Bjeloglavi sup je jedina vrsta strvinara koja obitava u Hrvatskoj, gdje se gnijezdi još samo na otocima Cresu, Plavniku, Krku i Prviću, a 'kvarnerska populacija' bjeloglavih supova jedinstvena je u svijetu jer supovi svijaju svoja gnijezda na liticama neposredno nad morem, a to je ujedno i jedna od opasnosti kojima su izloženi jer se često dogodi da stradaju pri padu s litica u more.

• Znate li po čemu je poznat Cres? U mjestu Beli žive bjeloglavi supovi koji su ovaj otok odabrali za svoj dom

Stoga je bjeloglavi sup ugrožena i strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj, a edukacija građanki i građana o vrijednosti ovih predivnih ptica ključna je za njihov opstanak. U Hrvatskoj, koja spada među rijetke europske zemlje gdje ove nevjerojatne ptice još uvijek žive, brojimo tek stotinjak parova iako ih je još prije nekoliko godina bila 140.

Bjeloglavi supovi (Javna ustanova Priroda)

Od četiri europska strvinara, na području Hrvatske nekad su se gnijezdila tri: bjeloglavi sup, sup starješina i crkavica. Sup starješina posljednji je put bio zabilježen početkom 20. stoljeća, no prije nekoliko mjeseci dokumentirano je njegovo pojavljivanje u Hrvatskoj nakon više od 70 godina, o čemu je u lipnju pisao Novi list. U ornitološki rezervat Kuntrep na Krku doletio je sup Starješina imenom Riga, jedan od tri supa prošle godine puštena u prirodu u Bugarskoj, u kojoj se radi na reintrodukciji te vrste.
Rigu je tada fotografijama ovjekovječio Tomislav Bandera Anić, voditelj Centra za posjetitelje s oporavilištem za bjeloglave supove u Belom na Cresu, kojim upravlja Javna ustanova (JU) Priroda.

S obzirom na to da se prva subota u rujnu obilježava kao Međunarodni dan strvinara, a bjeloglavi supovi su ptice koje spadaju među najveće strvinare na svijetu, posjetitelji tijekom ovoga vikenda mogu posjetiti Centar Beli, smješten u zgradi nekadašnje područne škole bez plaćanja ulaznica. Očekuje ih zanimljiv edukativni program, a upravo je edukacija građanki i građana o vrijednosti bjeloglavih supova ključna za njihov opstanak.

Ove godine Javna ustanova Priroda, Zoološki vrt grada Zagreba i Udruga BIOM uz podršku Grada Rijeke i Turističe zajednice Grada Cresa u Centru za posjetitelje i oporavilištu za bjeloglave supove u Belom, na riječkom Korzu i u zagrebačkom Zoološkom vrtu obilježavaju dan prigodnim programom.

Bjeloglavi supovi (Javna ustanova Priroda)

No tko su uopće supovi i zašto su toliko važni? Ove impresivne ptice su takozvani prirodni čistači okoliša i imaju jedinstvenu ulogu u ekološkom sustavu. Naime, supovi su dugovječni, u zatočeništvu mogu živjeti do 40 godina, a u prirodi kraće. Hrane se isključivo strvinama velikih i srednjih sisavaca i nikada ne jedu živi plijen zbog čega u ekosustavu imaju ulogu 'higijeničarske službe' jer na taj način sprječavaju potencijalno širenje zaraza.

Bjeloglavi sup je jedna je najvećih ptičjih vrsta u svijetu, a najveća u Hrvatskoj s rasponom krila od 240 do 280 centimetara, visinom do 110 centimetara i masom odrasle jedinke koja se može kretati do sedam  do 12 kilograma.

Početkom 20. stoljeća bjeloglavi supovi su bili rašireni gotovo na cijelom području Hrvatske – od Učke, Primorja, kvarnerskih otoka i Velebita do kanjona nekih dalmatinskih rijeka, otoka Brača, Biokova i dijela Dubrovačkog primorja. Danas se, kao što smo već upozorili, gnijezde još samo na kvarnerskim otocima Cresu, Krku, Prviću i Plavniku.

