Tog kobnog 25. travnja 2017. godine, devet osoba se, nakon pripremanja restorana Bowa za turističku sezonu na otoku Šipanu, u večernjim satima zaputilo prema Dubrovniku, no u Koločepskom kanalu gumenjak koji ih je prevozio sudario se s brodom 'Danče' Lučke kapetanije Dubrovnik koji je bio u akciji hitnog medicinskog transporta prema Mljetu, piše Dubrovački dnevnik.

U ovoj nesreći živote su izgubili Alen Perišić iz Dubrovnika, Jele Kobaš iz Velike Gorice i njen sin Danijel, Berislav Bandur, povratnik iz Sydneya koji je boravio u Malom Stonu, i Marina Vuletić iz Dubrovnika, dok se Tomislav Belak iz Šibenika i Bojan Stoiljković iz Mokošice vode kao nestali. Jedini preživjeli s gumenjaka su Viktor Markota iz Rogotina i Velimir Šetka iz Kule Norinske. 

'Sva ta sjećanja utječu na čovjeka' 

U javnosti su se nedugo nakon nesreće pojavile spekulacije kako je to bio prvi put kako su se s gliserom vraćali po noći jer su se dulje no obično zadržali na otoku. Preživjeli tvrde kako su velike probleme prilikom povratka stvarali i valovi koji ih zapljuskivali, a zbog čega su bili sagnuti u gliseru kako bi se sakrili od mora. 

„Javljaju mi se slike ljudi s tog gumenjaka. Poznavao sam ih. Nije lako kad se javljaju sjećanja, , ljudi koji se utapaju, nije lijepo. Bio sam i u ratu, prošao sam sve i svašta, sudjelovao sam u toj groznoj nesreći... Sve to skupa utječe na čovjeka,“ izjavio je preživjeli Šetka u svojoj izjavi za Dubrovački dnevnik putem telefona.

Ministar hitno stigao u Dubrovnik, povjerenica proglasila Dan žalosti 

Tragedija koja je odnijela više ljudskih života i obitelji zavila u crno, nadvila se nad samim Gradom, nad Dubrovčanima koji su suosjećali i koji su bili u šoku zbog stravičnog događaja koji se dogodio. Tadašnja povjerenica Vlade RH za Dubrovnik Nada Medović 28. travnja je proglasila Dan žalosti. Zastave su bile spuštene na pola koplja, lumini su gorjeli na prozorima obiteljskih kuća i ugostiteljskih objekata u Gradu, kulturno-zabavne priredbe su otkazane, a u Katedrali se za stradale i njihove obitelji služila misa. 

O pomorskoj nesreći koja se dogodila danima su izvještavali svi lokalni mediji, brojni vodeći nacionalni mediji, ali i oni regijski. U Dubrovnik je hitno stigao i ministar mora, prometa i infrastrukture Davor Butković koji je izrazio sućut unesrećenim obiteljima te dao prve službene informacije o nesreći.

Odluka o provođenju istrage izazvala brojne reakcije, na istinu se još uvijek čeka

Događaj koji je šokirao dubrovačku, ali i širu javnost, još nije dobio svoju službenu priču. Okolnosti same nesreće još uvijek nisu razjašnjene niti je utvrđeno kako je do tragedije uopće došlo. Nakon tragedije su se postavljala pitanja oko toga zašto je brod 'Danče' sudjelovao u potrazi za nestalima, ako je i sam sudjelovao u nesreći te je, po nekima, trebao odmah prekinuti s radom te se podvrgnuti istrazi. Drugi napominju kako je spašavanje ljudskih života ipak prioritet. Po Gradu su se jedino mogle čuti različite priče, od kojih se ni danas sa sigurnošću ne može reći koja od njih je točna, a koja sasvim pogrešna, jer se na onu konačnu još uvijek čeka. 

U cilju njenog utvrđivanja početkom kolovoza je Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku donijelo rješenje o provođenju istrage protiv kapetana broda 'Danče' zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela ugrožavanje posebnih vrsta prometa.

