U svom najnovijem romanu, ujedno svojoj stotoj jubilarnoj knjizi, Pavao Pavličić vraća se korijenima svog pisanja te je u temeljima fabule „Bakrenih sova“ – fantastika. Ne fantastika u smislu današnjeg fantasy ili science fiction žanra, već fantastika u smislu tajanstvenih i neobjašnjivih događaja koji se pokreću neobičnim otkrićem tijekom radova na restauraciji zgrade Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu.

Priča započinje kada glavni konzervator zadužen za radove na zgradi u podrumu arhiva otkriva neobičnu arhitektonsku nepravilnost u inače savršeno simetričnoj zgradi. Kada za mišljenje zatraži pomoć prijatelja povjesničara umjetnosti, ujedno i zaljubljenika i autora knjige o zgradi Arhiva, zajedno se upuštaju u pustolovinu koja će ih odvesti u ne baš daleku, ali zato politički kontroverznu prošlost. Naime, njih dvojica otkrivaju tajnu sobu, a u njoj crteže na kojima je netko s, kako se čini, prijelaza 19. i 20. stoljeća, prikazao vedute današnjega Zagreba sa zgradama koje su nastale u najnovije vrijeme. Umjetnost, povijest, politika, matematika i fizika nalaze se izmiješane među dokumentacijom skrivenom na raznim mjestima u arhivu, a odgonetanje tajne neobjašnjivih zapisa i crteža dovest će ih do otkrića tajnog društva čiji je član bio i Vlaho Bukovac te mnogi istaknuti umjetnici, političari i javni djelatnici. Tajna oko otkrivanja koje se vrti radnja romana pokreće mnoga pitanja, prije svega zašto je netko nekada davno odlučio da bi takva tajna morala ostati sakrivena… Odnosi dobra i zla, Bukovčev nagli odlazak iz Zagreba, nestanak pa čak i ubojstva nekih od umiješanih članova, starozagrebački tiskarski obrt kao čuvar tajne koja se u obitelji prenosi s koljena na koljeno… u jednom trenutku činit će se da su svi umiješani, a naš povjesničar umjetnosti uz ostale opasnosti, uskoro će izgubiti glavu za jednom Frankom. O tome hoće li se njihova zrela ljubav na kraju realizirati, pročitajte sami.

Iako je zaplet na prvu loptu i više nego intrigantan, mogli bismo reći – dostojan Dana Browna, samo na zagrebački način, svi oni koji očekuju napetost trilera, ostat će pomalo razočarani. Ovo je roman sporijeg tempa, s mnogim digresijama koje usporavaju radnju, ali višestruko će nagrađeni biti oni koji vole Pavličićev studiozan pristup temi i poetičnost opisa zagrebačkih eksterijera. No, najveći će užitak ova knjiga predstavljati za sve zaljubljenike u samu zgradu Hrvatskog državnog arhiva, nekadašnju Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu (među koje pripada i autorica ovih redaka), jer ćete kroz Pavličićeve opise imati priliku upoznati sve njezine zakutke, dvorane, čitaonice, pa čak i podrum i krovište. Iako bi roman znatno dobio na dinamici sa stotinjak stranica manje, garantiramo da ćete uživati u rasplitanju tajne koju skrivaju „Bakrene sove“.

Ivana Grubačević

Objava KNJIGA TJEDNA Pavao Pavličić: Bakrene sove pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.