HRELJIN – Nakon što su u jutarnjim satima položeni vijenci na Spomeniku oslobođenja na Delti Dan antifašističke borbe danas je tradicionalno obilježen proslavom na legendarnom Tuhobiću.

– Na Dan antifašističke borbe sjećamo se osnutka prvog partizanskog odreda nedaleko Siska u šumi Brezovica. Svega nekoliko mjeseci kasnije na Tuhobiću domaći ljudi ovoga kraja, iz Hreljina, Bakra, Kastavštine, Grobnika, Rijeke, krenuli su u borbu protiv tada najmoćnije vojske, Wehrmachta, koji je žario i palio Europom. Na putu im se našla partizanska vojska. Na putu su im se našli naši nonići i none. Pokret otpora bio je masovan u Hrvatskoj, u postotku možda i najmasovniji u Europi. Naravno da je te ’41. teško bilo vjerovati u uspjeh. No, trudom, radom, samoprijegorom i širokom podrškom naroda taj pokret je uspio. I kada se izjednačava antifašizam i komunizam, trebamo se zapitati samo jednu stvar – kakva bi povijest bila da antifašizma bilo nije, rekao je riječki gradonačelnik Rijeke Marko Filipović te istaknuo kako u Ustavu Republike Hrvatske jasno piše da se ova zemlja temelji na antifašističkoj borbi, kao i to da su upravo borci Drugog svjetskog rata zaslužni da danas govorimo hrvatskim jezikom i gradimo svoju zemlju u okviru Europske unije.

– Oni su zaslužni i za današnje granice. Zato je bitno da se diljem Hrvatske obilježava Dan antifašističke borbe, rekao je Filipović. Također, važnim je naglasio mladima prenijeti crtice iz povijesti, objasniti zašto ulice nose imena Bože Vidasa, Moše Albaharija, Rikarda Benčića, a dvorana Dinka Lukarića. To su heroji koji su prije nešto više od 80 godina s Tuhobića krenuli u borbu koja je bila neizvjesna, poručio je Filipović.

Vojko Obersnel, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke, istaknuo je da se povijesni događaji svjesno potiskuju i zaboravljaju.

– Imamo se čime ponositi, onime što su partizani, antifašisti postigli u Drugom svjetskom ratu, i nema razloga da se toga sramimo, da se to potiskuje i zaboravlja. Apsolutno mi je nejasno zašto se danas u udžbenicima osnovnih i srednjih škola ta slavna povijest Hrvatske spominje vrlo slabo ili gotovo zanemarivo. Činjenica je da su sisački partizanski odred te odredi na Tuhobiću, Viševici, u bribirskoj šumi, na Petehovcu, bile prve organizirane jedinice otpora protiv nacističke Njemačke i fašističke Italije koja je u tom trenutku vladala i porobila cijelu Europu, osim Velike Britanije. Nema razloga da se time ne ponosimo i da to ne ističemo jer to nema niti jedan drugi europski narod, rekao je Obersnel.

Spomenuo je i podatak o kojem se nigdje ne govori, a riječ je o prvoj antifašističkoj organizaciji u Europi TIGR (Trst, Istra, Gorica i Rijeka), osnovanoj 1927. godine, a čiji je pripadnik bio i Vladimir Gortan.

– Njihov cilj je bio da se svim načinima, uključivo i oružanim, bore protiv talijanskih fašista za oslobođenje i samostalnost slovenskog i hrvatskog naroda. Zašto to zaboravljamo, toga u Europi nije bilo, rekao je Obersnel.

Istaknuo je i kako ne treba izjednačavati komunizam i antifašizam, ali i to da su borci NOB-a zaslužni za današnje granice.

– Toga moramo biti svjesni, to moramo prenositi mladim ljudima i biti vječno zahvalni onima koji su sudjelovali u narodnooslobodilačkoj borbi, a naročito onima koji su dali svoje živote. Te iste granice su branitelji iz Domovinskog rata krvavom žrtvom sačuvali od Miloševićeve agresije na Hrvatsku. Jednako kao što je važan Domovinski rat i uloga branitelja iz Domovinskoga rata, jednako je važna uloga partizana i boraca Narodnooslobodilačkog rata, zaključio je Obersnel.

Gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić i zamjenik primorsko-goranskog župana Vojko Braut osvrnuli su se i na noviju povijest te sadašnju situaciju, odnosno Domovinski rat i rat u Ukrajini.

– Koliko god mi govorili da je fašizam pobijeđen, da ga više nema, on je itekako živ među nama. Svjedočili smo fašizmu u liku Šljivančanina ispred bolnice u Vukovaru, u masovnoj grobnici na Ovčari, u Srebrenici, razorenom Dubrovniku, odnosno svemu onom što je u Domovinskom ratu hrvatski narod morao proći da bi ostvario slobodu i neovisnost. Danas svjedočimo i gledamo na malim ekranima što se događa u Ukrajini. Moramo biti oprezni jer zmija za koju smo misli da je davno zgažena i dalje živi. Ratu nema kraja. Jedino nas na okupu, snažne i u zajedništvu može držati sloga, onakva sloga kakvu su doživljavali borci od ’41. do ’45. i oni od ’91. do ’95., te da mladim ljudima prenosimo naša iskustva i spoznaje, rekao je Klarić.

– Povijest nas je naučila da zlo dolazi potiho, podmuklo. To je nešto što se pokazalo u Drugom svjetskom ratu koji nije započeo invazijom u jednom danu već nizom malih sukoba kroz nekoliko desetljeća, popuštanjem prema nekim novim silama koje su se u to vrijeme u Europi rađale. Upravo stoga jedna od osnovnih funkcija obilježavanja jest prisjetiti se kako bi učili iz povijesti. Danas živimo u svijetu koji se je nakon dugogodišnjeg mira, barem na području Europe, počeo mijenjati. Moramo biti spremni te se protiv rata boriti edukacijom, osvješćivanjem problema, tolerancijom i razgovorom. Mislim da još uvijek ima nade za nas te situaciju u globalnom smislu može završiti dobro, ali samo pod uvijetom da izvučemo određene poruke iz povijesti, zaključio je Braut.

Prisutnima su se obratili i Marijan Polić, predsjednik UABA-e grada Bakra te Dinko Tamarut, predsjednik SABA-e PGŽ-a koji je istaknuo da su i jedinice Narodnooslobodilačka vojske dale nemjerljiv doprinos u završnim borbama za oslobođenje domovine, ali su pretrpile i razne strahote kojih se, kaže, ne smije zaboraviti.
– Žrtve Podhuma, Lipe, Kampora i svih drugih mjesta ne smiju nikada biti zaboravljene, istaknuo je Tamarut.

Objava Proslava na Tuhobiću: Rijeka i primorski kraj ponosni na heroje s Tuhobića pojavila se prvi puta na Novi list.