Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina koji se održao u Zaprešiću.  

Teme sastanka u Zaprešiću bile su situacija s pandemijom koronavirusa te uloga i obveze lokalne (regionalne) samouprave u sustavu civilne zaštite, izrada državnog proračuna za 2022., pripreme za uvođenje eura kao službene valute te prilike koje nude europski fondovi u financijskom razdoblju 2021.-2027.

''Drago mi je da je Zagrebačka županija mogla biti domaćin predsjedniku Vlade. Ja sam gotovo siguran da će se kvalitetna suradnja koju imamo u županiji nastaviti i da ćemo s Vladom realizirati sve projekte za korist naših žitelja'', kazao je Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije.

''Imali smo vrlo sadržajnu raspravu sa županima. Kroz pet godina dijaloga, stvorili smo visok stupanj povjerenja i intenzvne suradnje. Vjerujem da ćemo iskoristiti sve mogućnosti koje nam se nude na korist naših građana'', rekao je premijer Andrej Plenković.

Komentirao je moguće smanjenje broja županija te je kazao da ni od jednog župana nije čuo da je to bila tema. ''Mi smo to jasno rekli i više puta kazali, županije imaju tradiciju i smatram da su ona dobra međurazina upravljanja u Hrvatskoj i mislim da je korisno u ukupnom funkcioniranju države'', kazao je Plenković.

Reorganizacija županija

Reorganizacija je, ističe, uvijek moguća. ''To i je cijeli smisao financijske i fiskalne decentralizacije. Naša logika je, budući da postoje, da moraju imati i sredstava da realiziraju svoje projekte. S te strane, sve što radimo je u tom pravcu'', rekao je premijer.

Otkrio je i u kojoj je fazi reforma zdravstva. ''Ministar Beroš je neki dan govorio o tome. Postoji nekoliko radnih skupina, kada cijeli paket bude gotov, detaljnije ćemo izvijestiti javnost. Ima rok, to je mandat ove Vlade'', izjavio je.

Komentirao incident ispred kuće ministra Beroša

Potom je komentirao Milanovićevu izjavu o ucjeni HDZ-a zbog presude Vrhovnog suda. ''To je pravni proces koji traje 10 godina. Još jednom ponavljam, ako netko ne utječe na pravosuđe, onda je to Vlada i HDZ koju ja vodim zadnjih pet godina. Možda on ima dodatne informacije kojih ja nisam svjestan'', kazao je i dodao da trenutak nije dovodio u pitanje niti ga kani dovoditi. ''Čestitam gosp. Dobraniću za izbor predsjednika Vrhovnog suda, vjerujem da će raditi kvalitetno i profesionalno svoj posao''.

Rast cijena goriva

Prosvjed ispred kuće ministra Beroša smatra lošim. ''Imate različite načine iskazivanja nezadovoljstva u demokraciji. Nije prvi put da se dužnosnicima ide pod prozor. Vidim da se brzo skupina ljudi razišla. Dok nema nasilja, dobro je'', rekao je premijer.

Kazao je i da ne očekuje radikalizaciju prosvjeda nakon tog incidenta. "Ovo je primjer, od 70 tisuća djelatnika, samo 22 djelatnika se ne želi testirati, to je jedan mali broj, svi ostali su odgovorni i racionalni, ne vidim da je to neki veliki problem", napomenuo je. 

Premijer se dotaknuo i sinoćnjih događaja u Saboru i oporbenjaka. ''Kako bih rekao tu situaciju? Jučer smo vidjeli demonstraciju nepoštovanja procedure. Moram priznati da nisam išao za time da se može dogoditi na saborskim odborima da netko na početku sjednice ne usvaja dnevni red i da se takvo nešto dogodi'', kazao je.

Način odabira ravnatelja HRT-a

Što se tiče cijena goriva, premijer je rekao da se ta situacija odvija u cijelom svijetu. ''Mislim da smo mi kao država na sigurnoj strani do proljeće glede cijene plina i struje osim onih koji su imali kratkoročne ugovore. S gorivom smo reagirali brzo, agilno, to smo u konačnici i najavili. Pratit ćemo situaciju, imamo alata i mi ćemo ići za time da ne ugrožimo životni standard građana. Ako smo pandemiju uspjeli riješiti bez valova otpuštanja i zadržali investicijski kreditni rejting, onda u fazi oporavka nećemo dopustiti da građani neće imati za režije'', izjavio je Plenković.

Zatim se ponovno osvrnuo na oporbu i događanja od sinoć i biranja ravnatelja HRT-a. ''Mi smo imali sada, kao što ste mogli primijetiti iz domene Ministratsva kulture i medija, Zakon o elektroničkim medijima i Zakon o autorskom pravu. Isući korak su drugi zakoni, a jedan od njih je i Zakon o HRT-u. Ja bih to odvojio od jasnog pokušaja političke opstrukcije. Ovdje oporba napada kandidata kao da imaju neki mehanizam koji bi bio suprotan zakonu. Kada malo dulje sagledate situaciju, nije to stvar tehničkog karaktera. Ovdje su očite naznake da oni naprave neke daljnje korake, tipa događanja naroda. Ovo je nalik na to. Mi idemo na izbore svake četiri godine, ja sam često protiv izvanrednih situacija, nepoštivanja zakona, da imamo nekakve pritiske koji su više nalik političkoj agresiji, nego dijalogu. Vidjeli smo to jučer, od krajnje desnih do krajnje lijevih, tamo su nešto pjevušili, čitali s mobitela, za mene to nije demokracija. Mi ćemo se držati procedure i zakona, predložit ćemo, imamo većinu koja je stabilna, ja ne mogu oporbi pomoći ako su izgubili na izborima. Ne znam što je toliko dramatično s ovim kandidatom da mu ne vjeruju. Pratit ćemo sa zanimanjem'', komentirao je.

Na pitanje može li i hoće li HDZ promijeniti način na koji se bira ravnatelj HRT-a, odgovorio je: ''Ne vidim zašto nama ne bi bio interes uvijek neki bolji model koji može dovesti do boljeg funkcioniranja javnog servisa. Nemamo s tim nikakav problem niti bilo tko razuman koji gleda televiziju i da se tamo samo govori dobro o HDZ-u. mOram priznati da nisam to primijetio sve ove godine. Dapače, mislim da su glavne političke emisije ne da su balansirane, nego često i protiv HDZ-a. Malo mi je to pristrano, obojano, nategnuto, u krajnjoj liniji netočno. Ali dobro, svatko ima svoj stil'', zaključio je Plenković.