Građanima Republike Hrvatske blokirana su financijska sredstva u iznosu od 42 milijarde kuna, navodi novo izvješće Fine. Posljednjega dana mjeseca kolovoza u blokadi je bilo 320 165 građana. U odnosu na 2016. broj blokiranih građana nešto se smanjio, ali se dug povećao.

“Dug građana iz osnova iznosio je 42,26 milijardi kuna. Krajem 2016. godine u blokadi je bilo 327 176 građana, a dug je iznosio 41,16 milijardi kuna”, navodi se u izvješću.

BROJ BLOKIRANIH PO KRITERIJU BROJA GRAĐANA – ŽUPANIJE

Prema broju blokiranih građana prednjače Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka županija.

“U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj (9,45 %) i Sisačko-moslavačkoj županiji (9,22 %). U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj (14,20 %) i Sisačko-moslavačkoj županiji (13,98 %), a prema istom kriteriju slijede Bjelovarsko-bilogorska (13,19 %), Virovitičko-podravska (12,93 %) te Osječko-baranjska županija (12,17 %)”, javljaju iz Fine.

BROJ BLOKIRANIH PO KRITERIJU BROJA GRAĐANA – GRADOVI

Na rang-listi po gradovima Velika Gorica nalazi se na nezavidnom sedmom mjestu s 5 114 blokiranih građana, što čini 11,69% radno sposobnog stanovništva. Na ovoj ljestvici prednjače Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, a prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika izdvajaju se Križevci, Sisak i Čakovec.

BROJ BLOKIRANIH PO KRITERIJU IZNOSA DUGA

Prema kriteriju iznosa duga Velika Gorica zauzima visoko peto mjesto s ukupnim dugom od preko milijardu kuna, odmah iza četiri najveća hrvatska grada. Prosječan iznos duga po blokiranom Goričaninu iznosi čak 213 tisuća kuna.

Ipak, navodi Fina, u najvećem se prosječnom dugu nalaze građani Čakovca, Benkovca, Samobora i Svete Nedelje, a slijede ih Velika Gorica, Zagreb i Varaždin.

Blokade se provode na temelju Zakona o provedbi ovrhe, za koji Fina navodi da predstavlja iznimno važan i sveobuhvatan projekt čiji su glavni ciljevi uređenje odnosa između dužnika i vjerovnika, povećanje učinkovitosti naplate potraživanja i zaštita vjerovnika. U Fininoj se statistici ne navodi koliki iznos duga otpada na stvarna potraživanja, a koliki na troškove postupka ovrha.

Tekst: Ante Vekić, Foto: Pixabay (ilustracija), Grafika: Fina