Kvarnerska populacija danas broji oko sto parova. Supovi se na kvarnerskim otocima najčešće hrane strvinama ovaca koje slobodno pasu otočnim kamenjarskim pašnjacima. Iako bjeloglavi supovi žive i u drugim državama svijeta, u Europi primjerice u Španjolskoj, Francuskoj Italiji, Srbiji, Grčkoj, Bugarskoj, kvarnerska populacija jedinstvena je u svijetu jer se ptice ovdje gnijezde na liticama neposredno iznad mora, a u drugim zemljama pretežno u planinskim područjima.

Bjeloglavi supovi (Javna ustanova Priroda)

Mladi supovi se nakon prvih letova kratko zadržavaju na Kvarneru. Odlaze na 'lutanja' po Europi, čak i Africi, a oko svoje četvrte ili pete godine, kad postanu spolno zreli, ponovno se vraćaju na kvarnerske litice kako bi našli stalnog partnera i savili gnijezdo. Supovi svoje gnijezdo promjera od 60 centimetara do jednog metra svijaju na kamenim policama. Grade ga oba roditelja, a ženka u razdoblju od prosinca do siječnja snese samo jedno jaje promjera oko 10 centimetara o kojem se zajednički brinu. Supovi su, kao i neke druge vrste ptica, doživotno vezani uz svojeg bračnog partnera.

Promatrati let bjeloglavih supova na Kvarneru poseban je doživljaj, ističu u Centru, a jako to dobro znaju i svi oni koji su imali priliku vidjeti ove magične ptice. Supovi najčešće lete u skupinama, gotovo ne mašući krilima i satima pretražuju teren u potrazi za hranom što je vrlo atraktivno ne samo za promatrače ptica, već i za sve posjetitelje otoka. Vrlo lagano prelaze velike udaljenosti, a njihova pojava u zraku ili na nekoj od otočnih litica ne ostavlja nikoga ravnodušnim.

Međutim, suočeni su s mnogim prijetnjama, od nedostatka hrane jer ovčarstva i stočarstva na otocima sve je manje, do stradavanja tijekom života (elektrokucija, kolizije s vjetroelektranama, konzumacija zatrovanih meka), pa je stoga za opstanak populacije važno očuvati svaku jedinku.

Naime, trovanjem vukova, čagljeva, lisica i ostalih predatora putem zatrovanih meka, ugroženi su i supovi o čemu su u nekoliko navrata izvještavali i mediji. Posebno težak slučaj nenamjernog trovanja supova u Hrvatskoj dogodio se prije 15 godina na otoku Rabu kad je putem meke zatrovane karbofuranom, namijenjene čaglju, stradao čak 21 bjeloglavi sup.

Bjeloglavi supovi (Javna ustanova Priroda)

Supovi znaju stradati i dok su mladi kada nevješto okončaju prve letove iz gnijezda ili kada ispadnu iz njih nakon čega ih podno litica i u moru nerijetko pronalazi i spašava lokalno stanovništvo. Nakon dobivanja informacije o ozlijeđenom supu, u njegovo se spašavanje uključuje Javna ustanova Priroda, koja ga smješta u Oporavilište za bjeloglave supove u Belom gdje mu se pruža sveobuhvatnu skrb kako bi se uspješno vratio u prirodu. Kao što je to primjerice bilo u slučaju Birbiraja, Drage, Karla i Popaja koji su vraćeno u prirodu potkraj svibnja ove godine, a ljetos je spašeno još osam supova.

Supovi su karizmatične ptice, a postali su dio narodnih priča i legendi, preuzimajući važnu ekološku i kulturološku ulogu na otočnom prostoru i predstavljaju simbom Kvarnera, a posebno Cresa. 

