U zadnja 24 sata u Hrvatskoj je detektirano pet novih slučajeva zaraze koronavirusom, a jedna je osoba preminula, izvijestio je u ponedjeljak Nacionalni stožer civilne zaštite.

"Danas je 70. dan od pojave novog koronavirusa u Hrvatskoj. U proteklih 24 sata imamo pet novodijagnosticiranih bolesnika, što čini ukupan broj od 2101 zaraženog", rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

Još je jedna osoba preminula, a riječ je o bolesnici u KBC-u Split rođenoj 1960. godine, koja je bolovala od kroničnih bolesti. Ukupan broj preminulih od koronavirusa sada je 80.

Troje novih zaraženih su s područja Osječko-baranjske županije, a po jedan iz Koprivničko-križevačke te Splitsko-dalmatinske županije. 

Učinjeno je 39.040 testiranja, u proteklih 24 sata 956, a pozitivnih je 5,38 posto. Na respiratoru je 15 bolesnika, a hospitaliziranih je 228, odnosno tri manje nego jučer.

Ukupan broj oporavljenih je 33 više u odnosu na jučer, a to su trenutno 1522 osobe, kazao je Beroš. 

Otvaraju se igrališta, ukidaju zabrane za vjenčanja i sprovode

"Danas je početak 2. faze popuštanja mjera. Danas će biti objavljene još četiri mjere koje se tiču vjenčanja, sprovoda, otvaranja dječjih igrališta... Što se tiče pogreba proširuje se krug osoba koje mogu nazočiti, s najuže obitelji na obitelj. Ukida se zabrana dostave cvijeća i glazbenih usluga. Prilikom sklapanja braka i životnog partnerstva krug osoba koje mogu nazočiti se širi s najuže obitelji na obitelj i svjedoke, to se sve mora održavati uz pridržavanje mjera. Zabrana održavanja svadbenih svečanosti i dalje ostaje. Mi ćemo donijeti odluku o načinu korištenja dječjih i sportskih igrališta te načinu bavljenja sportom tijekom epidemije, sve će biti u skladu s preporukama HZJZ-a. Što se tiče mjere o strogom ograničavanju zadržavanja na javnim mjestima i ulicama, ona se neće produžiti", rekao je ministar Davor Božinović.

Prelazak granice

"Naša ideja je povećati sigurnost onih koji putuju. Nemoguće je u ovom trenutku omogućiti samo ispitivanje na graničnim prijelazima. Novi testovi će promijeniti čitavu priču. Epidemiološka služba će naći pravi okvir između praktičnosti i osiguranja sigurnosti grđana", rekao je Beroš.

"Pitanje prelaska granice je vrlo kompleksno. To je ujedno i najbolji pokazatelj da je situacija epidemiološki povoljnija. Mi smo u kontaktu s ostalim članicama EU-a. Mi se ne smijemo opustiti i zanemariti činjenicu da je virus u Europi. To nije pitanje koje će se riješiti u sljedećih dan-dva. Doći ćemo do nekog rješenja koje će ovisiti o epidemiološkoj situaciji", dodao je Božinović.

Povratak djece u škole i vrtiće

Krunoslav Capak odgovorio je na pitanje oko povratka djece u vrtiće i škole, odnosno tko će po njih dolaziti ako roditelji rade, a djedovi i bake ne smiju.

''Naša namjera je bila da zaštitimo starije članove domaćinstva. Kako će se to organizirati, teško mi je reći. Napravili smo preporuke za koje očekujemo da će ljudi fleksibilno prihvatiti. Imamo čitav niz detaljnih uputa kako će se neke mjere provesti, ali ne možemo odgovoriti na svako pitanje, kao kad nas recimo pitaju kako prati ruke ako nema sapuna u školi. Imamo i resorno ministarstvo koje se mora pobrinuti za organizaciju'', objasnio je Krunoslav Capak.

Vozači kamiona

Vozači kamiona najavljuju blokade na granicama, kažu da su diskriminirani i da su izloženiji riziku od ostalih.

