Kako saznajemo Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici nedavno je pokrenulo istragu protiv velikogoričkog gradonačelnika Dražena Barišića zbog osnovane sumnje da je pogodovao Željku Žužiću priliko izdavanja rješenja o građenju za rekonstrukciju tržnog centra u Velikoj Gorici. Državno odvjetništvo je, navodno, već ispitalo Zdenku Cvahte, pročelnicu Upravnog odjela za prostorno planiranje i graditeljstvo Grada Velike Gorice te projektanticu rekonstrukcije tržnog centra. Prema našim saznanjima, u petak 29. studenoga u Državnom odvjetništvu bit će ispitan i gradonačelnik Barišić. Državno odvjetništvo postupa na osnovu kaznene prijave koju je krajem kolovoza 2012. godine podnijelo 12 vlasnika poslovnih prostora u tržnom centru. Vlasnici poslovnih prostora kazneno su prijavili, osim Dražena Barišića, još Damira Mikića, stečajnog upravitelja Velkoma, Željka Žužića, kontroverznog velikogoričkog poduzetnika, Vladu Feljana, direktora Velkoma d.o.o. te već spomenutu pročelnicu Zdenku Cvahte.

Bit kaznene prijave je da su prijavljeni pogodovali Željku Žužiću, vlasniku Velkoma d.o.o., kojeg zastupa direktor Vlado Feljan, na način da su izdali rješenje o građenju za rekonstrukciju tržnog centra bez suglasnosti svih sedamdesetak vlasnika poslovnih prostora na tržnom centru, čime su omogućili protupravnu korist Željku Žužiću u iznosu od najmanje 1,6 milijuna Eura. Velkom d.o.o. je u upravnom postupku predočio suglasnosti samo nekolicine vlasnika malih poslovnih prostora od ukupno njih 70, tvrde podnositelji prijave.

Samo dva – tri vlasnika poslovnih prostora zato su dobili tabularne isprave o vlasništvu, a svi ostali još uvijek nemaju pravo upisati se kao vlasnici poslovnih prostora kojeg su prije petnaestak godina plaćali 4, 5 pa i više tisuća njemačkih maraka po kvadratnom metru.

 Stečajni upravitelj Damir Mikić našao se u kaznenoj prijavi zbog toga što još od 2000. godine, kada je Velkom otišao u stečaj, ne želi izdati tabularne isprave, iako su poslovni prostori u cijelosti plaćeni i kupljeni nekoliko godina prije otvaranja stečajnog postupka i nisu dio stečajne mase.

Petnaest godina traže pravdu

Da je Županijsko državno odvjetništvo pokrenulo istragu protiv Barišića i drugih, potvrdio nam je Zdravko Ivanković, jedan od vlasnika malih poslovnih prostora. „Ja sam dao iskaz državnom odvjetništvu i svakotjedno surađujem s istražiteljima i interesiram se kako teče istraga. Već 15 godina vlasnici poslovnih prostora na tržnom centru i ostali Velikogoričani traže pravdu i pravicu i funkcioniranje pravne države jer javnosti je poznato da je izgradnja tržnog centra opterećena raznim aferama, izvlačenjem novca i drugim kriminalnim radnjama po metodi privatizacije iz 90-tih godina. Kako kaznena djela u pretvorbi ne zastarjevaju, napokon očekujemo da će institucije pravne države djelovati i otkriti razmjere pljačke Velkomove imovine“, kaže Ivanković.

Prema izvorima bliskim državnom odvjetništvu pročelnica Zdenka Cvahte dala je opsežan iskaz koji, navodno, ne ide na ruku gradonačelniku Barišiću. Cvahte je, navodno, na upit jesu li prilikom izdavanja rješenja o rekonstrukciji tržnog centra dobivene suglasnosti svih suvlasnika poslovnih prostora, odgovorila da nisu, ali da je rješenje izdala na osnovu naloga svojih pretpostavljenih.

Velkom jeftino prodan

Podsjetimo, Velkom je otišao u stečaj 2000. godine, a 2005. godine kupila ga je tvrtka Solidum Žužić, u vlasništvu Željka Žužića za 57 milijuna kuna, što je tada iznosilo dvije trećine procijenjene vrijednosti Velkoma.

