Od 7.743 uzorka vode iz 1.128 javnih bazena diljem Hrvatske njih 18 posto pokazalo se neispravnim, odnosno sadržavalo je neku bakteriju ili nusprodukt dezinfekcije bazenske vode. Najučestalija bakterija je Pseudomonas aeruginosa, a analizom su utvrđeni i E. coli, zlatni stafilokok, Legionella pneumophila.

• Predsjednica Grabar-Kitarović otvorila bazen u Velikoj Gorici, a blagoslovio ga i svećenik

Nehigijensko kupanje

Najčešća neispravnost bazenske vode otkriva, međutim, povišenu koncentraciju trihalometana, koji nastaju u “kombinaciji” s drugim organskim tvarima u vodi. Trihalometani najčešći su nusprodukt dezinfekcije javnih bazena u Hrvatskoj, a mogu se progutati, ući putem kože, udisati.

Njihova povišena koncentracija, pronađena u 10 posto uzoraka analizirane bazenske vode, pokazuje, među ostalim, da se ta voda previše klorira. Iz izvještaja ove kontrole, koji je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, vidi se da je povišena koncentracija trihalometana češća i viša na vanjskim bazenima nego onima unutarnjima kao i u bazenima koji su punjeni morem gdje je ta koncentracija tri puta veća nego u bazenima punjenima slatkom vodom.

Bazenske se vode mogu onečistiti tijekom rada bazena; pokazalo se da su kupači glavni izvor organske tvari koja je potrebna za stvaranje nusprodukata dezinfekcije. Ako je broj kupača velik, a voda se ne mijenja, već samo dodatno klorira, neminovno nastaju trihalometani i ostali nusprodukti dezinfekcije. Mikrobiološka ispravnost bazenskih voda se ne smije dovoditi u pitanje, ali je potrebno provoditi mjere dezinfekcije na takav način da stvaranje nusprodukata dezinfekcije bude minimalno.

Dobiveni rezultati upućuju na propuste u pripremi bazenske vode i/ili na nepridržavanje higijenskih mjera među kupačima pa se edukacija odgovornih osoba na bazenskim kupalištima, kao i samih kupača, nameće kao prioritet u predstojećem razdoblju, stoji u izvještaju.

Osim tih nusprodukata dezinfekcije klorom, u hrvatskim bazenima najučestalija bakterija jest Pseudomonas aeruginosa pronađena u 4,6 posto analiziranih uzoraka. Gotovo je jednaka učestalost te bakterije u “običnim” bazenima te onima s morskom vodom, a riječ je o bakteriji koja može biti posebno pogubna za zdravlje ljudi koji imaju oslabljen imunitet. MSD priručnik dijagnostike i terapije navodi tu bakteriju kao drugi najčešći uzročnik bolničkih infekcija u jedinicama intenzivne skrbi te iznimno otpornu na antibiotike, piše Večernji list.

Nadalje, učestala je povišena koncentracija heterotrofnih bakterija koje su prirodno prisutne u vodi, no čiji broj, odnosno rast pokazuje učinkovitost dezinfekcije, tj. kvalitete neke vode.

E. coli u morskim bazenima Bakterija Escherichia coli pak izolirana je u dvostruko više uzoraka bazena s morskom vodom nego u onima punjenima slatkom vodom. Riječ je o bakteriji koja je čest uzrok infekcija mokraćnog trakta te može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme premda se prirodno nalazi u probavnom traktu.

Upravo je Escherichia coli često parametar ocjenjivanja čistoće i higijene u nizu slučajeva pa se tako provjeravaju na njezinu prisutnost primjerice šoping-kolica, rukohvati u javnom prijevozu i slično. U bazenima sa slatkom vodom, konkretno u 1,9 posto analiza, pronađena je i bakterija koja uzrokuje legionarsku bolest, nalik gripi te s oblikom u kojem se razvija i upala pluća.

Prema podacima izvještaja, u bazenima s morskom vodom ova bakterija nije pronađena. No, u tim je bazenima, u njih šest konkretno, izoliran takozvani zlatni stafilokok, bakterija vrlo otporna na antibiotike koja može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, posebice u ljudi koji su operirani, imaju neku težu bolest i sl. – Da bismo imali zdravstveno ispravnu vodu u bazenima, potrebno je dalje unapređivati i zakonodavni okvir i praksu.

Donošenje Pravilnika kojim se regulira kvaliteta bazenskih voda u RH nedvojbeno je pridonijelo poboljšanju uvjeta na bazenskim kupalištima i omogućilo uvid u kvalitetu bazenskih voda. Činjenica, međutim, da je 2017. godine bilo 18% zdravstveno neispravnih uzoraka bazenskih voda u Hrvatskoj upućuje na to da su potrebna i daljnja poboljšanja, stoji u izvještaju o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda u nas.

Usto, objašnjeno je da su ovisno o tipu bazena uzorke uzimali jedanput ili dva puta mjesečno, a najviše kontroliranih bazena bilo je na području Istarske i Primorsko goranske županije.