"Nikome situacija nije onakva kakva je nekad bila. Neke djelatnosti su više pogođene, mi o tome vodimo računa. Imamo kontakte s njihovim predstavnicima. Mogu najaviti da ćemo sutra imati sastanak sa sindikatom vozača u cestovnom prometu jer smo svjesni njihova problema. Oni su jedna od vitalnih djelatnosti od početka krize jer su omogući da opskrba ne stane. Računamo na njih. Probat ćemo naći način koji će im olakšati obavljanje posla, vodeći računa da sačuvaju svoje zdravlje i zdravlje svojih obitelji. Radimo na tome da ne dođe blokade. Svačije demokratsko pravo je da prosvjeduje, ali siguran sam da prepoznaju da u Stožeru imaju sugovornika. Cilj nam je isti", rekao je Božinović.

Drugi val epidemije

Ima li Hrvatska spremne planove za drugi val epidemije?

"Hrvatska se uspjela obraniti u prvom valu kad nije bilo ničega, osima znanja i brze reakcije da prepoznamo ugrozu i svim mjerama odgovorimo adekvatno. Kad su se pojavili prvi slučajevi, mi smo ugrozu prepoznali već u siječnju. Uspostavljene su sve epidemiološke mjere. Počeli smo se trenirati, nabavljati opremu. Danas, gotovo pet m jeseci kasnije otkad je svijet doznao za virus, neki su omalovažavali opasnost, ali mi nismo  i zato možemo biti zadovoljni. Svi kapaciteti su pripremljeni i ako se na ovaj način budemo držali mjera, onda mislim da smo spremni i da smo spremniji možda nego neki drugi dijelovi svijeta", rekla je Alemka Markotić.

Kad će početi raditi autoškole i glazbene škole?

Građane zanima kada će se otvoriti glazbene škole i kada će započeti izvannastavne aktivnosti.

"Rekli smo da će popuštanje mjera biti postupno. Mi imamo već gotovu preporuku za glazbene škole i autoškole. Moramo prvo vidjeti kakva je situacija, što se događa. Z sada je epidemiološka slika iznimno povoljna. Imamo spremne mjere za 3. fazu, ali vidjet ćemo kad će to doći na dnevni red", rekao je Krunoslav Capak.

Službena sportska natjecanja, kazao je Capak, mogla bi krenuti u 3. fazi popuštanja mjera.

"Klasifikacija sportova s bozirom na razinu kontakta postoji, negdje moramo vrlo oprezno vraćati bavljenje tim sportom i natjecanjima. Mi smo u kontaktu sa SDUS-om, oni su pripremili sljedeću fazu, sutra ćemo imati sastanak na kojemu ćemo razmotriti tu mogućnost. Pustili smo rekreativni sport na otvorenim prostorima i otvorenim igralištima. O prioritetima ne odlučuju epidemiolozi".

Bolnice ponovno primaju pacijente

Beroš je rekao da su kontaktirali ravnatelje zdravstvenih ustanova i da su dobili informaciju da je odaziv bolesnika nešto manji.

"Oočito je da se dio onih koji su tražili pretrage prošli tjedan snašao drukčije, pa nije nastupila veća gužva kakvu sam očekivao. Možda je malih problema bilo na trijažnim punktovima. To je ponedgej oduzimalo više vremena, ali u većini ustanova organizirali su se na adekvatan način. Na dijagnostičke postupke se nije značajnije čekalo", kazao je Beroš.

Propusnice za otoke

Na pitanje o propusnicama za otoke, odgovorio je Božinović: ''Otoci se tretiraju kao ostatak županija, neki ne, ovisi o procjeni lokalnih stožera. Nakon prvog vala propusnica su neke županije tražile da se otvore cijele županije, ali činjenica je da ćemo taj sustav obzirom na epidemiološku situaciju dosta promijeniti u narednom periodu''.

