- Web
- Novi list
Plenković: “Rast inflacije izravna je posljedica rata na Bliskom istoku, nije vrijeme za ekstraprofiterstvo”
![[]](/media/cache/05/2d/052d634cb9ae1948d29067eb1228397e.jpg)
ZAGREB – Rast inflacije izravna je posljedica rata na Bliskom istoku i rasta cijena energenata na svjetskim tržištima, rekao je u srijedu na sjednici vlade premijer Andrej Plenković.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija je u ožujku na godišnjoj razini iznosila 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok Eurostat inflaciju u Hrvatskoj u ožujku na godišnjoj razini procjenjuje na 4,7 posto, što je najveća stopa u eurozoni.
Plenković je istaknuo da je inflacija porasla u 17 država eurozone, praktički na razini cijele Europske unije te da najveći inflacijski pritisci dolaze iz segmenta energenata, čije su cijene porasle za više od 11 posto.
“Bilježimo i određene ohrabrujuće trendove, poput pada cijena industrijskih proizvoda te umjerenijeg rasta cijena hrane od 0,3,9 posto, koji je niži od ukupne stope inflacije od 4,8 posto, dodao je.
Nije vrijeme za dizanje cijena i ekstraprofiterstvo
Podsjetio je da je prošli tjedan održana sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, vezana uz 10. paket mjera Vlade za zaštitu građana i gospodarstva.
“Tada smo poslali jasnu poruku svim gospodarskim akterima da s obzirom na mjere koje je vlada poduzela na amortizaciji cijena naftnih derivata, ne vidimo potrebe ni opravdanja za dizanje cijena ili prelijevanje posljedica vala energetske krize na građane, tj. krajnje potrošače”, istaknuo je Plenković.
“Ovo nije vrijeme za stvaranje ekstradobiti, nego za solidarnost i razboritost u određivanju cijena”, rekao je.
Podsjetio je da je vlada ograničila rast cijene naftnih derivata, koje su niže nego najviše cijene u vremenu početka ruske agresije na Ukrajinu, te osigurala stabilne cijene struje i plina do 1. listopada.
“Učinit ćemo sve i dalje da osiguramo dostupnost svih energenata i priuštivost cijena te ćemo sprečavati prekomjerno dizanje cijena”, rekao je Plenković.
Istaknuo je da vlada ne može u tržišno-socijalnom gospodarstvu administrativno određivati baš cijene svih proizvoda u trgovinama, jer bi to odmah dovelo do nestašica proizvoda i ugrozilo bi proizvodnju i cijeli opskrbni lanac.
“Međutim, subvencioniranjem cijena plina, struje i goriva mislim da dovoljno amortiziramo kako bi svi akteri u lancu mogli biti vrlo mudri i suzdržani u pogledu rasta cijena”, rekao je.
Podsjetio je da je i dalje na snazi ograničena cijena 100 osnovnih proizvoda, zakonski je utvrđeno sidrenje cijena, a snižene stopa PDV-a na snazi su od 2022. godine.
“Apeliramo na sve da ne eskaliraju s rastom cijena, s obzirom na ovu krizu, jer vlada poduzima mjere koje to nastoje ograničiti”, rekao je.
Komentirajući jučer objavljene podatke o prihodima od stranih turista u 2025. godini od 15 milijardi i 298 milijuna eura, što predstavlja rast od dva posto u odnosu na 2024. godinu, odnosno prihodovano je 292,5 milijuna eura više, Plenković je apelirao da se s obzirom na promijenjene okolnosti, ratna zbivanja i nesigurnost, vodi “vrlo razumna cjenovna politika”, što je prema njegovim riječima “jedino pravo jamstvo uspjeha turističke sezone u 2026. godini”.
Zakon o priuštivom stanovanju
Hrvatska Vlada utvrdila je u srijedu konačan tekst zakona o priuštivom stanovanju prema kojemu će zgrade namijenjene toj vrsti stanovanja građana starijih od 65 godina morati biti opremljene uređajima za osiguranje pristupačnosti.
Za takve zgrade propisuje se obaveza opremanja uređajima za osiguranje pristupačnosti osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti.