Stvarna vrijednost Velkoma, jednog od najvećih i nekad najuspješnijih hrvatskih komunalnih poduzeća, neusporedivo je veća. Velkom je naime, posjedovao ogromnu upravnu zgradu s društvenim restoranom, velikim parkiralištem, garažama, radionicama i ostalim pratećim objektima, skoro u centru Velike Gorice. U njegovom vlasništvu bila je velika šljunčara na jezeru Čičke te tržni centar s podrumom, zelenom tržnicom, poslovnim prostorima u prizemlju i na katu te podzemnom garažom i velikim parkiralištem iznad garaže, u strogom centru Velike Gorice. U vlasništva Velkoma bila je i komunalna infrastruktura Velike Gorice, vodovod i kanalizacija te moderni pročistač otpadnih voda.

Tužba Grada

Kako se Žužić pokušao uknjižiti i na komunalnu infrastrukturu i na pročistač otpadnih voda te time postati tajkun i vladar Velike Gorice, Grad Velika Gorica je podigao iste, 2005. godine. Grad Velika Gorica podiže tužbu kojom osporava kupoprodajni ugovor.

Ugovor nije poništen, ali je tadašnja čelnica Grada Vesna Fabijančić Križanić izborila da se, po Zakonu o komunalnoj djelatnosti, komunalna infrastruktura izdvoji u zasebno poduzeće Komunalna infrastruktura d.o.o. u stečaju. Sporan je ostao pročistač otpadnih voda jer se Željko Žužić uspio uknjižiti na nekoliko parcela na kojima je pročistač.

Podizanjem tužbe obustavljen je daljnji stečajni postupak, iako su se u prva dva isplatna reda stečajnih vjerovnika naplatili neki odabrani dobavljači, država, a isplaćen je i dio potraživanja zaposlenika Velkoma.

Poništena odluka o prodaji

U ožujku 2011. Visoki trgovački sud poništava odluku o prodaji Velkoma i vraća odlučivanje na niži sud tražeći da se utvrdi je li bilo propusta u stečajnom postupku prodaje.

Tadašnja gradska vlast HDZ-a i koalicijskih partnera s gradonačelnikom Draženom Barišićem na čelu osniva povjerenstvo koje je zaključilo da su šanse za dobivanje sudskog spora minimalne. Na osnovu toga, Gradsko vijeće Grada Velike Gorice, u kolovozu 2012. godine ovlašćuje gradonačelnika Barišića da prekine sudski spor. Tome se javno prvi usprotivio HOP (Hrvatski obrtnici i poduzetnici), kojem je na čelu Zoran Žic te tadašnja predsjednica Gradskog vijeća Vesna Škare Ožbolt.

Zdravko Ivanković kaže da su uz pomoć HOP-a i Vesne Škare Ožbolt mali vlasnici sa hrpom dokumenata i dokaza o nezakonitostima i kriminalu u izgradnji tržnog centra i prodaji Velkoma obavijestili sve sudske instance u Hrvatskoj, Grad Zagreb, Sabor i Vladu, ali da su sve do danas uvijek nailazili na zid šutnje i nedjelovanja.

Grad se odrekao prava žalbe

Sumnju da su gradski čelnici pogodovali tajkunu Žužiću pojačava činjenica da su se Grad Velika Gorica i gradonačelnik Barišić odrekli prava na žalbu na rješenje o građenju, odnosno rekonstrukciji tržnog centra.

„Gradonačelnik Barišić i pročelnica Cvahte bili su upoznati s problemima sedamdesetak vlasnika malih poslovnih prostora“, kaže Ivanković i nastavlja: „Usprkos tome Upravni odjel za prostorno planiranje i graditeljstvo izdao je rješenje za građenje bez da je tražio suglasnost suvlasnika tržnog centra. Štoviše gradonačelnik Barišić se u ime Grada Velike Gorice odrekao prava na žalbu na izdano rješenje, iako smo ga 16. kolovoza 2012. godine dopisom obavijestili da nam stečajni upravitelj ne želi izdati tabularne isprave“, optužuje Ivanković.

