Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja provela je istraživanje tržišta distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2016. 

Istraživanje je provedeno na uzorku od ukupno 51 poduzetnika, koji po ostvarenim prihodima predstavljaju najznačajnije poduzetnike koji djeluju na mjerodavnom tržištu trgovine na malo mješovitom robom. 

Pročitajte više:

>> Konzumov tržišni udio prepolovljen: njemački giganti postaju lideri

Istraživanjem nisu obuhvaćeni trgovci koji tu djelatnost obavljaju temeljem Zakona o obrtu. Također, istraživanjem nisu obuhvaćene prodajna mjesta čija primarna djelatnost nije prodaja prehrambenih proizvoda, primjerice, benzinske postaje ili drogerije te prodajna mjesta koja su specijalizirana za prodaju pojedine grupe prehrambenih proizvoda (pekarnice, mesnice itd.).

Poduzetnici obuhvaćeni istraživanjem u 2016. godini ostvarili su prihod od 33,9 milijardi kuna što znači da je tržište trgovine na malo obilježio slabije izražen trend rasta u odnosu na godinu ranije. Rast prihoda imao je 31 poduzetnik, dok ih je 19 zabilježilo pad. 

Djelatnost trgovine na malo u 2016.  je obilježilo tek jedno manje preuzimanje izravnog konkurenta na tržištu, kojim je Lonia iz Kutine preuzela dodatnih 20 prodajnih mjesta Dinove-Dione, a najveća dinamika na tržištu se očitovala u preuzimanjima na regionalnim razinama i to uglavnom manjih lokalnih trgovaca. Tako su Istarski supermarketi iz Poreča u 2016. od drugih trgovaca preuzeli 28 prodajnih mjesta, Trgostil iz Donje Stubice preuzeo je osam prodajnih mjesta od Zaprešićanke i jednu od Dinove-Dione, Prehrana Trgovina je uzela u najam jednu trgovinu, Puljanka je zakupila tri samoposluge u Istarskoj županiji, Mlin i pekare iz Siska su preuzele pet prodajnih mjesta Papuka iz Našica i 13 od drugih manjih lokalnih trgovaca, dok je NTL d.o.o. preuzeo 16 prodajnih mjesta (većinom od fizičkih osoba, i manjih trgovaca na malo-pravnih osoba) itd.   

Upravo zbog tih promjena neki su lokalni i regionalni trgovci imali rast prihoda zamjetno veći nego što su to zabilježili najveći trgovci iz „Top 10 trgovaca“. Time je nastavljen pozitivan trend iz prethodnog razdoblja, jer manji trgovci pokazuju „žilavost“ te uspijevaju bilježiti rast u konkurentskom okružju. 

To proizlazi iz pokazatelja trenda koncentriranosti tržišta. U 2016. godini je prvi puta nakon sedam godina zabilježen blagi pad pokazatelja koncentriranosti tržišta temeljem ostvarenih tržišnih udjela prvih deset trgovaca na malo. Tako CR10 iznosi 82,1 u usporedbi s 82,4 u prethodnoj godini. Također, taj trend pada proizlazi i u slučaju pokazatelja koncentriranosti prvih pet trgovaca na malo, budući da je CR5 iznosio 65,1, u odnosu na 65,3 u 2015. godini.  

Konkretno, prvih pet poduzetnika drži nešto manje od dvije trećine, a prvih deset poduzetnika nešto više od četiri petine ukupnog tržišta. 

Pokazatelji o usporavanju rasta prihoda od maloprodaje ostvareni u 2016., uzimajući istovremeno u obzir određeni rast parametara poput broja prodajnih mjesta i broja prodajnih kvadrata, ukazuju na jačanje tržišnog natjecanja te posredno na pad cijena u maloprodaji za krajnje potrošače. 

Prvih deset trgovaca na malo (Konzum, Lidl, Plodine, Kaufland, Tommy, Spar, Billa, Studenac, KTC, NTL) u 2016. je imalo zbirni prihod od 27,85 milijardi kuna što u odnosu na 2015. nominalno predstavlja rast od 584 milijuna kuna odnosno 2,1 posto. 

Poredak najvećih trgovaca je u 2016. godini je isti kao godinu ranije. Međutim, s obzirom na rezultate poslovanja, došlo je do promjena u visini tržišnih udjela pa su, primjerice, Konzum i Plodine neznatno smanjile tržišni udio, dok su ih poduzetnici poput NTL-a, Lidla i Kauflanda povećali. 

Kao i godinu ranije, najveći su prihodi iz maloprodaje u 2016. godini ostvareni u Gradu Zagrebu, ukupno 19 posto. Visoke udjele u maloprodaji imaju još Splitsko-dalmatinska (13,2 posto) Primorsko-goranska (9,1 posto), Istarska (7 posto), Zagrebačka (6,4 posto), Zadarska (6,2 posto) i Osječko-baranjska županija (5,1 posto). 

Drugim riječima, u Gradu Zagrebu i navedenih šest županija ostvareno je dvije trećine od ukupnog prihoda u maloprodaji u Hrvatskoj u 2016., dok je u preostalih 14 županija ostvarena tek jedna trećina ukupnog prometa. 

U Gradu Zagrebu, najvažnijem maloprodajnom tržištu u Hrvatskoj, ukupno ostvareni prihod kretao se na razini od 6,4 milijardi kuna.  

Nakon Zagreba, gradovi Rijeka, Split i Osijek su tri najznačajnija tržišta za maloprodaju u Hrvatskoj. Zajedničko obilježje u sva tri grada je da su tržišni lideri Plodine, Tommy i Konzum, zadržali svoje pozicije, ali s nešto manjim tržišnim udjelom nego što su ga imali u 2015. godini, dok je najveće pomake na listi najznačajnijih trgovaca imao Lidl. 

Poduzetnici u uzorku su u odnosu na godinu ranije povećali broj maloprodajnih mjesta za dva posto (72 prodajna mjesta više). Najviše je bilo novih malih prodavaonica (51), 16 supermarketa i četiri hipermarketa.  Izrazito dominira kupovina u prodajnim mjestima velikog formata u kojima je ostvareno 70 posto ukupnog prihoda. Tako je prodajom u supermarketima ostvareno 47 posto, a u  hipermarketima 23 posto od ukupne prodaje. Uz manje oscilacije, riječ je o nastavku višegodišnjeg trenda.

Prihodi su rasli u sva četiri tipa prodajnog mjesta, a najviše – pet posto - u malim prodvaonicama do 100 četvornih metara bez upotrebe potrošačkih košarica, kojih je i najviše u ukupnom broju prodajnih mjesta.  Supermarketi bilježe rast od tri posto, a hipermarketi dva posto u odnosu na prethodnu godinu. 

Za razliku od 2015. godine u kojoj su najviše rasli prihodi hipermarketa, uočljiv je trend porasta prometa u prodavaonicama "u susjedstvu" koje su prvi izbor potrošača. U tom svijetlu treba cijeniti i podatak da neto prodajna površina u 2016. godini bilježi trend rasta upravo u malim prodavaonicama i supermarketima, dok je pad zabilježen u samoposlugama i, nešto blaže, u hipermarketima.