Plan turskog predsjednika je s graničnog područja potjerati Kurde, napraviti sigurnosnu zonu pa ondje zbrinuti dva milijuna migranata. A ne dobije li za to financijsku potporu međunarodne zajednice, prijeti da će otvoriti turske granice i pustiti ih u Europu.

Na istom je tragu njemački ministar unutarnjih poslova koji je nekidan izjavio da Turskoj treba pomoći, inače Europu čeka gori val migranata nego onaj 2015. a velik broj njih već sada ide preko Hrvatske.

Samo ove godine 18.000 migranata ilegalno je ušlo u našu zemlju. A kako bi izbjegli policiju stalno idu drugim putevima. Pa ih sada gotovo svaki dan viđaju uz Kupu u Zagrebačkoj županiji, svega 50 kilometara od glavnog grada.

Krijumčarenje cvjeta

Krijumčari migrante najčešće iskrcaju u šumi, kažu im da je u blizini granica, hrvatska, slovenska, možda čak talijanska, i da imaju još nekoliko minuta hoda, a onda migranti dođu na čistini i shvate da nemaju pojma gdje su.

Točno to dogodilo se prošlog tjedna u Donjem Sredičku, mjestu nadomak Kupe, dobrih 30 kilometara sjeverno od granice s BiH, odakle migranti stižu. Tamo je iz obližnje šume dovedena skupian od 30-ak migranata. Našli su ih lovci te ih posjeli ispred lokalnog DVD-a, a onda pozvali policiju. 

Što se to događalo u Donjem Sredičku

Dobiti nekoga od mještana da stane i o tome progovori pred kamerom bilo je gotovo nemoguće - ili ništa ne znaju, ili ne žele govoriti. Svi osim Darka iz mjesta Hotnja, koji nam je ispričao događaj od prekjučer.

"Prije ulaska u Hotnju bilo ih je stotinjak. Ne dva, ne deset, nego stotinjak. Doduše, ja ih nisam vidio, ali policija ih je vozila u nekoliko navrata, što policijskim, što civilnim komibijima nekakvih", kaže Darko Popovčić te potvrđuje to teorije da je otvorena nova migrantska ruta, nakon što je policija pojačala nadzor na području Karlovačke županije od granice sa BiH prema Sloveniji, zbog čega u posljednje vrijeme
migranti idu na sjever prema mjestima kao što su Desno Sredičko, Pokupsko, Hotnja ili Strezujevo.

No, ministar unutarnjih poslova sa sastanka s europskim kolegama u Luksemburgu samo za Direkt tvrdi kako to nije nova ruta.

"To su pojedinačni slučajevi ljudi koji pokušavaju izbjeći granične kontrole na granici s BiH od strane hrvatske policije. Međutim, policija je postavljena i u drugoj i u trećoj liniji, tako da je uspješnost našeg hvatanja ilegalnih migranata na najvišoj razini u Europi", kazao je ministar Davor Božinović. 

Mahom ulaze u Hrvatsku

Policijske patrole vidjeli smo i sami, kao što smo čuli i priče o prljavim metodama krijumčara. Dokle ide beskrupuloznost krijumčara prema migrantima govori to što su na mostu preko rijeke Kupe, blizu Pokupskog, ostavili jednu skupinu od 20-ak migranata, i tu stavili tablu prije mosta s natpisom Slovenija, iako je Slovenija jako daleko odavde.

No, daleko je i granica s BiH, gdje migranti mahom ulaze u Hrvatsku.

"Ima 50 i nešto kilometara do dođu ovdje. Ne možeš ti doći da te nitko ne primijeti. Ajde, može nas petorica, ali ne može nas 10, 20 ili 100. Kako dođu tu, to je neposredna blizina grada Velike Gorice, odnosno Zagreba", pojašnjava stanovnik Hotnje, Darko Popovčić.

I još sjevernije su tragovi prolaska njihovih skupina i dalje su vidljivi.

Ponavljanje vala iz 2015.

A sve se to događa dok Grčka ponovno postaje glavni ulaz za migrante, samo u kolovozu bilježi se najveći mjesečni broj dolazaka još od 2016., kada je dogovorom Europske unije i Turske drastično smanjen broj migranata preko istočnomediteranske rute. I baš se danas u Luksemburgu govorilo o potrebi da se taj dogovor održi.

"Podsjećam da je prije tri godine, prije nego što je taj dogovor stupio na snagu, od 13 do 14 tisuća ljudi svakodnevno prelazilo Egejsko more. Sada su se ti brojevi smanjili", kazao je Dimitris Avramopoulos, europski povjerenik za migracije.

No, mogućnost da se migrantski val iz 2015. ponovi, čak i bude brojniji, već spominje i njemački ministar unutarnjih poslova. 

"Hrvatska ima odgovor za svaku eventualnu situaciju koja se može pojaviti. Ministar Seehofer je posjetio Tursku i Grčku i kazao nešto što i mi ovdje govorimo već dvije godine, a to je da je ta takozvana Zapadnobalkanska ruta potencijalno ruta kojom može prijeći najveći broj migranata. To se pokazalo 2015. i 2016. godine", dodaje ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. 
 
Osim što je tada postojao koridor kojim se migrante samo propuštalo dalje prema Zapadu, ako se val ponovi, neki će migranti sigurno i krenuti putevima kojima već danas neki dolaze nadomak Zagreba.