Rekonstrukcija tržnog centra

U jesen 2012. godine Željko Žužić započinje rekonstrukciju tržnog centra. Iz prizemlja izbacuje zelenu tržnicu i na dostavnom parkiralištu tržnog centra gradi nadstrešnice za novu zelenu tržnicu. No, građevinska inspekcija zaustavlja gradnju, a nadležno Ministarstvo poništava izdano rješenje o rekonstrukciji. Grad Velika Gorica ostaje bez zelene tržnice, a gradonačelnik Barišić odobrava da se klupe i šatori za prodaju voća i povrća postave na platou ispred tržnog centra. Iznalazi se solomunsko rješenje pa se prodaja na zelenoj tržnici proglašava prigodnom prodajom, koja „prigodno“ traje već godinu dana. Niti „prigodna prodaja“ zadovoljava minimalne tehničke uvjete da bude zelena tržnica, niti Grad naplaćuje „placovinu“, niti su građani zadovoljni, a prekinuta rekonstrukcija tržnog centra predstavlja ruglo usred Velike Gorice.

Ugovor s Billom

Željko Žužić je rekonstrukcijom tržnog centra pokušao spasiti veliki poslovni prostor od propadanja i devastacije, jer je tržni centar odavno izgubio značaj kakav je imao prije desetak godina. Zato je Žužić, na mjestu nekadašnje zelene tržnice, u prizemlju objekta odlučio izgraditi poslovni prostor za trgovačku djelatnost, a na otvorenom katu izgraditi montažnu betonsku deku i na taj način dobiti oko 800 m2 dodatnog poslovnog prostora. I to je sporno suvlasnicima malih poslovnih prostora te je i to predmet kaznene prijave. Suvlasnici osporavaju Žužiću da je je mogao bez njihove suglasnosti izgraditi betonsku deku i tako nastali novi ogromni poslovni prostor proglasiti samo svojim vlasništvom. Suvlasnici osporavaju Žužiću i pravo vlasništva na parkiralište iznad podzemne garaže i pravo vlasništva na sve zajedničke prostore, poput stepeništa, spremišta, hodnika, WC-a i slično što je po njima Žužić također protuzakonito prisvojio.

Da stvar bude gora, Žužić je sklopio ugovor s trgovačkim lancem Billa o preuređenju prizemlja u veliki supermarket. Sada i u tom poslovnom odnosu vlada veliki sukob jer je Žužić predao poslovni prostor Billi na preuređenje, ali rekonstrukcija je obustavljena, a Billa ne želi Žužiću plaćati najam. Kritičari Dražena Barišića upozoravaju da je Grad izdajući protuzakonito rješenje o rekonstrukciji tržnog centra omogućio Billi da, ukoliko investicija propadne, podigne tužbu protiv Grada s odštetnim zahtjevom koji bi vjerojatno doveo do bankrota Grada.

