Velika Gorica ima prostorni plan, ali čini nam se da je on tu više forme radi bez namjere da se promišlja o planiranju prostora. Gradi se stihijski, kako se oslobodi neko zemljište, a onda se mijenja prostorni plan ako se nova građevina ne uklapa u njega. Pri tome se vide posljedice takvih odluka - manjak parkirališta, manjak parkova i javnih prostora, potpuno uništenje visoke vegetacije. Struka bi tu sigurno imala dosta za reći, predložiti bolja rješenja, napraviti bolje prostorne planove, ali poznato je kako je struka zadnjih desetljeća gurnuta na margine, zanemaruju se javne potrebe, a politika omogućava raznim privatnicima ostvarivanje njihovih privatnih interesa.

A u mraku socijalističkog razdoblja struci se dozvolilo da radi svoj posao, i tragovi planiranja nekih današnjih naselja u Velikoj Gorici potječu iz tog razdoblja. Struka je kod planiranja prostora pazila i na tradiciju i identitetu ovog prostora. Iz starih brojeva časopisa "Arhitektura" i "Čovjek i prostor" izdvajamo nekoliko primjera planiranja, a čini nam se da bi bilo dobro da se neka promišljanja i danas uzmu u obzir.

Kod izgradnje zgrade općine i stambeno-poslovnog objekta (1978.) nova kompozicija se svojim volumenom i površinskim oblikovanjem trebala uklopiti u postojeću nisku gradnju, a autori projekta su "nastojali sačuvati svu vredniju visoku vegetaciju koja se nalazila na toj parceli".

Dom zdravlja počeo se graditi 1972. godine i već odmah bilo je jasno da su neki prostori premaleni, ali osnovni koncept paviljonskog sistema omogućavao je širenje. Bile su planirane i garaže ali do ostvarenja tog plana nikada nije došlo. Pouka koju su projektanti izvukli je da treba graditi "rastući objekt" i preprojektirati objekt za još jednu etažu što se kasnije i dogodilo, ali samo na jednom dijelu objekta.

Regulacijski planovi za neka naselja su ostvareni, dok neka zanimljiva rješenja nisu doživjela ostvarenje. Projektanti su zamislili slobodnostojeće objekte u zelenilu, naselja koja su imala organski oblik. Danas se sve više grade nagurani i nagužvani objekti bez zelenila.

Zanimljivo je kako plan od prije pola stoljeća dosta točno predviđa broj stanovnika u Velikoj Gorici, navodi se kako će na području općine 2001. godine živjeti 75 do 80 tisuća stanovnika, a od toga u Velikoj Gorici 35.000. U tom planiranju predviđeno je da u sklopu Velike Gorice bude i prostor današnjih općina Pokupsko, Kravarsko i Orle (tada navedena kao gravitacijska zona Veleševec).

Brza gradska prometnica je planirana južno od grada, a u "prostoru između Velike Gorice i naselja Pleso i Rakarje je predviđen zeleni pojas, u kojem se pojavljuje sportski park, zabavni i etno park te park šuma u kojoj je moguća rekreacija u raznim oblicima."

Tada su postojali planovi i o plovnosti kanala Odra i postojao je plan za smještanje buduće riječne luke na području pokraj sela Kuče.

Postojala je i ideja da se oko kapele Ranjenog Isusa u Pleškom polju sakupe već kupljeni turopoljski domovi (?) ali to nije nikada realizirano mada "bi to bila neobično djelotvorna propaganda naše narodne umjetnosti".