Na aktualcu prosinačke sjednice Gradskoga vijeća HSS-ov vijećnik Igor Horvačić zatražio je pisani odgovor na pitanje što se planira poduzeti oko odlagališta otpada Mraclinska Dubrava te po pitanju ceste koja bi promet trebala preusmjeriti iz Mraclina.

Gradonačelnik je odgovorio da bi Mraclinska dubrava trebala biti zatvorena do 2025. godine, kada bi trebao biti izgrađen i u funkciji županijski centar za gospodarenje otpadom.

Do puštanja u rad županijskog CGO-a trebao bi proraditi Reciklažni centar Mraclinska Dubrava. Prioriteti su te gradnje kompostana i sortirnica, no zbog zahtjevnosti projekata prvo će se graditi reciklažno dvorište za građevni otpad.

Započela je izrada dokumentacije za ishođenje izmjena građevinske dozvole za trasu spojne ceste. S Hrvatskim vodama je dogovoreno da će već tijekom ove godine, ako to bude moguće, započeti izgradnja. Izgradnju ceste su usporili imovinsko – pravni odnosi.

NOVE KAZETE

Godina 2018. kao završna godina odlaganja, objašnjava Gradonačelnik, spominje se u projektnoj dokumentaciji za sanaciju i proširenje iz 2000., kada je Grad dobio i preporuku da “što više otpada skupi i zbrine odvojeno i mimo odlagališta, kako bi se njegov kapacitet povećao i trajanje što više produljilo, što je u skladu s europskom i nacionalnom legislativom koja propisuje hijerarhiju gospodarenja otpadom u kojoj je odlaganje na odlagalištu posljednja solucija”.

Zaključuje se da će ONO Mraclinska Dubrava poslovati dok se ne popune kapaciteti odlagališta sukladno projektnoj dokumentaciji i ishođenim dozvolama.

“U tu svrhu tijekom 2018. godine izgradit će se posljednje tri planirane kazete na odlagalištu (kazete 8-10), dok će se do daljnjega za odlaganje koristiti kazete 6 i 7, koje su trenutno u funkciji”, navodi se.

Prema Nacrtu PGO-a, gdje se navode i sigurnosne mjere koje će se po tom pitanju poduzeti, jedna od tih kazeta predviđena je za odlaganje otpada koji u sebi sadrži azbest.

Zbog sve kvalitetnijeg odvajanja otpada, sustava pročišćavanja vode i spaljivanja odlagališnih plinova na baklji, navodi se u tekstu, oko odlagališta Mraclinska Dubrava ne stvaraju se neugodni mirisi.

RECIKLAŽNI CENTAR

Izgradnjom reciklažnog dvorišta za građevni otpad sanirat će se dio ilegalnih odlagališta. Buka koju će drobljenje stvarati na udaljenosti od 1 km, koliko su od Mraclinske Dubrave otprilike udaljeni Buševec i Mraclin, iznosit će oko 42 dB, što odgovara tihoj glazbi s radija.

“Drobljenje i klasiranje materijala provodit će se svega nekoliko puta godišnje, odnosno kad se sakupi dovoljna količina materijala, budući da se ne planira nabavljati vlastiti stroj za drobljenje, razlog čemu je visoka investicijska vrijednost takvog stroja koja se vrlo vjerojatno ne će moći opravdati prihodima budućeg reciklažnog centra za građevni otpad”, navodi se.

Već od 2017. državi se plaća dodatna naknada za odlaganje biootpada, pa je, kaže Gradonačelnik, izgradnja kompostane prioritet broj jedan. Ipak, biootpad iz stambenih zgrada predavat će se na obradu u neku od bioplinara ili kompostana van Velike Gorice jer, navodi se, vjerojatno neće zadovoljavati uvjete zaštite okoliša koji se žele postići u Mraclinskoj Dubravi.

I projekt sortirnice mora se pripremati za sufinanciranje sredstvima EU fondova.

“Otpad odvojeno sakupljen sustavom ‘od vrata do vrata’ sortirat će se kako bi mogao postići bolju cijenu na tržištu, što će spriječiti značajno povećanje cijene gospodarenja otpadom za građane Velike Gorice”, tvrdi Gradonačelnik.

Kompostište bi prema Nacrtu Plana gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice za razdoblje od 2018. do 2023. trebalo koštati 4,75 milijuna kuna, a sortirnica 7,5 milijuna kuna. Reciklažno dvorište košta 2,75 milijuna kuna. Ukupna vrijednost investicija u navedenom razdoblju procjenjuje se na 62,5 milijuna kuna. Od 2014. do 2017. uloženo je 15,5 milijuna kuna.

SPOJNA CESTA

Jedini značajan utjecaj, navodi se, budućeg reciklažnog centra na stanovnike otklonit će se izgradnjoj spojne ceste koja će voditi od državne ceste D-30 do budućeg centra.

“Za cestu je već ishođena građevinska dozvola te su riješeni imovinsko-pravni odnosi za dio privatnih parcela. Za ostale parcele došlo je do problema jer vlasnici žele prodati čitave parcele, što za izgradnju ceste nije potrebno, pa ne bi bilo opravdano na to utrošiti sredstva gradskog proračuna. Zbog toga je započeta izrada dokumentacije za ishođenje izmjena građevinske dozvole za trasu ceste, koja će većim dijelom ići preko zemljišta u vlasništvu RH, a čije se ishođenje planira dovršiti u prvoj polovici 2018. godine. Grad je dogovorio s Hrvatskim vodama da odmah po ishođenju potrebnih dozvola, vjerojatno već tijekom ove godine, započne izgradnja ceste, za što su u proračunu Hrvatskih voda već osigurana financijska sredstva”, zaključuje gradonačelnik Barišić.

Prema nacrtu PGO-a, cesta bi trebala biti gotova do kraja 2019., a stajat će oko 7,5 milijuna kuna.

Tekst: Ante Vekić, Foto: Pixabay (ilustracija)