ZAGREB Netom okončana sezona SuperSport HNL-a definitivno će ostati upisana u povijest hrvatskog klupskog nogometa na najvišoj razini, i to zahvaljujući zadnjem kolu. Naime, tijekom prošlog vikenda na tribinama Poljuda, Maksimira i Gradskog vrta okupilo se gotovo 50.000 ljudi, a to je značajno popravilo ionako vrlo solidnu posjećenost svih stadiona. Prema neslužbenim brojkama, ove sezone svaku su utakmicu u elitnom rangu natjecanja u prosjeku pratila rekordna 4.084 gledatelja.

Preciznije, na službenoj internetskoj stranici SuperSport HNL-a nalaze se službeni podaci prosječne posjećenosti utakmica svakoga kluba, a zbrajanje i dijeljenje s deset daju gore spomenutu brojku. Pritom nije naodmet istaknuti da se tijekom prvih pet sezona u samostalnoj Hrvatskoj nije vodila evidencija broja gledatelja, što znači da podaci za to razdoblje ne postoje. Od 1997. godine prosjek nikada nije probio brojku od četiri tisuće gledatelja. Štoviše, te su brojke, posebno tijekom odigravanja glomazne Lige 16, znale biti osjetno manje. Povrh toga, tijekom zadnjih šest sezona svi klubovi na ulazima svojih stadiona moraju imati brojače gledatelja, što znači da su podaci prilično precizni.

U neka prošla vremena sve se svodilo na procjenu poznavatelja prilika na dotičnom stadionu, a to je u pravilu često za sobom vuklo razumljivo pretjerivanje. Jednostavno, svi su krvavi ispod kože i zato su na taj način davali na važnosti voljenom klubu. Kada se baci pogled u retrovizor, prilično je jasno da su svi oni koji su u ovoj rekordnoj sezoni posjetili tribine HNL stadiona imali dosta toga za vidjeti. Borba za prvo mjesto, doduše, nije ponudila previše neizvjesnosti, iako je Dinamo tijekom drugoga dijela prvenstva proživljavao razdoblje rezultatske krize, ali zato je ostatak natjecanja donio dosta uzbuđenja. Za početak je dovoljno krenuti od kraja tablice.

Prije samo tri mjeseca Gorica je bila hodajući mrtvac, s jedanaest bodova zaostatka za tada predzadnjim Šibenikom. U to doba gotovo svi su bili uvjereni da će se iduće sezone u srcu Turopolja igrati Prva NL.

Otvorena borba

Međutim, Željko Sopić i njegovi štićenici postigli su nemoguće i izborili ostanak u elitnom razredu natjecanja. Pritom im je nesebično pomogao i Šibenik, koji je u zadnjoj četvrtini prvenstva upisao osam poraza i tek jednu pobjedu. I tu je postavljen rekord jer nikada u povijesti neki klub nije uspio nadoknaditi toliki zaostatak. Zatim, veliku napetost ponudila je i borba za pozicije vrijedne Europe. Na kraju priče na vrhu se ponovio poredak iz prošle sezone, s Dinamom na prvom, Hajdukom na drugom, Osijekom na trećem i Rijekom na četvrtom mjestu.

Međutim, dvojac iz Velike četvorke hrvatskog nogometa morao se itekako pomučiti za takav plasman. Konkretnije, Dinamo i Hajduk su nakon prve tri četvrtine prvenstva pobjegli konkurenciji na prvom i drugom mjestu, a činilo se da je Osijek prilično siguran iza njih. Kriza rezultata i igre u Gradskom vrtu naglo je promijenila stanje stvari, s time da je situaciju dodatno zakuhala Rijeka, koja je, nakon očajno lošega prvoga dijela sezone, galopirajući tutnjala kroz proljeće pod stručnim vodstvom Sergeja Jakirovića. Do četiri kola prije kraja tu je sve bilo maksimalno otvoreno jer je u borbi za treće i četvrto mjesto sudjelovalo više od pola lige, odnosno šest klubova.