Nalaz inspekcije u Splitu

Ministar Beroš odgovorio je na pitanja oko nalaza inspekcije u splitskom Domu za starije, te što je sa slučajem profesora Zovaka iz KBC-a Sestre Milosrdnice te djevojčice iz Velike Gorice.

''Kada je riječ o Splitu, u nekoliko navrata smo govorili o toj temi. Inspekcije su napravile svoje, nalaz je upućen onima koji to moraju vidjeti. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu pokrenulo je istragu, stoga nek institucije rade svoj posao.

Što se tiče profesora Zovaka, ministarstvo je zatražilo očitovanje od HZJZ-a i Nastavnog zavoda, dobili smo pismeni nalaz u kojem se navodi da Zovaku nije bila određena samoizolacija te da nije zabilježen kao bliski kontakt pozitivne osobe. Činjenica je da je testiran, da je napravio kontrolne testove, nakon negativnih testova vratio se na svoj posao. Tu nema elemenata za kršenje propisa.

Što se tiče djevojčice, u nekoliko navrata sam razgovarao s profesorom Čorušićem, nalaz nije gotov, ali imamo elemente koje je potrebno iskomunicirati na nivou te zdravstvene ustanove", rekao je Beroš.

Serološki testovi

''To je tema koju često spominjemo i to je reći ću sa zanimanjem nas sve očekuje odgovor na to pitanje. Serologija je budućnost. Imamo problema jer na tržištu ne postoje dovoljno kvalitetni serološki testovi. Ako nekog testirate s testom koji nije adekvatno senzibilan i dobijete lažno pozitivna i lažno negativan rezultat.

Testiranje je jedan od elemenata u postupanju prema tim bolesnicima. Osim seroloških testova na tržištu se pojavljuju i antigenski testovi koji su značajniji i bolji jer u datom trenutku mogu reći postoji li u organizmu antigen. Vlada i Stožer rade veliki napor da dođu do relevantnih testova. Kada ih budemo imali to će biti veliki uspjeh i moći ćemo postaviti našu obrambenu priču malo drugačije", kazao je Beroš.

Serološki testovi

Na pitanje koliko seroloških testova imamo te je lipočelo s testiranjima, odgovorio je i ravnatelj HZJZ-a.

" Pitate specifično koliko je novaca potrošeno na serološke testove, brzi testovi su dobiveni da se isprobaju što se tiče zdravstvenih sustava. Privatna poduzeća i firme su kupili testove za svoje djelatnike, neki su ih i privatno kupili i kod kuće se testirali i mi znao vrijednost testova. Ispočetka je njihova pouzdanost bila vrlo niska, sada se to povećali, ali ne dovoljno da se na testove možemo osloniti.

Što se tiče seroloških testova to su laboratorijski testovi koji su pouzdaniji od brzih testova, iako za dijagnostiku ih mi ne koristimo nego PCR test jer možemo rano dobiti pouzdan rezultat. Serološki testovi koje je HZJZ kupio i koje će provesti u narednim danima su testovi koji će nam pomoći u identifikaciji onih koji su preboljeli bolest, a da ne znaju da su preboljeli bolest. Taj podatak nam je bitan. Dobili smo 100 testova na probu, a kupili 1000. Cijena 100 testova je 4,500 kuna."

Nošenje maski

Na upit zašto u Hrvatskoj nije propisano da je nošenje maski obvezno, Capak je rekao: ''Razlog tome je što mi to ne propisujemo nego smo to preporučili. Svaka ta maska, bez obzira bila kirurška ili obična, svaka maska pruža određenu zaštitu.

Platnena ili obična maska štiti od širenja aerosola i kapljica prilikom govora, kihanja i kašljanja. Preporuka je da se u zatvorenim prostorima, tako i u javnom prijevozu, koriste takve maske. Široko su dostupne, nisu skupe i mi preporučujemo njihovu upotrebu. Ukoliko se epidemiološki pokaže da imamo problem s time, možemo i strožu mjeru propisati. Nadam se da možemo jer u ovoj situaciji nikad to nije sigurno, ali da ćemo u tom slučaju moći propisati obvezu nošenja maske".