Hrvatska agencija za okoliš i prirodu zatražila je od Grada Velike Gorice izradu Akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka s obzirom na lebdeće čestice PM2,5. Akcijski plan donijet će Gradsko vijeće Grada Velike Gorice koje ga dostavlja Ministarstvu zaštite okoliša i energetike koje ga prosljeđuje Europskoj komisiji koja na njega može staviti primjedbe ili zatražiti izradu novog akcijskog plana.

Akcijski plan, izradila ga je tvrtka Dvokut ECRO d.o.o., predviđa mjere unaprjeđenja sustava praćenja kvalitete zraka, mjere ograničavanja emisija lebdećih čestica PM2,5, među kojima se ističe mjera uklanjanja postojećih kotlovnica i povezivanje sustava opskrbe toplinom u centralizirani sustav grijanja, te mjere vezane uz informiranje i edukaciju o važnosti zaštite kvalitete zraka.

Do potrebe za izradom Akcijskog plana došlo je nakon Izvještaja o praćenju kvalitete zraka na postajama državne mreže za 2016. godinu, o čemu smo jedini pisali, gdje je utvrđeno da su koncentracije lebdećih čestica PM2,5 (30 μg/m3) na godišnjoj razini prekoračile graničnu vrijednost (25 μg/m3).

Prema Izvještaju o praćenju kvalitete zraka na postajama državne mreže za 2017. godinu, zrak iznad Velike Gorice i dalje je II. kategorije. Srednja godišnja koncentracija lebdećih čestica PM2,5 iznosila je 27μg/m3. Izvještaj Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada možete vidjeti OVDJE.

AKCIJSKI PLAN: UKLONITI MALE KOTLOVNICE, POVEZATI SUSTAV OPSKRBE TOPLINOM

Uzrok prekomjernih koncentracija lebdećih čestica PM2,5, navodi se u Akcijskom planu, nije pozadinsko onečišćenje i izvori iz drugih regija, nego su to neodređeni lokalni izvori.

Istraživanje je pokazalo ovisnost pojave povećanih koncentracija lebdećih čestica PM2,5 o temperaturi zraka. “Vidljivo je da se dnevne koncentracije iznad 25 μg/m3
pojavljuju u uvjetima kada srednja dnevna temperatura padne ispod 13 °C, odnosno kada je minimalna dnevna temperatura ispod 8 °C”, navodi se. Također je pokazana povišena vrijednost koncentracija lebdećih čestica PM2,5 u uvjetima povišenog tlaka zraka i vlažnosti iznad 70%.

Iako se HEP-Toplinarstvo ne označuje izravno kao izvor onečišćenja, uz ovu se tvrtku vežu glavne mjere Akcijskoga plana. Kao dosad poduzete mjere, navodi se, HEP-Toplinarstvo je u 2016. zamijenilo i/ili rekonstruiralo oko 780 metara toplovodne mreže u Velikoj Gorici, a u 2017. oko 1500 metara te je u sklopu radova u Domagojevoj ulici spojilo kotlovnicu u Zagrebačkoj 12 na gorički centralizirani toplinski sustav, čime je stvoren preduvjet za ukidanje uljne kotlovnice snage 150 kW.

Dodaje se da je dosad energetski obnovljeno nekoliko stambenih zgrada u Velikoj Gorici. Kratko se zaključuje da dosad poduzete mjere nisu bile učinkovite u smislu smanjenja koncentracije lebdećih čestica PM2,5.

“U tom smjeru, već su planirane daljnje aktivnosti poboljšanja toplinskog sustava. One uključuju zamjenu još 4 km postojeće toplovodne mreže, kao i izgradnju toplovodne mreže kojom bi se svi potrošači spojili u jedinstven toplinski sustav. Po pitanju rješavanja proizvodnih postrojenja i mogućnosti poboljšanja energetske efikasnosti, trenutno se paralelno razvijaju dva moguća scenarija. Jedan predviđa gradnju dva proizvodna postrojenja i ukidanje ostalih kotlovnica, a paralelno s tim je u izradi studija izvodljivosti spajanja Velike Gorice na TE‐TO Zagreb. Također, razmatraju se i neka prijelazna rješenja kao što je plinifikacija nekoliko manjih dislociranih kotlovnica, s ciljem povećanja njihove efikasnosti”, navodi Akcijski plan.

U mjere Akcijskoga plana ubrajaju se i revitalizacija postaje za praćenje kvalitete zraka, ocjena doprinosa antropogenih izvora onečišćenja, izrada registra onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore, trajna kontrola provođenja mjera zaštite kvalitete zraka, povećanje udjela obnovljivih izvora energije (projekt “Solarni grad”), povećanje energetske učinkovitosti i energetske obnove zgrada, edukacija građana o pravilnom načinu korištenja i održavanju kućnih ložišta, edukacija vozača o mogućnostima smanjenja potrošnje goriva, unaprjeđenje prometne infrastrukture i pravovremeno informiranje javnosti o razinama onečišćenja i utjecaju istoga na ljudsko zdravlje i okoliš. Detaljne informacije možete potražiti OVDJE.

KRATKA POVIJEST MJERNE POSTAJE ZA PRAĆENJE KVALITETE ZRAKA VELIKA GORICA 

Mjerenja kvalitete zraka u Velikoj Gorici su počela 2010. godine, kada su se mjerile koncentracije SO2, NO2, benzena, lebdećih čestica PM10, CO i O3, no zbog nedovoljnog obuhvata zrak je ocijenjen kao I. kategorije samo po pitanju NO2.

U godišnjim izvješćima za 2011. i 2012. godinu nema podataka o postojanju mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka Velika Gorica. Izvješća za 2013. i 2014. mjernu postaju spominju, no mjerenja ni tada nisu provedena.

Godine 2015. mjerila se koncentracija lebdećih čestica PM2,5 no zbog nedostatnog obuhvata (62%) nije provedena kategorizacija. Tijekom 2016. mjerenja NO2 i O3 ili nisu provedena ili nije bilo validiranih podataka ili validirani podaci nisu bili dostupni, a zrak je u odnosu na lebdeće čestice PM2,5 ocijenjem kvalitetom II. kategorije.

Godine 2017. u odnosu na lebdeće čestice PM2,5 zrak je ostao II. kategorije, ali s nešto manjom usrednjenom godišnjom koncentracijom. Ove su godine započela mjerenja NO2 i O3 (vidi sliku), koja su javno dostupna na web-stranicama Europske agencije za zaštitu okoliša.

LEBDEĆE ČESTICE PM2,5

Lebdeće čestice PM2,5 mikroskopske su čestice dovoljno male (aerodinamičkog promjera 2,5μm) da se određeni vremenski period zadržavaju u zraku. Kemijski sastav im varira, a ovisi o procesu koji uzrokuje njihov nastanak. Izvori im mogu biti prirodni (požari, erupcije, pelud) i umjetni (procesi sagorijevanja goriva, građevinski radovi, cestovni promet). Dijele se na primarne čestice koje u zrak dolaze izravno i sekundarne koje se u atmosferi formiraju transformacijom plinovitih spojeva. Na disperziju i zadržavanje u zraku glavni utjecaj imaju meteorološki uvjeti.

Lebdeće čestice PM2,5 mogu udisanjem prodrijeti u pluća i krvožilni sustav, a studije su pokazale povezanost s bolestima pluća i srca te s pogoršanjem kroničnih bolesti kao što su astma i bronhitis.

Tekst: Ante Vekić, Foto: Pixabay