U Centru na tom otoku trenutačno se nalazi 11 bjeloglavih supova, a Marina Medarić, zamjenica župana Primorsko-goranske županije, istaknula je da ''Županija, uz Javnu ustanovu Priroda, od samog početka projekta ulaže u Centar i osigurava sredstva potrebna za skrb o supovima u Oporavilištu'': ''Centar, već drugu godinu za redom, prihodima od ulaza i donacija pokriva troškove plaća dvaju zaposlenika, a ponosni smo da ove godine bilježimo i porast broja posjetitelja. Do kraja kolovoza Beli je posjetilo 7.700 ljudi“.

Bjeloglavi supovi (Javna ustanova Priroda)

''Opstanak bjeloglavih supova za nas je od neprocjenjive važnosti. U brizi o njima svi mi otočani smo jednoglasni. Posebno se trudimo naše najmlađe, djecu s otoka, Primorsko-goranske županije, ali i Hrvatske, uključiti u edukaciju o ovim nevjerojatnim pticama te brigu oko njihova opstanka“, kazao je Josip Pope, vijećnik Gradskog vijeća Grada Cresa i ravnatelj Osnovne škole Frane Petrića iz Cresa.

S obzirom na to da u prirodi ima sve manje hrane za bjeloglave supove, na tom otoku za njih postoji posebno hranilište, a od velike pomoći Centru bit će vozilo za koje je Zagrebačka pivovara prikupila sredstva kampanjom Ožujskog piva Zaštićene zakonom. ''Vozilo će omogućiti lakše prikupljanje i dostavu hrane, a koristit će ga i za transport hrane bjeloglavim supovima u Oporavilištu te za prijevoz ozlijeđenih supova“, istaknula je Irena Jurić, ravnateljica Javne ustanove Priroda.

Iako su supovi ugrožena i zaštićena vrsta već desetljećima velik dio posla na zaštiti i održavanju populacije bjeloglavih supova obavljaju upravo udruge, a jedna od njih bila je bivši istraživačko-edukacijski centar za zaštitu prirode 'Eko-centar Caput Insulae Beli'. Prethodno je djelovao na lokaciji današnjeg Centra za posjetitelje Beli, a vodio ga je ornitolog dr. sc. Goran Sušić, koji cresku koloniju bjeloglavih supova intenzivno proučava od 1981. godine.

Bjeloglavi supovi (Javna ustanova Priroda)

Upravo su zahvaljujući radu Eko-centra supovi postali svjetski poznat creski brend, a po odlasku s tog otoka Sušić je s kolegama i kolegicama te brojnim volonterima i volonterkama nastavio skrbiti s udrugom Grifon za bjeloglave supove i ovo je trideseta godina otkako Sušić sa svojim timom prstenuje bjeloglave supove na Kvarneru.

Do sada su spasili preko 160 supova, od čega je njih 138 uspješno vraćeno u prirodu, te su obilježili više od 1.000 bjeloglavih supova što su brojke zbog kojih su najuspješniji takav tim na svijetu. Prstenovi služe da bi se moglo pratiti kamo se sup uputio u potrazi za hranom i kuda se kreće, a prikupljeni podaci služe za slaganje znanstvene slike o ovim imepresivnim pticama te educiranju o njihovoj važnosti i ulozi u prirodi.

Želja i plan Sušićeva tima je da uspostava takozvane mrežu sigurnih zona u kojima bi bila hranilišta za supove na putu tijekom migracije između Alpa i Grčke, a za sve to potreban je novac, koji bi trebala izdvojiti i država s obzirom na to su bjeloglavi supovi hrvatsko prirodno blago. Samo proglašenje neke vrste ugroženom i zaštićenom uz nedovoljna sredstva jednostavno, nije dovoljno, višekratno su upozoravali stručnjaci, Od pomoći bi pritom bio i dovršetak te provedba Akcijskog plana za spas bjeloglavih supova.

Valjda će ga dočekati i slobodno letjeti daleko od papira diljem nebeskog plavetnila što više veličanstvenih bjeloglavih vladara neba.