Docentica s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Marina Šimunić Buršić već je godinama – i u svoje profesionalno i u slobodno vrijeme – redovni gost Mraclina. Usmjerivši svoj strukovni interes prema tradicionalnim materijalima i načinima gradnje, u Mraclinu i Turopolju našla je na obilje materijala koje prezentira svojim studentima i drugim zainteresiranima. Najnoviji projekt tiče se određenih protupotresnih učinaka staroga načina gradnje, o čemu je dr. sc. Šimunić Buršić izvijestila i na nedavnoj međunarodnoj konferenciji “Novi trendovi u arhitekturi”, gdje se pozornost ponovo posvetila predindustrijskim materijalima i metodama. Ilustriravši svoje izlaganje fotografijom iz centra Mraclina, na kojoj se vide teško oštećena zidanica naše kapele i neoštećeni čardaci oko nje, dala je naslutiti zaključke koje nam je potvrdila i u razgovoru.

– Prema usmenoj predaji i naznakama u stručnoj literaturi, hrvatske tradicijske drvene kuće nekada su se temeljile na pojedinačnim kamenima. A danas su moji studenti s Arhitektonskog fakulteta, u okviru kolegija “Istraživanja, seminari, projekti, teme – Građenje u trusnim područjima: pouke baštine” trebali naći takav temeljni kamen in situ, na mjestu Kundićeva čardaka, sagrađenog sredinom 19. st., a demontiranog prije petnaestak godina. To je dokaz da su se turopoljski čardaci doista temeljili na taj način, koji je osim hidroizolacije pružao i seizmičku izolaciju. Princip seizmičke izolacije aktualan je danas u razvoju modernih sustava seizmički otpornih zgrada.

“Terenski domaćin” ovoj skupini budućih arhitekata bio je g. Stjepan Čunčić koji je već pripremio mjesto i alat za rad. Cilj je, dakle, bio na prostoru nekadašnjeg Kundićevog čardaka pronaći kamene temeljce koji su omogućavali tzv. točkasto temeljenje drvenog okvira na kojem je čardak stajao, to jest upoznati se s ostatcima stare tehnologije kojom se u Mraclinu gradilo prije stoljeće i pol, a kojom se danas koristi najsuvremenija protupotresna gradnja, primjerice u Japanu. Pod budnim okom našega Štefa studenti Iva Sladoljev-Jolić, Martin Bužančić, Josip Ćavar, David Penzar i Niki Zelen uspjeli su sondirati jedan od kamenova, te ga otkopati na svjetlo dana, o čemu svjedoče i priložene fotografije.

Foto: Darko Lukša i Marina Šimunić Buršić