Prema rezultatima koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Međimurska i Koprivničko-križevačka županije jedine u 2016. godini nisu imale ni jedan onečišćen uzorak neprerađene, sirove vode s vodocrpilišta.

Najveći postotak neispravnih uzoraka, čak 100 posto, imale su Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska i Zadarska županija.

Prosjek u potrošnji vode u Hrvatskoj je 140 litara po stanovniku dnevno, a u EU između 200 i 300.

HZJZ je objavio da su od 371 uzetog uzorka sirove vode po županijama čak 222 (62 posto) bila neispravna, najčešće zbog bakterija. Povišenih koncentracija arsena, željeza, mangana i amonija prirodno ima u vodonosnicima Panonske Hrvatske i nisu rezultat ljudskog djelovanja, pojašnjavaju u HZJZ-u, dok se u priobalnim izvorištima pojavljuje povećana koncentracija klirida i natrija zbog slanih izvorišta, te povišena mutnoća nakon oborina.

Srećom, nije bilo uzoraka zagađenih pesticidima, živom ili kadmijem.

HZJZ je analizirao i vodu za piće, dakle onu koja je stigla do krajnjih korisnika. Tu je stanje mnogo bolje. Od 6271 uzorka neispravnih je bilo 227 ili 3,6 posto.

Ni jedan nije pronađen u Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Požeško-slavonskoj županiji, dok je u postocima najviše onečišćenih, čak 34 posto, otkriveno u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok je druga Karlovačka s 12,9. 

Poseban problem su 314 tzv. lokalnih vodovoda izvan javne mreže, na kojima se od 748 uzoraka čak 421 pokazao neispravnim. Najgora je situacija u dijelu Slavonije, na karlovačkom području i u Zagorju.

Građane najviše zanima kvaliteta vode koja dolazi do kućnih priključaka i izlazi iz slavina. Donosimo podatke HZJZ-a po županijama, s time da je prva brojka ukupni broj uzetih uzoraka u 2016., a druga broj neispravnih uzoraka:

Zagrebačka županija (421-5), Krapinsko-zagorska (36-0), Sisačko-moslavačka (196-1), Karlovačka (201- 26), Varaždinska (121-0), Koprivničko-križevačka (105-1), Virovitičko-podravska (92-1), Bjelovarsko-bilogorska (124-3), Primorsko-goranska (725-18), Ličko-senjska (81-9), Požeško-slavonska (85-0), Brodsko-posavska (112 -2), Zadarska (272-15), Osječko-baranjska (524-60), Šibensko-kninska (272-1), Vukovarsko-srijemska (53-18), Splitsko-dalmatinska (550-12), Istarska (585-8), Dubrovačko-neretvanska (308-38), Međimurska (44 -0), Grad Zagreb (1364-9), prenosi eMeđimurje.