tih starih vjerovanja, poput Turopoljskog Jurjeva.

– To su sve stvari iz naše prošlosti. Priče koje se trebaju čuvati. Jurjevo je puno starih rituala, paljenje krijesa u konačnici je ritual kojim se slavi početak poljoprivredne godine. Nekad se preko njegovog žara prevodila stoka kako bi se zaštitila od bolesti. Realno, mi smo u davnini bili slavenski poganski narod, koji je u jednom periodu prihvatio kršćanstvo, ali dio tih rituala i običaja je u narodu ostao. Ljudi jesu prihvatili novu vjeru, ali se nisu bili spremni u potpunosti odreći rituala, koje su prilagodili novoj vjeri. Kićenje jelke i farbanje jaja jesu u biti poganski običaji – ispričala nam je ravnateljica.

26.03.2017. Donja Lomnica -Turopoljska smotra folklora. Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

Upravo na toj staroslavenskoj tradiciji počeo se razvijati jedan zanimljiv i financijski održiv projekt. Manifestacija pod nazivnom Perunfest postalo je jedno od neprepoznatljivijih goričkih turističkih događanja. Samo prošle godine dvorac Lukavec zahvaljujući tome posjetilo više od 10-tak tisuća ljudi. No, počeo se osjećati i svojevrsni otpor u dijelu javnosti prema konceptu ove manifestacije. I dok Dubrovčanima ne smeta što je njihov grad postao kulisa za snimanje mega popularnog serijala Igra prijestolja, a rumunjska Transilvanija živi od priče o grofu Drakuli, u ravnom Turopolju neki smatraju kako vilama, coprnicama, čarobnjacima i ostalim mitološkim bićima, koja se tijekom trajanja Perunfesta razmile dvorcem Lukavcem i njegovom okolicom, nije tu mjesto. Ukratko, problem nije estetske već svjetonazorske naravi.

25.05.2019. Lukavec – Perunfest 2019. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

‘Perunfest se može nekome vizualni sviđati ili ne sviđati, ali apsolutno ne vrijeđa nikoga’

– Meni je žao što je to ispalo tako. Perunfest se može nekome vizualni sviđati ili ne sviđati, dopuštam da nekom to može biti premračno ili prestrašno, ali apsolutno ne vrijeđa nikoga. Nakon prošlogodišnje manifestacije do mene su došle priče da se na Perunfestu pojavljuju sotonski znakovi, ali svi mi koji radimo, uključujući i umjetničkog direktora Zdenka Bašića, povezani smo s vjerom ili smo vjernici. Ja sam i sama vjernica i katolkinja. Ne volim kad netko vrijeđa ili marginalizira moju vjeru, ali mogu razumjeti kad netko drugi vjeruje u nešto drugo. Ljudi vole stavljati stvari u krivi kontekst pa sam čula primjedbu da u sklopu programa imamo školu vještičarenja. Riječ je o Udruzi Ministarstvo magije čiji su članovi obožavatelji filmskog serijala Harry Potter. Oni održavaju radionice čarobnih napitaka, a vodi ih profesorica s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Na njima djeca putem kemijskih pokusa uče što se događa kad u ocat dodaš soda bikarbonu i općenito što kako reagira kad se pomiješa. Radionicu Obrana od mračnih sila vodi profesor sociologije koji s djecom raspravlja o njihovim problemima u školi i kako ih riješiti, a pod mračne sile se podrazumijeva na primjer bullying, odnosno vršnjačko nasilje – istaknula je Biškupić Čurla.

25.05.2019. Lukavec – Perunfest 2019. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Koncept umjetničkog direktora Zdenka Bašića privlači ljude privlači ljude sa svih strana

Tijekom proteklog prosinca i Muzej Turopolja uključio se u predblagdanska događanja u centru grada. U želji da iskoriste prepoznatljivi brend i privuku posjetitelje sa svih strana, organizirali su Perun Božić. Za umjetnički sadržaj bio je zadužen poznati domaći umjetnik Zdenko Bašić, koji je usput rečeno, predavao na sveučilištu u jedenoj od najkonzervativnijih zemalja na svijetu poput Saudijske Arabije.

– On je odbio Klovićeve dvore, da bi radio s nama za Božić. To što je radio u Velikoj Gorici mogao je raditi i na zagrebačkom Gornjem gradu. Perun Božić ove godine posjetilo je 1500 ljudi, što je zaista veliki broj uzme li se u obzir da na godišnjoj razini Muzej posjeti 17 tisuća posjetitelja. Velika većina onih koji su zimus posjetili naš predbožićni program nije iz Velike Gorice. Svi ti ljudi koji su došli iz Zagreba, dok su se klinci klizali na klizalištu, popili su kuhano vino i pojeli kobasu te ostavili neki novac u našem gradu – kaže ravnateljica.

22.12.2018. Otvorenje izložbe Hrvatski adventski kalendar. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Muzej Turopolja bio je i ostao jedna od najvažnijih kulturnih institucija u Velikoj Gorici. Osim muzejske djelatnosti, aktivni su i na drugim poljima. Surađuju s dječjim vrtićima i školama s goričkog područja, a s Turističkom zajedničkom i Gradom Velikom Goricom sudjeluju u organizaciji raznih događanja u gradu.