'Postoji osnovana sumnja da je 40-godišnjak 25. travnja 2017. oko 21,20 sati u akvatoriju Koločepskog kanala (u blizini otoka Šipana) kao zapovjednik broda upravljao motornim brodom "Danče" Lučke kapetanije u Dubrovniku, krećući se iz smjera Luke Dubrovnik prema otoku Mljetu, te; suprotno odredbama Pomorskog zakonika, nije poduzeo sve radnje potrebne za sigurnost plovidbe. Osnovano se sumnja da nije vizualno i putem instrumenata na plovilu procijenio rizik sudara s drugim plovilom i nije brodom upravljao takvom sigurnosnom brzinom da bi mogao poduzeti pravilnu i djelotvornu radnju za izbjegavanje sudara, s obzirom na slabu vidljivost zbog noćnih uvjeta plovidbe, jakog jugoistočnog vjetra i valova te karakteristika i ograničenja radarskog sustava motornog broda "Danče" i učinka stanja mora na radarsko otkrivanje i postojanje mogućnosti da mali brodovi ne budu otkriveni radarom na odgovarajućem dometu, olako smatrajući da takvom plovidbom neće izazvati opasnost za život i tijela ljudi i druge plovne objekte. Uslijed navedenog, osnovano se sumnja da nije na vrijeme primijetio gliser-gumenjak koji nije imao nikakvu svjetlosnu signalizaciju pa je došlo do udara prednjeg dijela motornog broda "Danče" u desni bočni dio glisera-gumenjaka,' stoji u objavi DORH-a. 

Pokretanje istrage protiv kapetana izazvalo je dvojake reakcije u javnosti. Oko iste se na društvenim mrežama tada izjasnio Đuro Lubura, stalni sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja. 

'Ako je istina da je Danče bio pod rotacijom u akciji hitnog medicinskog prijevoza pacijenta s otoka Mljeta, kako je ranije objavljeno, onda je ovakvo postupanje Državnog odvjetništva po mojem mišljenju vrlo opasno. Vjerujem da će takvi stavovi DORH-a dovesti do toga da će vozač hitne voziti polako, kao i vatrogasac, a Boga mi i piloti kanadera će razmisliti može li DORH u nekoj situaciji reći kako nisu bili dovoljno oprezni. Ne želim umanjiti tragediju koja se dogodila i bol obitelji poginulih na neosvijetljenom gumenjaku, ali ako je istina da su Danče išle na medicinsku intervenciju, duboko vjerujem kako Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku ovim radi veliki problem svima,' objavio je Lubura.

Na njegove navode se nadovezalo dvoje uglednih dubrovačkih odvjetnika, a riječ je o Viktoriji Knežević i Draganu Gajiću koji su tada također iznijeli svoje viđenje situacije na društvenim mrežama, a koje je u suprotnosti s Luburinim. 

'Kao prvo, najopasnije je kada ulica sudi o nečemu što spada u sudsku nadležnost, što se u zadnje vrijeme u Hrvatskoj često događa. Ne bih se složila da pokretanje istrage znači bilo kakvu visoku vjerojatnost da je netko kriv, barem su nas na faksu tako učili, da je za otvaranje istrage dovoljno 25 posto vjerojatnosti, za podizanje optužnice 50 posto, a za osudu preko 75 posto. Drugo, ako se već služimo analogijom s vozačem hitne, onda treba reći da je vozač hitne i vozač bilo kojeg drugog interventnog vozila ovlašten prekršiti prometne propise. Dakle, on može prestizati preko pune, voziti preko ograničenja brzine, pa ako treba i proći kroz crveno, ali ne smije s tim svojim ponašanjem ugroziti druge ljudske živote. On nema licence to kill. Zakon mu ne daje to pravo. Treće, cjelokupna javnost je uzela zdravo za gotov iskaz jednog od svjedoka, preživjelog putnika, kao dokaz da gumenjak nije bio osvijetljen. Ljudi moji, ako ste se ikada vozili takvim gumenjakom onda sigurno znate da se navigacijska svjetla ne vide ako sjedite šćućureni u brodu. Tako su napravljena da ne smetaju navigaciji,' objavila je Knežević.

Na njenu objavu se tada nadovezao i Gajić.

'Nužno je otvaranje istrage za ocijeniti doprinos za nastalu nezgodu. Situacije se može izjednačiti s onim što se često događa u prometu na cestama. Primjerice, ako je došlo do sudara dvaju vozila na cesti, i jedan vozač koji je hipotetički svojim propustom u vožnji s 80 posto doprinio da dođe do nesreće, pogine u nesreći, drugi vozač za svoj doprinos od 20 posto može kazneno odgovarati i biti osuđen. Naravski kod izricanja kazne se pored ostalih elemenata cijeni i doprinos vozača da dođe do nesreće. Ovakve situacije u prometu su pogotovu česte kad pješak pogine nepropisno prelazeći kolnik (van pješačkog prijelaza), ali je i vozač doprinio nesreći nepropisnom vožnjom (nedozvoljenom ili neprilagođenom brzinom kretanja vozila, prekasnim uočavanjem pješaka i zbog toga zakasnjelom reakcijom, vožnjom pod utjecajem alkohola koja je umanjila brzinu reakcije vozača i sl.),' objavio je tada Gajić.

Iz Općinskog državnog odvjetništva su za Dubrovački dnevnik odgovorili kako istraga još uvijek nije dovršena.