Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u razgovoru za naš list analizira političku situaciju u Hrvatskoj, ali i svjetske procese od kojih je, naravno, najvažnija ruska agresija na Ukrajinu. Tu je, naravno, i daljnja integracija Hrvatske u EU kao što je ulazak u zonu Schengena.

Hrvatska je već skoro šest mjeseci u sustavu Schengena. Kako ocjenjujete ovo razdoblje?

– Vrlo sam zadovoljan, iako ne mogu reći da sam iznenađen, jer cijelo vrijeme ispunjavanja uvjeta i pregovora znali smo da je ulazak u Schengen velika dobrobit za Hrvatsku.

Vjerujem da se cjelokupna javnost do sada uvjerila koje su sve koristi od toga, od naših ljudi koji putuju po Europi i tek sad imaju osjećaj ravnopravnosti s ostalim građanima EU-a, do primjerice ljudi iz više-manje svih sektora, koji nam se često obraćaju navodeći ogromnu pozitivnu promjenu za njihovo poslovanje.

Jedan kamionski prijevoznik je izračunao da je tjedno uštedio 24 sata koliko je morao čekati na graničnim prijelazima s Italijom, sa Slovenijom ili Mađarskom, što mu je omogućilo da u isto vrijeme prijeđe 1.300 kilometara više, uz dodatnih 1.600 eura prihoda po vozilu.

Ili željeznički prijevoznik što vozi žitarice, koji je na svojih sedam osam vlakova uštedio na troškovima manevarskih lokomotiva između 3.000 i 4.000 eura tjedno, odnosno pet sati po vlaku, čime je smanjio troškove radne snage koju je morao plaćati sve vrijeme čekanja na granici sa Slovenijom, a istovremeno je zbog bržeg protoka robe postao konkurentniji na tržištu.

Turizam nam, kao što vidimo već na početku ljeta, bilježi povijesne rekorde u svim segmentima. Ovakvih i sličnih primjera sigurno ima pregršt, ali mi u MUP-u ne vodimo tu vrstu statistike, već smo se orijentirali na nove izazove za naš sustav, osobito u pogledu suzbijanja nezakonitih migracija i krijumčarenja ljudima.

Ni tu nismo iznenađeni jer smo se sve ove godine pripremali za to i uspjeli uspostaviti ne samo dobar sustav nadzora vanjske granice, već i nadzor na unutarnjim granicama kroz takozvane kompenzacijske mjere, sustav koji je sposoban odgovoriti na svaki izazov.

Naime, pritisak ilegalnih migracija na Europu ne popušta, tako da smo i mi u prvih pet mjeseci ove godine zabilježili 20.827 nezakonitih ulazaka u Hrvatsku.

Ta brojka je gotovo tri puta veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali ni tu naravno nismo ostali bez odgovora: policija je podnijela 406 kaznenih prijava protiv 447 počinitelja krijumčarenja ljudima, što je povećanje od 45 posto, a u prvih pet mjeseci ove godine zaustavljeno je 10.038 migranata koji su zlouporabili sustav međunarodne zaštite i pokušali nastaviti nezakonito kretanje u Sloveniju.

Ti strani državljani, tražitelji azila zlouporabljuju postupak međunarodne zaštite i čine takozvane sekundarne migracije. U odnosu na njih, moguć je samo njihov povratak u Prihvatilište za tražitelje azila, ali oni i nakon toga ustraju na nezakonit način napustiti Hrvatsku i stići u ciljane zemlje zapadne Europe.

Zaštita granica

Je li na bilo koji način došlo do ugrožavanja sigurnosti?

– Različiti oblici organiziranog kriminaliteta su svakako nešto što može ugroziti sigurnost i s čime se suočava ne samo Hrvatska nego i druge države članice EU-a. Sa svakim zatjecanjem krijumčara zadajemo udarac organizaciji na način da prekidamo lanac krijumčarenja.

Pored navedenog, ističem da je hrvatska policija u proteklih pet godina procesuirala oko 150 zločinačkih udruženja. Dakle, možemo reći da hrvatska policija iznimno dobro odrađuje svoj posao, odnosno da drži visoki stupanj stanja sigurnosti, ali i vrlo visok koeficijent razriješenosti kaznenih djela od 71,9 posto, a što je treća uzastopna godina u kojoj imamo stupanj razriješenosti viši od 70 posto.

