Kako bi građane diljem svijeta osvijestila o aktualnom problemu bacanja hrane i pozvala na dodatne aktivnosti i napore u ispunjenju zadanog cilja, Agencija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (Food and Agriculture Organisation of United Nations, FAO) je proglasila 29. rujna za Međunarodni dan osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane.

Na temelju rezultata istraživanja o bacanju hrane u Hrvatskoj, koje je tijekom 2021. godine proveo Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja zaključeno je da je svaki stanovnik u prosjeku bacio 71 kg hrane godišnje pri čemu je najviše otpada nastalo u kućanstvima. U njima se godišnje baci 216.345 t hrane (53,6 kg po stanovniku) od čega se 86.726 t (21,5 kg po stanovniku) odnosi na jestivi dio, odnosno na hranu čije se bacanje moglo izbjeći. Kako su kao najčešći razlog bacanja hrane navedeni prevelika količina kupljene i pripremljene hrane (52 %) te istek roka trajanja hrane (37 %).

Svatko od nas može utjecati na smanjenje globalne količine otpada porijeklom iz hrane:

• Planirajte kupnju i napravite popis prije odlaska u trgovinu: Ne kupujte kada ste gladni jer ćete u tom slučaju kupiti više nego što vam je potrebno. Kupujte voće i povrće koje nije unaprijed pakirano tako da možete kupiti upravo onoliko koliko vam je potrebno.
• Provjerite datume: Ako određenu hramu s kratkim rokom trajanja ne namjeravate pojesti odmah, radije potražite one s dužim rokom trajanja ili ih jednostavno kupite kada vam budu potrebne. Vodite računa o značenju datuma na oznakama: „upotrijebiti do” znači da je hrana (npr. meso ili riba) sigurna za konzumiranje do navedenog datuma i nije sigurna za konzumaciju nakon tog datuma, dok „najbolje upotrijebiti do” označava datum do kojeg proizvod zadržava očekivanu kvalitetu. Prehrambeni proizvodi sigurni su za uporabu i nakon datuma navedenog na oznaci „najbolje upotrijebiti do”.
• Poslužujte manje količine hrane pri čemu se podrazumijeva da svatko može uzeti dodatnu porciju.
• Iskoristite ostatke hrane: Umjesto da ostatke hrane bacite u smeće, sljedećeg dana iskoristite ih za ručak ili večeru ili ih zamrznite. Od omekšanog voća možete napraviti voćne sokove ili pite, a manje svježe povrće možete upotrijebiti za pripremu juhe.
• Zamrznite: Ako vam je dovoljna manja količina kruha, ostatak zamrznite te potrebnu količinu izvadite nekoliko sati prije obroka. Isto tako, zamrznite višak kuhane hrane i tako si osigurajte gotov obrok na dane kada ste preumorni za kuhanje.

Izvor: hapih.hr