Predloženim zakonom, koji je poslan Hrvatskom saboru, jača se se pozicija lokalnih jedinica, jasnije se uređuje sustav pravnih lijekova, bolje se definiraju mikro stambene jedinice, a kod davanja potpora dodana je iznimka pravilu o vlastitom učešću od 10 posto predračunske vrijednosti potrebnih radova te su od te obveze izuzeti hrvatski branitelji – dragovoljci Domovinskog rata, osobe s invaliditetom, oni kojima je član uže obitelji osoba s invaliditetom ili dijete s teškoćama u razvoju te imaju troje ili više djece.
U odnosu na prijedlog raspravljen u prvom čitanju, novosti su da prihodi onih na koje se zakon odnosi ne mogu biti veći od 2,5 regionalne medijalne neto plaće za samca, dok je za svakog sljedećeg člana uže obitelji granica njihovih ukupnih prihoda uvećana za 0,5 regionalne medijalne neto plaće, pri čemu se proširuje definicija uže obitelji i na najbliže srodnike pod skrbništvom koji žive u istom kućanstvu.
Propisuje se i mogućnost rekonstrukcije stambenih i stambeno-poslovnih zgrada kao mjere priuštivog stanovanja, a osim prodaje omogućuje se i davanje u zakup poslovnih prostora u zagradama namijenjenim priuštivom stanovanju.
Izvješće o obnovi
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić izvijestio je da je za poslijepotresnu obnovu do sada utrošeno 4,6 milijarde eura, od čega 2,7 milijarde na zagrebački, a 1,9 milijardi eura na petrinjski potres.
Obnova je završena na 13.837 privatnih zgrada te 823 zgrade javne namjene iz Fonda solidarnosti EU. Izgrađeno je 520 obiteljskih kuća, a kupljeno ih je 87, dok su na području Sisačko-moslavačke županije izgrađene i 42 nove višestambene zgrade.
“Do kraja lipnja moramo cjelovito obnoviti 600.000 kvadrata, očekuje se isplata 10. rate iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, uvjeren sam da ćemo taj indikator dosegnuti”, kazao je Bačić.
Darovane nekretnine
Vlada je darovala nekretnine, 14 čestica Gradu Velikoj Gorici u vrijednosti 31,6 milijuna eura, radi izgradnje Poduzetničke zone Kušanec-Istok koja mora biti završena u roku od pet godina od dana sklapanja ugovora.
Gospićko-senjskoj biskupiji darovana je nekretnina u zagrebačkim Gajnicama koja u naravi predstavlja građevinsko zemljište i zgradu javne namjene vrijednosti 502.000 eura.
Za vrijednost darovane nekretnine umanjit će se obveza države prema Katoličkoj Crkvi s osnova imovine oduzete u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine koju nije moguće vratiti, a sve sukladno odredbama Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima.
Zakon o zajmu IBRD-a
Vlada je sa sjednice u srijedu u saborsku proceduru uputila konačan prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), usmjeren na jačanje pripravnosti i otpornosti na katastrofe, vrijedan 100 milijuna eura.
Ugovor o zajmu za razvojne politike za pripravnost i otpornost na katastrofe s opcijom odgode povlačenja sredstava, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, sklopljen je s ciljem jačanja institucionalnih kapaciteta za pripravnost na katastrofe i klimatsku otpornost na nacionalnoj razini u različitim sektorima, kao i povećanja financijske otpornosti poduzeća i kućanstava.
Ugovor je potpisan 23. siječnja ove godine, zajam iznosi 100 milijuna eura, razdoblje povlačenja zajma je tri godine, uz mogućnost obnavljanja do četiri puta, maksimalno 15 godina, naveo je.
Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedloge izmjena Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija.
Prema Ćorićevim riječima, u okviru “europskog pilota”, utvrđena je potreba daljnjeg usklađivanja tih zakona s europskom direktivom.
U tom smislu, naveo je, cilj je osigurati da nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti koje izdaju institucije budu “blago subordinirani” u odnosu na opći likvidacijski, odnosno stečajni red u kojem se nalaze obične neosigurane obveze. “Stoga se propisuje da se nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti u redovnom postupku zbog insolventnosti naplaćuju poslije vjerovnika viših isplatnih redova, a prije vjerovnika nižih isplatnih redova”, izjavio je Ćorić.
Objava Plenković: “Rast inflacije izravna je posljedica rata na Bliskom istoku, nije vrijeme za ekstraprofiterstvo” pojavila se prvi puta na Novi list.
- Web
- Novi list