Pritom su, kako to obično biva u takvim situacijama, jedni imali sasvim solidan, a drugi ubitačan raspored. Istra 1961, Varaždin, Lokomotiva i Slaven Belupo pokušali su poremetiti planove Osijeku i Rijeci, ali na kraju se pokazalo da ipak nisu imali dovoljno snage i moći za takav podvig. A možda, jednostavno, nisu mogli izdržati pritisak koji nosi takva borba za pozicije. U svakom slučaju, kolo prije kraja postalo je jasno da Osijek i Rijeka idu u Europu, uz Dinamo i Hajduk. Naravno, HNL ni ove sezone nije razočarao smjenama trenera, kojih je opet bilo u izobilju. Doduše, četvorica su izdržala na istim klupama od prvog do zadnjeg kola.

Mario Kovačević uspješno je vodio Varaždin, a prošlog tjedna produžio je ugovor. Gonzalo Garcia i Silvijo Čabraja bili su za kormilom Istre 1961, odnosno Lokomotive cijele sezone, s time da će vrlo vjerojatno ostati na svojim pozicijama. Zoran Zekić je pak odradio sva kola na klupi Slaven Belupa i svojevoljno se oprostio od Koprivnice čim je završeno prvenstvo.

Promjene na klupi

Trinaestero stručnjaka je pak došlo i prošlo kroz HNL u ovoj sezoni, s time da svojevrsni kuriozitet predstavljaju učestale smjene u klubovima Velike četvorke. Dinamo je smijenio Antu Čačića i doveo Igora Bišćana, ali to je ništa prema Hajduku, Osijeku u Rijeci. Naime, u Splitu je sezonu započeo Valdas Dambrauskas, kojeg je zamijenio Mislav Karoglan, čiji mandat je trajao do kraja prvoga dijela sezone, kada je na Poljud stigao Ivan Leko. Zatim, na Rujevici su se prije Jakirovića izredali Dragan Tadić, Fausto Budicin i Serse Cosmi, a u Osijeku su do dolaska Stjepana Tomasa na klupi bili Nenad Bjelica, Rene Poms i Borimir Perković. Šibenik je, s druge strane, ponudio kuriozitet, čak i za HNL.

Sezonu je na Šubićevcu otvorio Damir Čanadi, nakon čije smjene je angažiran Mario Cvitanović. Promjena vlasnika kluba za sobom je povukla i novu rošadu na klupi, s time da je umjesto Cvitanovića vraćen Čanadi. Na kraju se ispostavilo da je sve bilo uzalud. Mnoštvo promjena na klupi napravila je i Gorica. Samir Toplak poveo je Turopoljce u novu sezonu, ali ubrzo je smijenjen. Umjesto njega doveden je Igor Angelovski, s reputacijom stručnjaka koji je Sjevernu Makedoniju odveo na Euro. Međutim, popularni Mrme je nakon samo dva i pol mjeseca postao bivši. Zadnja dva kola prvoga dijela sezone u Gorici je odradio Mensur Mujdža, a zatim je stigao Željko Sopić, koji je prije deset dana uspio ostaviti Turopolje na mapi HNL-a. Kada se sve skupa zbroji i oduzme, ova sezona bila je prilično sadržajna, a postavljen je i novi standard, u obliku rekordne gledanosti s tribina.

U ovom trenutku teško je reći što bi iduća sezona mogla donijeti, no jasno je da će puno toga biti vezano za uspješnost Velike četvorke na međunarodnoj sceni. Uspiju li se Dinamo, Hajduk, Osijek i Rijeka probiti do faze natjecanja po skupinama, HNL bi u novoj sezoni mogao napraviti novi iskorak.

Objava Netom minula HNL sezona ponudila mnoštvo zanimljivosti: Sopić postigao nemoguće, Rijeka zakuhala kraj prvenstva pojavila se prvi puta na Novi list.