Međutim, nemojmo se zavaravati, koeficijenti ne bi značili ništa da građani i gosti nemaju subjektivni osjećaj sigurnosti krećući se noću po ulicama naših turističkih središta.

Kakva je trenutno situacija s ilegalnim migrantima koji u Hrvatsku pokušavaju ući iz BiH?

– Pritisak nezakonitih migracija je i nadalje najveći na granici s Bosnom i Hercegovinom. Ruta koja je trenutno pod najvećim opterećenjem je ona koja vodi preko područja Policijske uprave karlovačke. Logično, jer je tu put prema Sloveniji najkraći.

Upravo zbog toga hrvatska policija na ovom dijelu granice najviše ulaže u tehničke i ljudske kapacitete kako bi se očuvalo povoljno stanje sigurnosti.

Imamo nove ambiciozne planove ulaganja u jačanje tehničkih i ljudskih kapaciteta koje ćemo angažirati na zaštiti granice, jer sve analize koje izrađuju europske agencije, poput Frontexa, ukazuju na nužnost dodatnog investiranja na svim vanjskim granicama EU-a.

Ti procesi su posljedica činjenice da je EU najatraktivniji dio svijeta za život i da će ljudi iz siromašnih i nestabilnih država neprestano nastojati potražiti sreću za sebe i svoje obitelji upravo u Europi.

Kao članica EU-a i Schengena sad smo u poziciji, zajedno s drugima, kreirati zajedničke europske politike, ali i povlačiti značajna sredstva iz europskih fondova. To nam bez ostvarenog članstva ne bi bilo moguće, a migrantski pritisak bio bi još i veći.

Noćne jurnjave i egzibicije brzim automobilima nisu nikakva rijetkost u velikim gradovima. Planiraju li se kakve zakonske izmjene ili neke druge inicijative kako bi se spriječile nesreće kakva se neki dan dogodila u Velikoj Gorici?

– Mišljenje je struke da su kazne za takva nedjela relativno dobro propisane i dovoljno visoke da pokriju većinu situacija u cestovnom prometu koje se događaju.

Nažalost, pridržavanje propisa, pravila i zakona je proces koji ne nastaje trenutno, već se radi o cjeloživotnom učenju i promjenama ponašanja, a ono ne počinje dobivanjem vozačke dozvole, već ponajviše promatranjem i preslikavanjem ponašanja naših uzora, bilo da su to roditelji ili netko drugi.

Možemo raspravljati i raspravljamo unutar MUP-a i s vanjskim ekspertima o nekim dodatnim rješenjima koja bi se možda odnosila samo na mlade vozače, kao što su, primjerice, uvođenje privremene vozačke dozvole do dobivanja »stalne« dozvole, do koje bi se dolazilo automatski ukoliko u prethodnom razdoblju mladi vozač ne skupi određeni broj negativnih prekršajnih bodova.

Dakle, to ne bi bilo nikakvo ograničenje, već svojevrsna motivacija da se vozi po propisima. Što se tiče nekadašnje odredbe o ograničenju snage motora, znamo da je ona ukinuta odlukom Ustavnog suda i to smo proveli. Neki zagovaraju vremensko ograničenje noćne vožnje.

Razgovaramo dakle o svemu, konzultiramo struku, strana iskustva, a isto tako poduzimamo različite preventivne, ali i represivne akcije i nadzore kako bismo u najvećoj mogućoj mjeri spriječili ovakve teške posljedice.

Razumijem prve reakcije javnosti nakon tragičnih događaja i, rekao bih, refleksnog, zahtjeva za strožim sankcijama. Moje je pak čvrsto političko polazište da policija mora biti ne samo jamac zaštite ljudi i imovine, već i zaštitnik demokratskih vrijednosti.

Od tog načela ne odustajem. Svaku odluku i svako rješenje ćemo vrlo pažljivo razmotriti, a dotad, policija će za dane vikenda, u večernjim i noćnim satima, ciljano provoditi opservaciju mogućih mjesta okupljanja radi sprečavanja održavanja nezakonitih utrka, sankcionirat će prometne i druge prekršaje, stupit će u kontakt s ovlaštenim predstavnicima trgovačkih centara te poticati jedinice lokalne samouprave da preuzmu inicijativu u području urbane prevencije u zonama trgovačkih centara i drugim kritičnim lokacijama.