Barišić povukao tužbu

Posljednji kamen sumnje da gradonačelnik Barišić možda ima tajni deal s velikogoričkim tajkunom je nedavna odluka Grada da povuče tužbu i na taj način omogući završetak stečaja Velkoma i deblokadu novca iz stečajne mase. Kako je Žužić kupio Velkom za 57 milijuna kuna, a taj novac je bio stalno blokiran zbog tužbe Grada, skupilo se, s kamatama, oko 90 milijuna kuna. Odustajanjem od tužbe namirit će se nekadašnja 453 zaposlenika Velkoma kojima će se podijeliti nešto više od 5 milijuna kuna. Grad će uprihodovati oko 3 milijuna kuna, a sudski troškovi se procjenjuju na 15-ak milijuna kuna. Oko 30 milijuna kuna potražuju dobavljači, 13 milijuna kuna potražuje suvlasnik na šljunčari, a 9 milijuna kuna uzet će država. Bez obzira na rashode, Žužić će se dokopati dvadesetak milijuna kuna gotovine i definitivno postati vlasnik izuzetno vrijednih nekretnina u Velikoj Gorici. Potez Grada da povuče tužbu nakon 13 godina sudovanja možda je bio „okidač“ za pokretanje istrage protiv gradonačelnika Dražena Barišića. Odreći se nekretnina koje vrijede stotine milijuna Eura, nakon što Žužić već 13 godina, potpuno nekontrolirano, eksploatira šljunčaru na jezeru Čiče i nitko zapravo ne zna koji je prihod do sada ostvario, potez je bez presedana i ekonomske logike. Gradonačelnik Barišić je u lokalnim medijima, koje većinom kontrolira, pokušao demagoški opravdati svoju odluku tobožnjom brigom za 453 radnika, koji nisu dobili otkaz i nisu završili na ulici, već su svi zaposleni u novim komunalnim gradskim poduzećima. Radnici su u stečajnom postupku već dobili 30% svojih potraživanja i otpremnine, pa je gradonačelnikovo licemjerno podilaženje zaposlenicima zapravo sipanje prašine u oči javnosti. Iako je osiromašenim radnicima svaka kuna dobro došla Grad i radnici će uprihodovati svega 8 milijuna kuna, a cijela Velika Gorica že izgubiti stotine milijuna Eura. Odustati od tužbe znači izravno pomoći Žužiću da se dočepa vrijednih nekretnina i keša koji mu je nužno potreban zbog poslovnih poteškoća u kojima se nalaze njegova poduzeća. Navodno je riječ o velikom poreznom dugu.

Kako je opljačkan Velkom

Na kraju, podsjetimo na slučaj tržnog centra koji je eklatantan primjer kako je devedesetih godina pljačkana Hrvatska. Investitor izgradnje tržnog centra sredinom devedesetih bio je Velkom d.o.o., tada najbogatije komunalno poduzeće u Hrvatskoj. Velkom je s građevinskim tvrtkama potpisao ugovor na 16, odnosno 29 milijuna kuna za izgradnju tržnog centra u roh-bau sustavu. Prvotna je procjena bila da će izgradnja tržnog centra stajati 11 milijuna kuna, ali investicija je „podebljana“ 3 puta. Međutim, čelnicima Velkoma, građevinarima, kooperantima i nekim političarima to nije bilo dovoljno, nego je Velkom sklopio još najmanje devet aneksa ugovora kojim je investicija povećana na monstruoznih 120 i više milijuna kuna. Kako bi se sakrio bjelodani kriminal na izgradnji tržnog centra, Velkom je 2000. godine stjeran u stečaj iako za to nije bilo ekonomski opravdanog razloga. Potom je pet godina kasnije legendarni „privatni“ stečajni upravitelj Željka Žužića, koji je vodio sve njegove kupovine poput Šavrića za 1 kunu, Finel i još 27 drugih stečajnih postupaka koji nisu imali veze sa Žužićem, omogućio da nekadašnja društvena imovina, za sitniš, postane privatno vlasništvo uspješnih i snalažljivih kapitalista.

Osveta gradonačelnika

Epilog priče o stečaju Velkoma i pogodovanja Žužiću je slučaj Zorana Žica, nekadašnjeg djelatnika u Gradskom vijeću Grada Velike Gorice, koji je uz pomoć svoje Udruge HOP prvi ukazao na nezakonitosti rekonstrukcije tržnog centra. Ovih dana je Zoran Žic, tobožnjom reorganizacijom Gradske uprave, izgubio radno mjesto te mu je gradonačelnik Barišić ponudio da na pročistaču otpadnih voda čisti govna s rešetke pročistača ili da na velikogoričkom smetlištu u Mraclinu lopatom poravnava smeće nakon zbrinjavanja. Žic je odbio „velikodušno“ ponuđena radna mjesta te je u dopisu Gradu eksplicite optužio Dražena Barišića za mobing i osvetu što je pomrsio račune Gradu i Žužiću na tržnom centru.

Slučaj tržni centar očigledno neće završiti samo na istrazi državnog odvjetništva i Uskoka, nego će vjerojatno imati i pravne posljedice.

izvor: Glasnik turopoljka/Aleksandar Božić