Sirene i rotacijska svjetla na vozilima hrvatskih vatrogasaca danas će biti upaljene za smrtno stradalog vatrogasca Ivana Galekovića, koji je 24. vatrogasac poginuo u posljednjih 12 godina u Hrvatskoj.

Nesretni 24-godišnji Galeković, pripadnik Javne vatrogasne postrojbe iz Velike Gorice, poginuo je 20. srpnja nakon što se na nj srušilo krovište kuće, a jedan je njegov kolega hospitaliziran.

Smrt vatrogasca tijekom vatrogasne intervencije ima osobito snažan stresan utjecaj na vatrogasce, kao i nesreće s velikim brojem ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba, nesreće u kojima su ozlijeđena ili smrtno stradala djeca te životno ugrožavajuće situacije, ističe se stručnoj periodici na temelju istraživanja 240 profesionalnih vatrogasaca zaposlenih u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba.

Crna statistika

Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, od 2007. do 2017. s izuzetkom 2013. za koju Zajednica nema podatke, u Hrvatskoj je smrtno stradalo 23 vatrogasca, što je prosjek od 2,5 gubitka života vatrogasaca godišnje.

Prema drugim izvorima, protekle godine nije bilo smrtno stradalih vatrogasaca.

Ipak, većinu godina nije bilo smrtnih stradanja vatrogasaca, ali je godina 2007., kad se dogodila tragedija u NP Kornati, odnijela živote 14 vatrogasaca.

Za osam godina (za 2011. i 2013. nemaju podatke) ozlijeđeno je 197 vatrogasaca, od čega najviše 2007., 101 njih. Prosječno godišnje na gašenju se ozlijedi 25 vatrogasaca.

Za devet godina od 2007. do 2017. smrtno je u požarima stradalo 329 građana, najviše 2007., 54 njih, dok je ozlijeđeno 1018 osoba, najviše 128, 2007., a prosječno godišnje 113 građana.

Stručna literatura ističe kako posao vatrogasaca spada u najstresnija zanimanja, te da se zbog izloženosti intenzivnom stresu kroz duže vremensko razdoblje mogu javiti različite psihičke poteškoće i razviti posttraumatski stresni poremećaj.

Stres doživljen tijekom vatrogasne intervencije prisutan je i nakon što je okončana vatrogasna intervencija te nakon što je radno vrijeme vatrogasca završeno.

Kao posljedica izloženosti vatrogasaca visoko stresnim događajima mogu se javiti različiti oblici psihičkih teškoća kao što su depresija, anksioznost, zlouporaba sredstava ovisnosti, posttraumatski stresni poremećaj, koji mogu, nažalost, dovesti i do pojave suicida.

Stoga literatura zagovara da se u sustavu vatrogastva u Hrvatskoj ustroji sustav pružanja psihološke pomoći vatrogascima koji bi bio u mogućnosti pružiti adekvatnu psihološku skrb unutar 72 sata od nastanka visoko stresnog ili potencijalnog traumatskog događaja.