Nadam se da se slažemo kako se radi o širem socijalnom fenomenu i zato neprestano pozivamo na horizontalan pristup u rješavanju društvenih problema, a naš angažman po svim pitanjima koja jesu ili su nam dana u nadležnost, kalibriramo na način da itekako vodimo računa o temeljnim slobodama građana i načelu razmjernosti kad su u pitanju represivna postupanja.

Hoće li Vlada ustrajati na ovoj verziji izmjena Zakona o izbornim jedinicama usprkos svim kritikama koje dolaze iz oporbe i takozvane stručne javnosti?

– Predložene promjene su neinvanzivan zahvat koji rješava ključne elemente konkretne odluke Ustavnog suda. Ta odluka traži da se osigura jednaka težina glasa, da izborne jedinice što više prate administrativne granice i da odstupanja ne smiju biti viša od plus minus pet posto, te nalaže da se novi Zakon mora donijeti do 1. listopada.

Prijedlog će još proći saborska čitanja, no zdrav razum, lišen politikantstva, govori da je ovdje riječ o jednostavnom procesu koji se može provesti u zadanom roku i polučiti optimalne rezultate. Cilj našeg prijedloga je zadržavanje deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika.

Ne mijenjamo, dakle, izborni sustav, već je riječ o modifikacijama u kojima će skoro 80 posto birača ostati u svojim dosadašnjim izbornim jedinicama.

Za neka nova rješenja, ako se pokažu potrebnima, ima dana, postoje mnoge opcije izbornih sustava, no veliki operativni zahvati traže dugotrajan, opsežan proces. U ovom trenutku, Vlada je svojim prijedlogom ponudila provedivo rješenje s obzirom na odluku Ustavnog suda.

Odsustvo empatije

Ustav ama baš nigdje ne propisuje kakav bi izborni zakon trebao biti niti koliko bi izbornih jedinica trebalo imati. Otkud Ustavnom sudu pravo da se miješa izgled izbornih jedinica?

– Točno je da Ustav ne propisuje kakav izborni zakon mora biti niti koliko treba biti izbornih jedinica. Ta su pitanja u isključivoj nadležnosti z akonodavstva, to jest Hrvatskoga sabora.

Međutim, Ustavni sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama jer je utvrdio da isti nije u skladu s Ustavom s obzirom na to da broj birača u većini izbornih jedinica značajno odstupa od zakonom dopuštenih plus-minus pet posto što dovodi do nejednakog biračkog prava.

Vlada je postupila sukladno odluci Ustavnog suda i pripremila novi prijedlog zakona koji je u redovitoj proceduri i na koji će svatko moći dati svoje primjedbe i sugestije, a zakon će se usvojiti u roku koji je odredio Ustavni sud.

Kako tumačite inicijativu profesora Ustavnog prava od kojih neki govore da bi Ustavni sud trebao ukinuti sustav s deset izbornih jedinica iako, kako smo spomenuli, Ustav o tome ne govori baš ništa?

– Koliko sam primijetio, ustavni stručnjaci koje iznimno cijenim nisu po tom pitanju jedinstveni. Međutim, ključno je po meni ono što je Ustavni sud naveo u svojoj odluci, a to je da je izborni model, uključujući i broj izbornih jedinica, u isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora, a Ustavni sud ocjenjuje je li zakonodavni model, uključujući i izborni sustav, u skladu s najvećim vrednotama ustavnoga poretka te ustavnim načelima, posebno načelom jednakosti biračkog prava.

Dakle, sukladno Ustavu i svojoj ustaljenoj praksi, Ustavni sud broj izbornih jedinica prepušta Hrvatskom saboru i jedino što traži je da glasovi birača u pojedinim izbornim jedinicama jednako vrijede, što se novim Vladinim prijedlogom zakona i osigurava.

Parlamentarni izbori će biti 2024. godine. Postoje li ipak neke naznake hoće li oni biti u rano proljeće ili u lipnju zajedno s europskim ili kasnije ujesen?

– Razumijem vaš profesionalni interes, ali moram vas »razočarati« jer i uoči ovih izbora od nas možete čuti odgovor koji ponavljamo od prvog dana od kada smo na vlasti.

Izbori će se održati u zakonskom roku, što proizlazi iz jednog od naših temeljnih programskih načela – političke stabilnosti, koja pak u bitnome ovisi o redovitosti i predvidivosti izbora. Uostalom, svako od rješenja ponuđenih u vašem pitanju smješta parlamentarne izbore u njihov normalan, redoviti rok.

