Blagodati sunčeve energije su neupitne, posebice ako krenemo od one drevne izreke: „Sunce je izvor života“. Sunčeva je energija u ljudskom organizmu zaslužna za proizvodnju D vitamina, no kako ističe poznata velikogorička dermatologinja dr. med. Vesna Magdić-Jelavić, za proizvodnju ovog vitamina dovoljna je dnevna izloženost suncu desetak minuta u vrijeme manje insolacije, odnosno u jutarnjim satima.
 
Ljetna košnja trave + sunčeva energija = neugodni mjehurići
 
Na koži razlikujemo akutne i kronične promjene. Akutne su recimo opekline koje mogu biti i dugoročne, posebno ako su dobivene u djetinjstvu. U bolesti kože spadaju fototoksične i fotoalergijske reakcije na sunce, kao i kod uzimanja lijekova ili pri kontaktu sa tvarima furokumarin iz biljaka. – Sjetite se košnje trave ljeti, kada se skinemo do pasa. Tada dolazi do oslobađanja fotokumarina iz trave, a u kontaktu s kožom uz obasjanost suncem dolazi do neugodnih nuspojava tipa mjehurića ili izraženije hiperpigmentacije. – upozorava Magdić – Jelavić. Kronične promjene na koži su fotostarenje – bore, hiperpigmentacije ili kod trudnica melazma. Najteža promjena na koži je maligni melanom – najzloćudniji karcinom kože, najveći „krivac“ za smrtnost mladih osoba.
 
Kada pokucati na vrata dermatologa?
 
Pregled kože dermatoskopom može liječniku dati uvid u dublje slojeve kože, bolje uvidjeti promjene na pigmentu. – Tako da nikad nije prerano s pregledom, jer neki se od nas rode s većim madežima što predstavlja povećan rizik. – naglašava dermatologinja. Danas postoje određene sheme kojima roditelji mogu i sami prekontrolirati kožu svoje djece. Znak za oprez i posjet dermatologu je asimetričan madež, s nejasnim rubovima, više boja, zatim onaj kojem je promjer veći od 5 milimetara, ako je dio madeža uzdignut ili na osjet svrbi ili boli, te porast madeža. – Važno je naglasiti da rak kože ili maligni melanom ne mora biti uvijek madež! – crvenilo, mrlje ili svaka promjena na našoj koži kao što su ranice koje ne prolaze više od mjesec dana mogu biti alarm za posjet liječniku.
 
Do 18 godine dobivamo do 80 posto ukupnog ultraljubičastog zračenja
 
Upravo izlaganje kože suncu u dječjeg dobi povećavaju rizik od melanoma. No, mora nam biti jasno da će dječja koža koja je osjetljiva i nježna, prije dobiti crvenilo i opekline nego li naša, odrasla. – Kad vidim na moru djecu koja se prže u podne na žarkom suncu, pitam se zar roditelji još uvijek ne znaju koliko štete svojoj djeci. Toliko se u medijima skreće pažnja da koža ne može podnijeti okomito zračenje sunca i što je najvažnije „ona pamti“. To je zaista tako i često pretjerano izlaganje suncu u djetinjstvu rezultira kožnim bolestima kasnije u životu. Tek tada vrtimo film unatrag. No, na žalost – tada može biti prekasno! Zašto ne uživati u suncu onoliko koliko je to zdravo za nas? – kaže Magdić – Jelavić. – Da se mene pita, redovni pregled kože treba uvesti u dječje vrtiće, kao što je praksa sa pregledom stomatologa. – dodaje.
 
Čuvajte kožu na moru – žličica kreme za svaki dio tijela!
 
Na pitanje kako zaštititi naš najveći organ na godišnjem odmoru na moru, doktorica Magdić-Jelavić odgovara kako moramo uključiti zdravi razum. – Nisu savjeti nas dermatologa „bez vraga“, zato uživajte na moru u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima kada sunčeve zrake „ne padaju“ okomito na zemlju. Kad sunce prži i temperature su visoke – odmarajte s djecom u hladovini! Zaštitite oči sunčanim naočalama i pokrijte glavu šeširom. Potražite kreme sa mineralnim faktorima koje odbijaju ultraljubičasto zračenje. – savjetuje dermatologinja. Osim toga, dala nam je korisne savjete o doziranju kreme za sunčanje – žličicom. Dakle, optimalna količina za jednu ruku je jedna čajna žličica te isto toliko za drugu ruku. Zatim jedna čajna žličica za lice, dvije žličice za trup – prednju i stražnju stranu, te po žličicu za donje ekstremitete i to – pola sata prije izlaganja suncu!
 
Jednostavna shema koja vam može pomoći u prepoznavanju “sumnjivih” madeža: