Mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije su mjere zaštite pučanstva od zaraznih bolesti, sredstava za njihovo provođenje i stručni nazor nad provođenjem tih mjera. Županije, općine i gradovi obvezni su osigurati provođenje tih mjera.

Cilj je provedbe Programa mjera deratizacije i dezinsekcije za 2018. godinu planiranje sustavnih, organiziranih i cjelovitih mjera uništavanja patogenih mikroorganizama, suzbijanje štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavaca, uzročnika ili prijenosnika zaraznih bolesti ujednačeno i pravovremeno na području cijelog teritorija gradova i općina Zagrebačke županije.

U dokumentu se detaljno opisuju opće, posebne i sigurnosne mjere DDD, kako se te mjere provode i tko je nadležan za njih. Na istoj poveznici nalazi se popis javnih površina obuhvaćenih Provedbenim planom kao i svi dostupni obrasci.

Mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije

U dokumentu se opisuju higijenske mjere na javnim i privatnim površinama, gospodarskim objektima, poljoprivrednim površinama, privatnim domaćinstvima, kao i preventivne mjere za smanjenje populacije komaraca, suzbijanje štetnika, te kojim se metodama uništavaju ti organizmi i mikroorganizmi (mehaničke, fizikalne i kemijske). Cilj suzbijanja štetnika je suzbijanje ili sprečavanje zaraznih bolesti koje prenose (dezinsekcija mrava, muha, komaraca, krpelja itd.).

“Larvicidne tretmane za suzbijanje komaraca treba započeti kada su stvoreni pogodni vremenski uvjeti (optimalne temperature koje omogućuju biološki razvojni ciklus komaraca od larve do adulta) i nastaviti ga sve dok uvjeti okoliša omogućuju njihov razvoj i razmnožavanje. S ciljem suzbijanja komaraca larvicidna dezinsekcija treba se provoditi od ožujka do rujna. U slučaju jače infestacije broj tretiranja će se povećati prema nalogu Odsjeka sanitarne inspekcije ili prema preporuci Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije,” navodi dokument programa.

Komarci se biološki suzbijaju larvicidnim pripravcima na bazi bakterije Bacillus thurigiensis i uvođenjem predatora ličinki komaraca ribice Gambusia holbrooki. Kemijske mjere za suzbijanje komaraca su regulatori rasta, granule, briketi i larvicidi koji djeluju na razvojne oblike insekata.

Tretmani se trebaju obavljati po lokvama, drenažnim kanalima, stajačicama, irigacijskim kanalima, odloženim automobilskim gumama, građevinskim iskopima koji duže traju, močvarnom tlu, poplavnim livadama, protupožarnim vodospremnicima, kanalizacijskim otvorima, taložnicama kanalizacijskog sustava i septičnim jamama.

Provode se svaka tri do četiri tjedna od trenutka pozitivnog nalaza u području. Što se tiče suzbijanja letećih oblika komaraca, akcije traju tri do četiri uzastopna dana, maksimalno dva sata u zoru i sumrak.

Suzbijanje smeđeg žohara provodi se najmanje svako tri mjeseca, crnoga dva puta godišnje, a mrkoprugastog tri puta na godinu, i to biološkim sredstvima.

Osim insekata, suzbijaju se i štetni glodavci (deratizacija). Prate se uvjeti za razvitak štetnih glodavaca, bilježenje njihovih pojava, izlaganje zatrovanih meka, trajno praćenje stupnja infestacije i poduzimanje svih mjera koje dovode do smanjena broja štetnih glodavaca.

Mjere deratizacije provode se u proljeću tijekom ožujka, travnja i svibnja, a jeseni za vrijeme rujna, listopada i stidenog. Izvoditelji su dužni obavljati deratizaciju prema pozivima građana, nalogu nadležne sanitarne inspekcije i na dojavu epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke Županije. Za deratizaciju se smiju koristiti samo meke koje su propisno registrirane i dopuštene za primjenu u RH.

Navedene mjere provode zdravstvene ustanove i pravne osobe koje imaju odobrenje ministra nadležnog za zdravstvo. Te se mjere provode na osnovi ugovora ili narudžbenice sklopnjenog s korisnicima usluge.

Posebne DDD mjere provode se na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, čiji program za Veliku Goricu donosi Gradonačelnik.

Sigurnosne, tj. protuepidemijske DDD mjere provode se radi zaštite pučanstva RH od unošenja, sprečavanje i suzbijanja kolere, kuge, virusnih hemoragijskih groznica, žute groznice i drugih zaraznih bolesti. Provodi se temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i temeljem epidomioloških indikacija, a provodi je Zavod za javno zdravstvo županije ili Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Osim općih, posebnih i sigurnosnih mjera, također se navode i ostale mjere, među njima preventivne (uklanjanje rizika od pojave i prijenosa zaraznih bolesti, šteta koje nastaju uništavanjem i onečišćenjem hrane, ispravne dispozicije raznog otpada itd.) i obvezne preventivne mjere (održavanje odlagališta otpada, sanacija divljih odlagališta, redovito pražnjenje spremnika itd.).

Svrha DDD mjera

Svrha provođena općih DDD mjera je uništavanje patogenih mikrooorganizama, suzbijanje štetnih člankonožaca i glodavaca, zaustavljanje rasta i razmnožavanja ili potpuno uklanjanje prisustva mikroorganizama, štetnih člankonožaca i glodavaca, osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane, predmeta koji dolaze u dodir s hranom i predmeta opće uporabe te sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta proizvodnje i njihovog prometa, osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta na površinama, u prostorijama ili objektima pod sanitarnim nadzorom, uklanjanje rizika od pojave i prijenosa zaraznih bolesti koje uzrokuju patogeni mikroorganizmi, štetni člankonošci i štetni glodavci, uklanjanje rizika od pojave alergija, dermatitisa, respiratornih smetnji, smetnji probavnog trakta koje štetni organizmi mogu uzrokovati, sprečavanje gospodarskih i ekonomskih šteta koje nastaju uništavanjem i onečišćenjempovršina, prostora, objekata i hrane, sprečavanje kontaminacije objekata, te sprečavanje smetanja od strane štetnih organizama.

Izvoditelji i nadzornici

Izvoditelji DDD mjera mogu biti samo pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost, ili koje imaju odobrenje za obavljanje te djelatnosti od ministra nadležnog za zdravstvo. Nadzor provodi nadležna sanitarna inspekcija.

Financiranje

Provedba preventivne i obvezne preventivne DD mjere financira se iz sredstava Proračuna Grada Velike Gorice za javne građevine (sportske, kulturne, odgojno-obrazovne itd.), javne prometne i zelene površine i obale vodotoka u naseljima.

Piše: Mirjam Bedenic; Foto: Pixabay