Koliko je hrvatska diplomacija bila aktivna oko oslobađanja uhićenih hrvatskih državljana u Zambiji?

– Mislim da je hrvatska diplomacija odradila dobar posao u izrazito složenim okolnostima. Nije isto nastupati u ime države u dijelovima svijeta u kojima institucije funkcioniraju predvidivo i manje-više slično kao u zemljama našeg, zapadnog demokratskog kruga ili, kao što je ovdje bio slučaj, u 10.000 kilometara udaljenim dijelovima Afrike.

Bez obzira na egzibicije Ivana Pernara, on nije bio prvi koji je bio svjedok optužbe na suđenjima hrvatskim državljanima pred stranim sudovima. Naravno, ne mogu svi isto misliti o svemu, ali nisu li baš ovakve podjele u nekom društvu pomalo bizarne?

– Uvijek pokušavam dokučiti razloge zbog kojih netko, i na koji način otvara određene teme u javnosti. U našim javnim raspravama po ovom pitanju primijetio sam poprilično odsustvo empatije i razumijevanja da se u konačnici ovdje radilo o djeci.

Također, i da je riječ o hrvatskim državljanima koji su se u stranom svijetu našli u vrlo nezavidnoj, rekao bih i potencijalno opasnoj situaciji.

Odgovorna politika u takvoj situaciji čini sve da a priori ispuni obvezu u zaštiti svojih građana. Vladu, premijera, kolege ministre, uključujući i mene osobno, u tom osjetljivom trenutku određeni politički akteri napadaju zbog navodnih prikrivanja nezakonitosti u procesu posvojenja u Hrvatskoj.

Izravna posljedica takvih napada mogla je rezultirati nepovoljnim ishodom za naše državljane, jer to bi svako tužiteljstvo rado iskoristilo, a znamo o kakvim i kolikim zapriječenim sankcijama se ovdje radilo. Samovoljni odlazak i svjedočenje gospodina Pernara po svemu sudeći trebalo je osnažiti upravo taj dio dokaznih radnji.

Tu je osnovna razlika u pristupu odgovorne politike koja štiti interese svojih državljana u inozemstvu, bez obzira kojoj ideologiji ili političkom svjetonazoru ti ljudi pripadaju.

Žao mi je kad vidim da političari u Hrvatskoj sve ostrašćenije istupaju i nije ih briga što se zbog njihovog djelovanja može dogoditi sa sigurnošću, pa i sa životima »onih drugih«.

Zabrinjavajuće je da sve više ljudi iz politike šalje poruku da bi, kad bi se našli u poziciji vlasti, selektivno pristupali prema hrvatskim građanima.

Posebno brine kad u tome prednjače ljudi koji nisu neobrazovani i svakako su u stanju razumjeti do čega takav način komunikacije može dovesti. To su valjda te svježe, nove, drukčije snage.

U javnosti su se ovog vikenda pojavile informacije o brojnim nepravilnostima i nezakonitostima koje su se događale prilikom postupaka usvojenja djece iz DR Konga prije ovog zadnjeg slučaja iz Zambije. Kako je moguće da njih nije otkrio nadzor Ministarstva pravosuđa nad radom suda u Zlataru, kao i to da policija nije podnijela nikakve kaznene prijave?

– Policija u koordinaciji s državnim odvjetništvom u ovom slučaju ili slučajevima provodi izvide, koji su, kao što vam je poznato tajni.

Što su sve otkrili i do kakvih zaključaka su došle različite institucije kroz svoje interne procedure ne znam, niti mogu znati. Ono što mogu i moram znati, to sam kazao u svom prvom javnom istupu, a to je da su službenici MUP-a, nadležni za upravne poslove, u ovim slučajevima izdavali hrvatske isprave, odnosno putovnice, kao i u svim drugim slučajevima, temeljem uvida u matice, odnosno evidencije koje vode druga državna tijela, a ti unosi u matice temelje se na odlukama o posvojenju koje su donijeli hrvatski sudovi.

Očekivano je da je ova tema izazvala interes javnosti i nije neobično da se novinari njome bave. Pogotovo sada, a tu vidim razliku u odnosu na prethodno pitanje, kada više nema opasnosti da se time bitno oteža položaj naših građana u inozemstvu. Policija, ponovo naglašavam, intenzivno provodi izvide i prikuplja sve informacije od interesa za ovaj slučaj.

Najvažniji rezultat

S kim će HDZ nakon izbora prvo razgovarati o sastavljanju većine? Naravno, tu su zastupnici nacionalnih manjina, a s kim još?

– Koalicija u kojoj HDZ dolazi do parlamentarne većine sa spektrom liberalnih stranaka i zastupnicima manjina pokazala se vrlo učinkovitom, što se vidi po ostvarenim ciljevima, održanom političkom stabilnošću koja se pokazala presudnom za sve teške odluke koje su se donosile u vrijeme permanentnih kriza.

Onome tko prati usporednu političku dinamiku u Europi nije iznenađenje da je tako sastavljena vlast značajno pridonijela tome da je hrvatska država koja se najbrže ekonomski oporavlja od posljedica epidemije COVID-19, iako se za razliku od drugih morala dodatno suočiti s posljedicama dva razorna potresa.

Stoga je razumljivo, a mislim da je to i u interesu većine hrvatskih građana, promišljati na način nastavka suradnje koja nam jamči daljnji prosperitet.

Oporba se prirodno nada pobjedi. SDP i Možemo! razgovaraju. Domovinski pokret daje proturječne izjave o mogućoj postizbornoj koaliciji s HDZ-om? Je li moguća suradnja s njima?

– Znam da tim strankama nije jednostavno kad prate ankete koje u kontinuitetu sugeriraju da bi još jedno razdoblje mogle provesti u opoziciji.

Sama činjenica da vode razgovore o mogućim predizbornim koalicijama neizravno je, ali jasno priznanje njihovih limitiranih pojedinačnih potencijala.

Osim toga, njihov glavni politički forte, kako to sami kažu, je rušenje HDZ-a, a nemaju ni lidera kojega bi suprotstavili Plenkoviću.

Iako se trude radikalizirati političku scenu, mi se, kao što se vidi, ne hvatamo na takve mamce. Dokle god nemaju što reći o tome kako bi se nosili s izazovima današnjice, dijalog s njima nema pretjeranog smisla.

Toliko je naime izazova pred svima nama, da za njihove politike, koje se isključivo svode na puko kritiziranje HDZ-a, nitko ozbiljan tko radi i zarađuje za sebe, svoje obitelji, obrte i kompanije nema vremena.

A siguran sam da u široj javnosti nema entuzijazma oko ideje da kombinacija političara bez iskustva, energije i upravljačkih potencijala preuzme kormilo države.

Tome pomaže činjenica da su u nekoliko godina, koliko su na vlasti u pojedinim sredinama, pokazali da im nije strano netransparentno zapošljavanje, dijeljenje javnih prostora, da nisu u stanju pokrenuti investicije, a velika enigma su im i temeljne komunalne usluge.

Moj je dojam da toga i sami postaju svjesni, a u tome im pomažu sve češći napisi, komentari, kao i javni pogovor po kojem i oni, koji bi ih zbog ideoloških ili nekih drugih razloga rado podržali, sve otvorenije izražavaju skepsu o njihovoj sposobnosti za ozbiljnije role u državnoj politici.

Ova vrsta utakmice razlikuje se od sporta u kojem podržavate svoj klub bez obzira na rezultat zbog kojeg možete biti više ili manje sretni, ali to neće utjecati na kvalitetu vašeg života.

U politici je baš rezultat najvažniji jer utječe na svačiji život i ne treba sumnjati da građani sami najbolje znaju procijeniti tko će i s kakvim rezultatima izaći pred njih, kao jamstvom za sljedeći upravljački ciklus.

Premijer Plenković prvi je put u posjetu Srbiji. Cilj njegovog posjeta naravno otvaranje je Hrvatske kuće u Subotici, ali ovaj se događaj gleda i u svjetlu odnosa dviju država. Koliko uopće ima smisla otvarati razgovore o normalizaciji odnosa sa zemljom koja je u kontinuiranoj društvenoj i političkoj krizi?

– Nama je uvijek u interesu da nijedan od naših susjeda ne bude u krizi bilo koje vrste – to je prirodan politički interes zemlje koja je po mnogo čemu lider u regiji, članica Europske unije i Schengena.

Iako ovo nije klasičan bilateralni posjet, uvijek je dobro podsjetiti da su stabilno okruženje i prosperitetni odnosi sa susjednim zemljama važni i da treba raditi na tome, unatoč krizama, incidentima ili sporovima.

Ipak, dio opozicije i ovdje vidi priliku da na sebi svojstven, promašen način kritizira premijera zbog posjeta gradu u kojem živi najveći broj Hrvata u Srbiji, sa svrhom otvaranja Hrvatske kuće, koju je financirala hrvatska Vlada. Treba li komentar?

Kako ste zadovoljni suradnjom sa Srbijom oko borbe protiv ilegalnih migracija?

– Manji dio migranata iz Srbije izravno ulazi na teritorij Republike Hrvatske, jer su migracijska kretanja usmjerena iz Srbije prema BiH, odakle migranti nezakonito nastoje ući u Hrvatsku.

Hrvatska ima važeći readmisijski sporazum s Republikom Srbijom, a primjenjuje i Sporazum između Europske zajednice i Republike Srbije o ponovnom prihvatu osoba bez boravišne dozvole.

Prema tom Sporazumu, Srbija je dužna prihvatiti ne samo svoje državljane koji nezakonito borave u državama članicama, već i državljane trećih zemalja koji nezakonito borave na teritoriju država članica, a imaju važeću vizu ili boravišnu dozvolu koju je izdala Srbija, kao i osobe koje su nezakonito i izravno ušle na državno područje država članica nakon što su boravile ili prolazile državnim područjem Srbije.

Iako Srbija uglavnom poštuje obveze ponovnog prihvata, postoji prostor za napredak. S obzirom na to da se radi o EU sporazumu, o njegovoj primjeni i rješavanju problema u provedbi razgovara se na EU razini kroz zajednički odbor za readmisiju EU – Srbija, na kojem Hrvatska aktivno sudjeluje.

Pored toga, važna je i suradnja EU-a sa Srbijom u usklađivanju viznog režima. Za Hrvatsku je to posebno važno, s obzirom na to da smo u značajnom broju detektirali nezakonite migrante koji su prethodno zakonito ušli u Srbiju koristeći bezvizni režim Republike Srbije s njihovim državama (Kuba, Burundi, Gvineja Bisao, Indija).

No, pomaka ima, jer ove godine ne bilježimo značajan broj migranata iz Burundija i Gvineje Bisao, a smanjuje se i broj državljana Kube nakon što je Srbija uvela vize za ove zemlje.

Pravedan rat

Situacija na Kosovu je sve napetija. Hrvatski kontingent u okviru KFOR-a nalazi se na području gdje nema sukoba, ali razmišlja li Vlada o mogućnosti povlačenja naših vojnika s Kosova u slučaju intenziviranja sukoba?

– Mi se zbog širih regionalnih implikacija nadamo deeskalaciji stanja na Kosovu i u tom kontekstu je Hrvatska kao članica NATO-a i EU-a aktivna.

Zbog toga ne želim špekulirati o različitim scenarijima, ali načelno mogu reći da će Vlada, u svim okolnostima, sasvim sigurno, znati procijeniti i povući optimalne poteze u interesu države, njezine međunarodne i regionalne pozicije, kao i vojske i naših vojnika. Ima li kakvih pomaka u normalizaciji odnosa Vlade s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem?

Vlada ispunjava svoje zakonske dužnosti i radi svoj posao, politički nam nigdje ništa ne gori, tako da su promašene teze da je ugroženo nešto od državnih ili interesa građana zbog odnosa »dva brda«.

Kad govorimo o stvarnom poslu, poslu koji se tiče pitanja od interesa za svakodnevni život građana, za strateške odluke u gospodarstvu, energetici, poljoprivredi i da ne nabrajam dalje… sve do ulaganja i opremanja u Hrvatsku vojsku, i po slovu Ustava, a još više u realnosti postoji samo jedno »brdo« koje mora svakodnevno raditi i donositi odluke. To je danas vjerojatno vidljivije nego ikad ranije od kad imamo postojeći politički sustav.

Je li potrebno dodatno preciziranje zakonskih normi koje reguliraju govor mržnje i slična kaznena djela? Novinar Marko Jurić dobio je recimo zatvorsku kaznu, a nadležne institucije ne reagiraju na niz sličnih javnih nastupa i tekstova na društvenim mrežama?

– Svaki zakonski alat u preciziranju, a time i efikasnijem sankcioniranju govora mržnje je potreban jer su dezinformacije, manipulacije, zlostavljanja i razni oblici govora mržnje ogroman problem suvremenog doba.

