Među 110 izvješća koje je javnosti i Državnom odvjetništvu jučer podastro Državni ured za reviziju našlo se i “Izvješće o obavljenoj provjeri provedbe danih preporuka za posebnu reviziju ekonomska opravdanost razlike u cijeni javne vodoopskrbe (opskrbe pitkom vodom) na području Zagrebačke županije”.

Iza dugačkog imena – jednostavna ideja. Nakon uvjetnog nalaza revizije VG Vodoopskrbi d.o.o. iz 2011. (.pdf), posebnom revizijom iz 2013. (.pdf) obuhvaćeno je šest trgovačkih društava s područja Županije, među kojima je i VG Vodoopskrba.

Revizija je imala utvrditi kretanje cijena, pravilnost utvrđivanja cijene opskrbe pitkom vodom, usklađenost načina utvrđivanja cijena sa zakonom/propisima, provjeriti ekonomsku opravdanost razlika u cijeni te analizirati elemente za izračun cijene.

Nakon što je utvrđen čitav niz nepravilnosti, koje se odnose na djelokrug rada, računovodstvo, utvrđivanje prodajne cijene drugom isporučitelju, način utvrđivanja osnovne cijene itd., Ured za reviziju na adrese šest društava uputio je 41 preporuku.

Od šest preporuka goričko je poduzeće izvršilo u prvoj provedbi (Izvješće 2015.) tri, a u drugoj (Izvješće 2017.) još jednu.

Dvije su preporuke i danas neizvršene: VG Vodoopskrba i dalje gubi vodu, a razlika u cijeni između stambenih i poslovnih korisnika i dalje je nesrazmjerna.

REVIZIJA I DVIJE PROVEDBE

Revizija iz 2013. procijenila je rizike koji bi mogli utjecati na ekonomsku opravdanost razlika u cijeni i svrstala ih je u tri razreda.

U manju visinu rizika spadaju neispostavljanje računa korisnicima, neadekvatan sustav kontrole i nenadležni radovi. Kao srednja se vode gubici vode, neusklađenost sa zakonom i previsoki troškovi, a veća su visina rizika nenamjensko trošenje sredstava, neopravdano visoka cijena, neplaniranje i loše računovodstvo.

Revizija je VG Vodoopskrbi preporučila unaprjeđenje sustava evidentiranja troškova, preispitivanje i utvrđivanje prodajne cijene drugim isporučiteljima, preispitivanje odnosa cijene za korisnike stambenog i poslovnog prostora, usklađivanje cijene i podmirivanje razlike za socijalno ugrožene građane te poduzimanje mjera za smanjenje gubitaka vode.

Vodoopskrba je izvršila ukupno četiri od šest preporuka revizora: unaprijedio se sustav evidentiranja troškova, preispitala se i utvrdila prodajna cijena drugim isporučiteljima, podmirila se i uskladila razlika cijena za socijalno ugrožene građane.

Prihodi

Revizijom je 2013. godine utvrđeno da se podružnici Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačkog holdinga voda prodaje po cijeni od 0,45 kn/m3 + PDV, a da je Holding preprodaje po znatno većoj cijeni (4,68 kn/m3 + PDV + fiksna naknada) Dugom Selu, Vrbovcu i Svetom Ivanu Zelini.

Utvrđeno je da ta cijena ne pokriva troškove vezane uz izvorište, troškove zaštite izvorišta i troškove monitoringa I. i II. zone sanitarne zaštite.

Od 2012. do 2015. cijena je prema ZG Holdingu dvaput rasla. Revizore to nije zadovoljilo jer su rashodi i dalje bili veći od prihoda, a VG Vodoopskrba se pravdala manjom količinom isporučene vode. Tako su 2014. ZG Holdingu isporučili 26,5% manje vode nego u 2013., tj 56,5% u odnosu na 2012., što je proizvelo gubitak od 853 tisuće kuna.

Unatoč tome što se cijena nije više mijenjala, drugim je izvješćem o provedbi revizije (2017.) preporuka označena izvršenom. Ostvarena je, naime, dobit od 155 tisuća kuna.

Cijene

Revizija je utvrdila da je VG Vodoopskrba planirala manji broj korisnika kod izračuna fiksnog dijela najniže osnovne cijene. Kako se fiksni dio određuje omjerom troškova i broja korisnika, cijena po korisniku je veća što je korisnika manje.

Izvješće o provedbi revizije (2015.) utvrdilo je da se 2011. zaista nije realno planirao broj korisnika, ali su 2014. ostvareni fiksni troškovi u iznosu od 3,4 milijuna kuna, što je cijenu fiksiralo na 16,60 kuna po korisniku mjesečno, kao što je prvotno bilo predviđeno, pa je revizija preporuku ocijenila izvršenom.

Razliku u cijeni poslovnih i stambenih korisnika od 114% Državni ured za reviziju će i dalje pratiti.

Gubici vode

Kao i gubitke vode. Prema Strategiji upravljanja vodama Republike Hrvatske, prihvatljive vrijednosti gubitaka vode iz javnih vodoopskrbnih sustava iznose 15% do 20%.

VG Vodoopskrba je 2011. i 2012. započela analizu i ispitivanje sustava, ugradnju mjerno – regulacijske opreme i osposobljavanje zaposlenika. Revizija (2013.) navodi da mjere nisu uspostavljene na cijelom vodoopskrbnom području.

Te je godine VG Vodoopskrba pojačala mjere kontrole neovlaštenje potrošnje i razradila postupak obustave isporuke vodnih usluga, razvijala GIS sustav za evidenciju podataka o kvarovima i gubicima te je uvela praksu aktivnog traženja curenja.

Izvješće o provedbi (2015.) navodi da su se mjere za smanjenje gubitka poduzimale, ali da, s obzirom na to da su se gubici povećavali, nisu bile dostatne. Godine 2012. izgubilo se 34,4% vode, 2014. je izgubljeno 39% vode, a 2016. 37%. Više curi jedino u Dugom Selu.

Vodoopskrba je navela da se uveo tehničko informacijski sustav (GIS), da se sustav podijelio na manje cjeline, da je jedna zona potpuno opremljena mjernom i regulacijskom opremom, da se regulirao tlak na mreži, da se nastavilo aktivno tražiti curenja itd.

Vodoopskrba je tada priznala da je neophodna zamjena dotrajalih cjevovoda te realizacija idejnog rješenja projekta nadzorno upravljačkog sustava.

Kako će ovogodišnji radovi utjecati na smanjenje gubitaka, saznat ćemo tek za dvije godine.

Tekst: Ante Vekić, Foto: Pixabay (ilustracija)