Nedavno istraživanje koje je pokazalo da odgajateljice i odgajatelji u dječjim vrtićima rade u puno težim uvjetima od nastavnika, da je velik postotak njih zaposlen na određeno vrijeme, da mnogi od njih nisu zaštićeni kolektivnim ugovorom i da u loše plaćeni.

Tome svjedoče i dvije odgajateljice u vrtiću, jedna u Zagrebu, a druga u Velikoj Gorici, koje su željele ostati anonimne, ali su za RTL.hr progovorile o nezadovoljavajućim radnim uvjetima.

Bez epidemioloških mjera

Zagrebačkoj odgajateljici ogroman problem stvara i broj djece u grupama. Ona je trenutno zadužena za jasličku grupu.

''U jasličkoj grupi sam gdje je 20 beba u prostoriji koja ne da nije po COVID kriterijima, nego po nikakvim kriterijima ne spada u normalnu situaciju. U prostoriji veličine prosječnog dnevnog boravka imam 20 beba koje vrište i plaču'', ispričala nam je odgajateljica.

Kupaonica je zasebna prostorija u koju ona može vidjeti samo preko prozora, a kaže, ako se nešto dogodi ona će biti kriva. Prostor se radio da bude estetski lijep, ali nije praktičan. Probleme s neadekvatnim prostorom i prevelikim brojem djece potvrđuju i iz Sindikata obrazovanja, medija i kulture.

U uvjetima u kojima su sobe malene, ne postoje adekvatna igrališta i vanjski prostori, u kojima broj djece premašuje standard, a ne postoje dodatni prostori u koje bi se mogla odvojiti djeca iz brojčano velikih grupa, nemoguće je govoriti o implementaciji bilo koje od epidemioloških mjera, objašnjava Iva Ivšić koja je radila na istraživanju o uvjetima rada u vrtićima.

Prevelik broj djece

Boljka sustava je što se u većini općina i gradova ne poštuje Državno pedagoški standard uveden 2008. godine u pogledu omjera broja odgojitelja i djece, veličine grupa te prostornih i materijalnih uvjeta rada.

''Najveća mana je veliki broj djece. Svi koji upisuju djecu u vrtić bi trebali biti svjesni da oni sami ne mogu uvijek pratiti svoje dijete u svakom trenutku, a kod nas je jedna odgajateljica na 25 ili čak 28 djece'', kazala je odgajateljica iz Velike Gorice.

Odgajateljica iz zapadnog dijela Zagreba vjeruje kako bi idealan broj za jaslice, uzrast djece s kojim trenutno radi, bio deset. No ona ih trenutno ima dvostruko više.

''Više od 10 je naporno, a više od 15 je 'Bože pomozi, samo da svi ostanu živi'', rekla nam je odgojiteljica.

Epidemiološke mjere

Pandemija i epidemiološke mjere koje je donio HZJZ, a odobrilo resorno Ministarstvo, dodatno je pogoršalo uvjete rada u vrtićima i doslovno dovelo zaposlene u vrtićima na granicu psihičke i fizičke iscrpljenosti jer je predložene mjere nemoguće implementirati u nemogućim uvjetima.  I u ovom slučaju, kao nebrojeno puta dosad, pri promišljanju i donošenju mjera zaobiđeni su sindikati te radnici i radnice u vrtićima, naglašavaju iz SOMK-a.

I djeci je teško u ovo vrijeme pandemije, čemu svjedoči i velikogorička odgajateljica.

''Djeca koja su stekla već nekakav ritam vrtića i prijatelja. Djeca koja su se na početku teže odvajala od roditelja, taman su se privikla, a sada im je ponovo teško i ponovo prolaze proces adaptacije'', pojašnjava odgajateljica.

Strepnja nad djecom

Spomenuto istraživanje o uvjetima rada u vrtićima pokazuje zabrinjavajuće rezultate u kontekstu zdravstvenog stanja zaposlenih u vrtićima i posebno odgojitelja. Rezultati pokazuju da je u čak 4 od 6 dimenzija stanje u vrtićima značajno lošije od javnog sektora u cjelini. Primjerice, zaposleni u vrtićima, a posebno stručnjaci, znatno su izloženiji rizicima iz fizičke okoline poput buke, bolnih i zamornih položaja i sl.

Naše sugovornice su nam pak naglasile koliko im je teško jer strepe da dijete ne ode iz vrtića i koliki im je stres što imaju toliko zadataka istovremeno.

''Najveća strepnja je odlazak djeteta iz vrtića. Jedino nakon što svakom roditelju predam dijete mogu odahnuti. Do tada sam stalno u strepnji'', opisuje velikogorička odgajateljica.

''Meni je baš teško kad ujutro roditelji dolaze jedan po jedan, a svako malo dijete kad dođe, ja moram ostaviti drugu djecu i otići s djetetom oprati ruke. Za to vrijeme dolazi drugi roditelj koji otvara vrata, koji uopće ne gleda da druga djeca mogu izaći van kad su vrata otvorena. A ja sam, s druge strane u kupaonici i nemam uopće na vidiku djecu, jer s jednim perem ruke'', opisala je zagrebačka odgajateljica.

Uz to što nastane strka kad se peru ruke, ujutro se djeci mora dati i doručak. Opisuje kako u isto vrijeme ima tri zadatka: oprati djetetu ruke, dati doručak i odgovoriti na pitanja roditelja koji su došli predati dijete.

''Gubi se vrijeme u priči s roditeljem, dok je pola djece u kupaonici, pola je za stolom i čeka obrok'', dodaje odgajateljica iz glavnog grada.

Stoga ne čudi da zaposleni u vrtićima iskazuju dvostruko više zdravstvenih problema, njih 49% iskazalo je da posao negativno utječe na njihovo zdravlje, a više od polovine ispitanika ne smatra da će takav posao moći raditi ni do svoje 60 godine.

Iz Sindikata upozoravaju kako zdravstveni problemi nisu jedini problem s kojima se hrvatski odgajatelji i odgajateljice susreću. Prema rezultatima istraživanja ispada se da je zaposlenje u vrtićima izuzetno nesigurno, usprkos tome što se radi o javnom sektoru.

Naime, čak 20 posto zaposlenih u vrtićima radi na ugovore na određeno, što je vrlo blizu stanju u privatnom sektoru, pri čemu se dominantno radi o mladim ljudima do 30 godina. Nesigurnost zaposlenja negativno se odražava na materijalna prava zaposlenih, njihov staž, mogućnost korištenja godišnjih odmora i drugih prava, odnosno na njihovu egzistenciju.

''Kriza u kojoj se nalazimo definitivno je otežala rad zaposlenih u vrtićima, međutim ona nije uzrok lošeg stanja, već simptom dugogodišnjeg zanemarivanja prve stepenice odgojno-obrazovnog sustava u Hrvatskoj'', zaključila je Ivšić.