HDZ još nije napravio detaljnu analizu poraza Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima. Na sastanku dan nakon poraza vrh HDZ-a u Središnjici je dao zadatak županijskim organizacijama da pošalju svoja izvješća o izborima, a predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković je svojom analizom utvrdio da je jedan od razloga poraza što danas manje ljudi živi u dijelovima Hrvatske koji su skloniji HDZ-u. 

"U nekim dijelovima Hrvatske koji su tradicionalno skloniji HDZ-u, objektivno, danas živi manje ljudi", rekao je tada  Plenković, a s njegovom tezom složila se i HDZ-ova ministrica za demografiju. "Činjenica je da je zbog nepovoljnih demografskih trendova, osobito u Slavoniji, došlo do ovakvih rezultata. Znamo da u Slavoniji HDZ ima snažnu potporu", kazala je dan nakon sastanka ministrica Vesna Bedeković. 

VEZANI ČLANCI

• U zvijezdanom trenutku i Google je podivljao za predsjednicom! Od poraza kao da je se nitko ne sjeća

• EKSKLUZIVNO! CRO Demoskop: Veliki preokret! SDP ispred HDZ-a, najpozitivniji Milanović...

Na tragu tih izjava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku o procjeni ukupnog broja stanovnika sredinom godine, pokušali smo izračunati je li pad broja stanovnika zaista veći u županijama u kojima je u drugom krugu izbora pobijedila Kolinda Grabar-Kitarović u odnosu na županije u kojima je veću potporu dobio Zoran Milanović, a uspoređivali smo podatke od prije 19 godina, za 2001. godinu i posljednje podatke za 2018. godinu. 

U 12 županija koje je dobila Grabar-Kitarović 189 tisuća manje stanovnika

U 12 županija u kojima je Kolinda Grabar-Kitarović pobijedila u 2. krugu predsjedničkih izbora 2001. godine živjelo je 2 milijuna i 52 tisuće stanovnika, dok ih je 2018. bilo 189 tisuća manje, oko 1,86 milijuna. 

Tri županije u kojima je zabilježen najveći pad broja stanovnika su Osječko-baranjska s 41.380 ljudi manje, Sisačko-moslavačka s 40.913 ljudima manje i Vukovarsko-srijemska koja je u 17 godina izgubila čak 36 tisuća ljudi. No, Grabar-Kitarović je pobijedila i u tri dalmatinske županije u kojima se broj ljudi povećao: Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj. 

Kada se pad broja ljudi u svim županijama koje je dobila Grabar-Kitarović podijeli s 12 županija tada se dobije da je prosječno u dijelu Hrvatske koja je većinom bila za HDZ-ovu kandidatkinju u 17 godina pao za 15.768 ljudi po županiji. 

Milanovićeve županije u prosjeku izgubile 2500 ljudi

Plenkovićevu tezu da u dijelu Hrvatske koji je tradicionalno za HDZ potvrđuje računica koja kaže da je u dijelu države koji je većinski bio za Zorana Milanovića prosječan pad po osvojenoj županiji bio mnogo manji - 2511 ljudi. U tih osam županija i gradu Zagrebu 2001. godine živjelo je 2,24 milijuna ljudi, dok ih je 2018. godine bilo 22.600 manje - 2,22 milijuna.    

Rast broja stanovnika zabilježen je u gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Istarskoj županiji. Broj ljudi u Zagrebu u 17 godina porastao je za 33 tisuće ljudi, a Zagrebačka i Istarska županija bilježe rast od 12 odnosno 10 tisuća.

Najveći pad broja stanovnika u Milanovićevom "dijelu Hrvatske" zabilježila je Bjelovarsko-bilogorska županija koja je u 17 godina izgubila 21 tisuću ljudi, a slijede je Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija s padom od oko 13 tisuća stanovnika.