Svaka, bilo kakva i bilo čija misao u sekundi može postati poruka koja će naći svoju publiku pa i sljedbenike na društvenim mrežama.

Protiv govora mržnje, kao i protiv dezinformacija, prevara i manipulacija u svim njihovim oblicima, borimo se stalno kroz niz institucija i građanskih inicijativa. MUP tu postiže vrlo dobre rezultate, no policija nije zadnja karika, pravorijek – a time i ključna poruka društvu, uvijek je na pravosuđu.

Susrećete se s nizom stranih dužnosnika. Ima li ikakve naznake koliko bi još mogao trajati rat u Ukrajini?

– Moja je procjena da rat, nažalost, neće tako brzo završiti, jer je prostor za diplomaciju, ako je uopće postojao, vrlo uzak. Naime, napadnuta je suverena država, okupirani su njezini dijelovi, što Ukrajini daje i moralno i svako drugo pravo na obranu. Svatko odgovoran u takvoj situaciji solidarizira se s napadnutom stranom, ali i s temeljnim načelima međunarodnog pravnog poretka.

U praksi to znači da svi oni koji žele spriječiti da svijet potone u nered, u konačnici i zbog sebe i vlastite budućnosti, politički, diplomatski, ekonomski, humanitarno, ali i kroz dostavu vojne pomoći pomažu Ukrajini, dakle strani koja vodi pravedan rat.

Pobjeda agresije koju predvodi tako velika država poput Rusije, legitimirala bi pravo jačeg u međunarodnim odnosima, a to bi onda bio kraj poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata, aktivirali bi se zamrznuti konflikti i neizbježno bi eskalirale tenzije koje latentno postoje među brojnim državama i narodima, Ujedinjeni narodi bi izgubili autoritet, a pravila bi određivali militarizirani režimi, kojima je strana svaka aluzija na ravnopravnost, ljudska prava i vladavinu prava općenito

. Svaka kalkulacija s jasnim određenjem u podršci Ukrajini i osudi agresije ima za posljedicu produžetak ovog rata, a to izravno pridonosi neizvjesnoj slici budućnosti za sve.

Obnova će biti provedena kvalitetno, a to je važno za građane, a ne za izbore

Kako komentirate kritike oporbe da Vlada tempira završetak obnove Banovine i središta Zagreba neposredno uoči parlamentarnih izbora?

– A što bi trebala biti druga strana tih kritika – da je Vlada namjerno puštala ljude da žive u kontejnerima dok ne dođe vrijeme izbora? Ako je i od oporbe, previše je.

Činjenica je da nam se sve dogodilo istodobno – razorni potresi, pandemija koja je promijenila ritam funkcioniranja u cijelom svijetu, rat na europskom tlu i sve posljedične krize, gospodarska, financijska, energetska, inflatorna…

Unatoč svemu, činjenica je i to da su sada svi rokovi i iznosi predviđeni za obnovu dostignuti, da svuda oko nas vidimo gradilišta i da će stradali ljudi biti zbrinuti na dugoročan i kvalitetan način, baš kao što će i obnova biti provedena kvalitetno, a to je važno. Važno je za građane, važno je za sve nas, a ne za izbore.

Ukrajina uspjela izgraditi respektabilnu vojnu silu

Hrvatska vojno pomaže Ukrajini. Je li moguće da se, korak po korak, dogodi to da naši vojnici budu u jednom trenutku izravno angažirani u Ukrajini?

– To nikad nije bila i neće biti opcija za niti jednu članicu NATO-a i EU-a pa ni za Hrvatsku, a jedan od smjerova hibridnog ratovanja u ruskoj agresiji na Ukrajinu bio je upravo u proturanju teze da je Rusija u ratu s NATO-om, EU-om, Zapadom, Amerikom, Europom…

Nasuprot tim nastojanjima stoji jednostavna istina po kojoj je moćna ruska vojska napala suverenu državu, a obrambena strana u ratu, koju predvodi ukrajinsko vodstvo i društvo, uspjela je izgraditi respektabilnu vojnu silu koja već sada djeluje dovoljno samouvjereno da više nitko ne predviđa scenarij po kojem u klasičnom ratovanju može biti vojno poražena. Naprotiv…

Objava Božinović: “Jedini politički forte oporbe je rušenje HDZ-a. Znam da im nije jednostavno gledati ankete” pojavila se prvi puta na Novi list.