Točan uzrok smrti mladog vatrogasca Ivana Galekovića još nije utvrđen, ali očevidom su utvrđene sve okolnosti u kojima se tragedija dogodila. 

Vatra je izbila na balkonu stana na kojem su vlasnici ostavili neku lako zapaljivu tekućinu i otišli na godišnji odmor. Prema mišljenju vještaka iz forenzičkog centra Ivan Vučetić, došlo je do kemijske reakcije tih tekućina koja je rezultirala požarom.

VEZANE VIJESTI

• U gašenju požara poginuo mladi vatrogasac: 'Bog sebi uzima najbolje. S nekog boljeg mjesta pazi na nas!'
• Emotivni oproštaj od prijatelja vatrogasca: 'Bio si najnevinije i najdraže biće. Nek' te čuvaju anđeli'
• Nevjerica i tuga u Mraclinu: 'Ivan je bio dečko kakav se može poželjeti. Pitamo dragoga Boga - zašto?'

Galeković je poginuo kada je sam požar već bio ugašen, a u gašenju je navodno potrošio tri boce s kisikom pa je skinuo masku i po svemu sudeći udahnuo neki otrovni dim ili plin, od čega mu je pozlilo tako da je samo stigao zazvati upomoć i odmah se srušio. Preminuo je u bolnici, a obdukcija će pokazati o kakvom se točno uzroku smrti radi.

Smrt mladog vatrogasca u potpunom je šoku ostavila njegove kolege iz Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica koji su ovih dana  primili psihološku pomoć, a na ispomoći su im kolege iz Zagreba. Pogreb Ivana Galekovića je u utorak, a Velika Gorica je tim povodom proglasila Dan žalosti. 

Goran Franković, predsjednik Udruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske, izrazio je sućut Ivanovoj obitelji i pripadnicima JVP Velika Gorica.

Kazao je kako su već imali situacija da su vatrogasci stradali od različitih posljedica nakon gašenja požara. Franković je opisao s kojim se opasnostima i rizicima susreću kad dođu na intervenciju: "Moramo ući u prostor koji ne poznajemo, očekujemo ljudsko biće za koje ne znamo u kakvom je stanju, u tim stanovima budu i životinje, tu su i različite opasnosti na koje nailazimo poput plinskih instalacija, sprejeva...Ništa ne možete prepostaviti. Ulazite s najvećom opreznošću u požar koji ima prosječnu temperaturu od 800 stupnjeva, to je veliki rizik", kazao je Franković gostujući u RTL Direktu.

Franković naglašava kako se nakon takvih stresnih situacija nerijetko javljaju posljedice.

''Od toplinskog udara do dehidracije.. Moramo to pruhvatiti, to je rizičan posao."

Vatrogasac na prosječnoj intervenciji nosi opremu koja teži od 25 do 30 kilograma. Tu se nalazi zaštitna oprema koju vatrogasac mora nositi. Voditelj intervencije odlučuje kada je smije skinuti. Da bi vatrogasac mogao sigurno ući u nesiguran prostor mora sa sobom imati i dodatnu opremu za zaštitu dišnih organa, opremu za gašenje vatre, uže, razvalni alat...

"Mi u svom školovanju znamo koja nas opasnost očekuje, kao i naše obitelji. Često kad idemo na neku intervenciju, razmišljamo da idemo zadnji put."

Vatrogascu boca za kisik može trajati oko 15 do 25 minuta, ovisno o njegovoj spretnosti i brzini. U njoj se nalazi stlačeni zrak. Kada ga potroši, vatrogasac mora izaći iz objekta i zamijeniti bocu.

Upitan je li zadovoljan opremom koju imaju hrvatski vatrogasci, Franković kaže: "Mi sa sigurnoću nikada ne smijemo biti zadovoljni. Navalna grupa, javne postrojbe, koje obavljaju najveći dio posla moraju imati najbolju opremu. Radimo na tome da se operativni vatrogasci na svim razinama opreme s identičnom opremom."

Što se tiče plaća, Franković kaže da je minimalni vatrogasni standard zagarantiran kolektivnim ugovorom državnih službenika i namještenika, no ističe da se jedinice lokalne i područne samouprave moraju potruditi da izjednače te plaće.

Franković je građanima, koji napuštaju dom radi godišnjih odmora, dao savjet što ne smiju ostavljati blizu izvora topline.

"Ne smiju ostavljati boce pod visokim tlakom - plinske boce, sprejeve, dezodorane ili bilo kakvo sredstvo za čišćenje, u blizini nikako ne ostavljati tekstil. Balkoni bi trebali biti prazni, električna energija isključena. Važno je poštivati zaštitu od požara na svim razinama. Ništa ne odlagati na evakuacijske puteve u zgradama, što se u praksi jako slabo poštuje."

-U ovom Velikogoričkom slučaju do vatre je došlo uslijed zapaljenja nekih tekućina koje su bile ostavljene an terasi, o čemu tu može biti riječ?

-Što dakle ljudi nikako sad u ovo doba godišnjih odmora ne bi trebali u stanu ostavljati izloženo suncu ili nekom izvoru topline?

-Može li se u ovom tragičnom slučaju utvrditi i prekršajna ili kazenna krivnja odgovornost vlasnika stana?

-Svaki put kad se na obali rasplamsa neki veliki požar onda su kritike kako nam je vatrogatsvo loše opremljeno, loše organizirano, kako nemamo preventivu, s druge strane rijetko kad bilježimo da je takav požar nekome progutao kuću ili da je bilo ljudskih žrtava a istodobno gledamo ove vatrene stihije po Portugalu i Grčkoj tu ima i stradalih i golemih opožarenih površina, koja je prava slika o nama ?